SEZONA ALERGIJA

Uzorkivači postavljeni u gradovima daju potpunu sliku o koncentraciji i vrstama alergenih biljaka

| Autor: Milan Pavlović
(Foto: Angelika Warmuth/DPA)

(Foto: Angelika Warmuth/DPA)


Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije već više od jednog desetljeća prati koncentraciju alergene peludi u gradu Puli, a već dugi niz godina ta aktivnost proširena je i na područje Pazina, Labina i Poreča. Programi praćenja u navedenim gradovima financirani su od strane Istarske županije. Postojeći uzorkivači, postavljeni u gradovima Puli, Poreču i Labinu obuhvaćaju alergene biljke mediteransko-litoralnog odnosno obalnog pojasa, dok u Pazinu obuhvaća alergene biljke mediteranskomontanog odnosno brdskog pojasa. Postavljanjem uzorkivača na različite vegetacijske pojaseve dobila se kompletnija slika koncentracije i vrsta alergenih biljaka Istarske županije.

Aeroalergeni su sve čestice koje se nalaze u zraku, a mogu uzrokovati alergijsku reakciju pa tako u aeroalergene u otvorenim prostorima svrstavamo pelud, spore gljiva i plijesni, a u zatvorenim dlake, epitel i izlučevine sisavaca, komadići tijela i izlučevine člankonožaca, najčešće grinja i žohara.

(Snimio: Milivoj Mijošek/Glas Istre)(Snimio: Milivoj Mijošek/Glas Istre)

Dišni sustav

Pelud je, kako doznajemo od voditeljice Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša NZJZIŽ-ja Vesne Kauzlarić, definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama.

Pelud u organizam ulazi putem inhalacije te stoga spada u inhalacijske alergene koji se dijele na jake, srednje i slabe. Jaki alergeni su oni kod kojih prilikom kontakta s njima polovica senzibiliziranih osoba razvije znakove alergije, kod slabih se alergija razvije kod približno svake desete senzibilizirane osobe, a sve između su srednji.

Metoda polinacije, odnosno širenja peludi biljaka je vrlo značajan faktor distribucije peludi u zraku.

Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve, već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu. Osnovno je obilježje peludnih alergija godišnja periodičnost, odnosno pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije alergenih biljaka. Ovisno o geografsko klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori kao što su temperatura, vlažnost i vjetar.

Količina zrnaca

Onečišćenje zraka u urbanim sredinama uvjetuje trend porasta oboljelih od alergijskih bolesti. Procjenjuje se da danas između 10 i 50 posto svjetske populacije boluje od alergijskih bolesti, dok u našoj zemlji taj postotak iznosi od 7 do 10 posto stanovništva koje boluje od peludnih alergija, dok 3 do 5 posto stanovnika boluje od astme.

Količina peluda u okolišu ovisi o geografskoj distribuciji pojedinih vrsta biljaka. Primjerice, mnoge vrste trava su kozmopolitske i široko rasprostranjene u svim klimatskim područjima, te je i alergija na te biljke značajno zastupljena. S druge strane breza, biljka je sjevernih i umjerenih područja sjeverne hemisfere, tako da izvan tih područja alergije na tu vrstu peluda su zanemarive ili ih nema.

Peludna sezona za područje Istarske županije započinje krajem zime i u rano proljeće cvjetanjem biljaka iz skupine drveća: čempres, lijeska i joha. U narednim mjesecima im se pridružuju topola, vrba, brijest, hrast, bor, grab, breza, jasen i maslina. Trenutno je pelud čempresa prisutna u zraku u visokim koncentracijama, te kod većine alergičnih osoba uzrokuje simptome.

Pelud je najsnažniji prirodni aeroalergenPelud je najsnažniji prirodni aeroalergen

Prave trave među kojima su jaki alergogeni klupčasta oštrica, livadna mačica, medunika, rosulje, ljuljevi, vlasulje i žitarice počinju cvasti uglavnom od svibnja, maksimum cvatnje im je u prvom dijelu ljeta, odnosno tijekom lipnja i srpnja, ali većina ih manjim intenzitetom cvate sve do kraja rujna. Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi zeljastih dvosupnica poput ambrozije, lobode, kiselice, šćireva, trpuca, crnog pelina i slično.

Nastavni zavod za javno zdravstvo svakodnevno pruža informacije o količini peludnih zrnaca u zraku za područje Pule, Pazina, Labina i Poreča. Na stranicama Zavoda (www.zzjziz.hr) objavljuju se podaci o prisutnosti alergene peludi odnosno peludna prognoza i kalendar. Nakon svake godine praćenja peludi u zraku za navedene gradove Nastavni zavod izrađuje i distribuira preventivne i edukacijske peludne plakate i kalendare.

Temperatura i oborine

Za svakodnevne savjete građanima dostupna je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza. Povezanost s Europskom bazom podataka koncentracija peludi omogućuje uvid u peludnu prognozu alergičarima diljem Europe, prvenstveno gostima koji posjećuju turistička središta u Istarskoj županiji, pružajući im kompletan pregled koncentracije alergene peludi u mjesecima najjače alergenosti što se događa tijekom proljeća i ljeta.

Peludni kalendar daje podatke o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste u određenom razdoblju. Peludni se kalendari razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergija što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja. U tih je bolesti važno započeti s liječenjem 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika, primjerice neuobičajeno toplog ili hladnog vremena, mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, odnosno ranija ili pak zakašnjela cvatnja. Ključni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje početka, duljine i završetka otpuštanja peludi svake pojedine biljne vrste, roda i porodice što se postiže kontinuiranim praćenjem koncentracija peludi u zraku na mjernoj postaji.

Peludni kalendar se izrađuje za proteklu peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godinePeludni kalendar se izrađuje za proteklu peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godine

Peludni kalendar se izrađuje za proteklu peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godine, ovisno o vremenskim prilikama. Meteorološki parametri koji najviše utječu na dinamiku pojave peludi u zraku su temperatura i oborine. Naglo zatopljenje potaknut će početak stvaranja i otpuštanja peludi u atmosferu, a u vrijeme oborina gotovo da ga i neće biti u zraku. Polinacijska sezona definira se kao prvi dan u kojem je zabilježena koncentracija najmanje jednog peludnog zrnca u metru kubnom zraka, za kojim slijede uzastopni dani u kojima je koncentracija veća od toga. Kraj polinacijske sezone definira se kao prvi od pet uzastopnih dana bez peludnih zrnaca u zraku. Sezona polinacije u gradu Puli, Pazinu, Labinu i Poreču započinje početkom siječnja, ovisno o početku vegetacijskog razdoblja biljaka i meteorološkim parametrima, te traje do kraja godine. 

Alergeni

Da bi pojedina biljna vrsta bila alergena mora ispunjavati četiri uvjeta. Prvi od njih je oprašivanje vjetrom, buduići da pelud vjetar raznosi kilometrima pa čak i nekoliko stotina kilometara daleko, i podiže do dva, tri metra u visinu jer je vrlo suha i sitna pa samim tim i lagana. Biljke koje se oprašuju uz pomoć kukaca znatno rjeđe izazivaju alergijske reakcije, jer njihova pelud ima ljepljivu površinu, pa teže leti zrakom. Drugi uvjet je proizvodnja peludi u ogromnim količinama, što se događa zbog toga što je kod tih biljnih vrsta oprašivanje stvar slučaja. Značajnu ulogu imaju i veličina i struktura peludnog zrna, jer to određuju duljinu i udaljenost transporta vjetrom, te dubinu ulaska u dišni sustav, kao i postojanje alergenih spojeva koji će u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju.

Simptomi peludne groznice

Peludna groznica objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis. Simptomi su mu svrbež, pečenje i suzenje očiju, kihanje, šmrcanje, osjećaj punoće i neprohodnosti nosa, svrbež vrška nosa, obilniji vodenasti iscjedak, te smanjenje ili nedostatak njuha. Simptomi su to izraženiji što je količina peludi u zraku veća, a to znači da se pogoršavaju prema vrhuncu perioda cvjetanja u prirodi.

Koncentracija peludi veća je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana. U tim uvjetima, suha i lagana pelud može biti raznesena vjetrom na veliku udaljenost. Obrnuto, na početku i na kraju sezone cvjetanja te za vlažna i kišovita vremena koncentracija peludi u zraku znatno je niža.

Alergične osobe na pelud jedne biljke (monosenzibilizacija) vrlo brzo, zbog pada imuniteta i preosjetljivosti postaju alergične i na pelud ostalih biljaka (polisenzibilizacija).

Alergijski semafor

Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku određenog područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora. Zelena boja odgovara koncentraciji peludi koja će u malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome.

Žuta boja određuje koncentraciju peludi koja u većine alergičnih osoba uzrokuje simptome.

Crvena boja odgovara visokoj i vrlo visokoj koncentraciji peludi koja će u svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome, koji u jako osjetljivih osoba mogu biti vrlo teški.

Kod niske koncentracije peludi samo vrlo osjetljive osobe na pelud mogu razviti simptome alergijske reakcije. Kod umjerene koncentracije simptome će razviti 50 posto osjetljivih ljudi, kod visoke koncentracije peludi većina, dok će kod vrlo visoke koncentracije peludi gotovo simptome razviti sve osjetljive osobe na pelud.

Treba izbjegavati polja, livade, šume...

U razdoblju koje je kritično za peludnu alergiju savjetuje se informirati se o kretanjima peludnih alergena, odnosno pratiti peludnu prognozu. Tijekom lijepa i suha vremena osobe osjetljive na pelud ne bi se trebale zadržavati u poljima, livadama, šumi ili parku, te bi kod kuće trebale zatvoriti prozore.

Tijekom sezone cvatnje preporučuje se izostaviti radove u vrtu, u polju i na livadi, te sportske aktivnosti, a jedna od dnevnih aktivnosti trebala bi biti večernje pranje kose kako bi se isprao pelud i spriječilo da pasti na jastuk i s njega prenese u oči, nos i pluća. Isto tako odjeća koja se nosi tijekom dana ne bi se trebala svlačiti u spavaćoj sobi, a među preporukama se nalazi i boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, redovito četkanje i pranje kućnih ljubimaca koji također skupljaju pelud, izbjegavanje sušenja rublja na otvorenom u vrijeme najveće polinacije i nošenje sunčanih naočala i šešira tijekom dana.

Šetnje se preporučuju kada kiši i neposredno poslije kiše, a savjetuje se i upoznavanje s kalendarom cvjetanja, biometeorološkom prognozom i konzultacije s liječnicima, kao i redovito uzimanje terapije koje oni propisuju.

Vrste peludi

Razvrstamo li biljne vrste u skupine drveće, trave i korovi, u prva tri mjeseca u zraku Pule, primjerice, nalazimo isključivo pelud drveća, u ožujku se pojavljuje pelud korova, dok se u travnju pojavljuje pelud trava. Od svibnja do listopada apsolutno dominira pelud korova, od kojih je najopasnija pelud ambrozije i crkvine. U studenom se pojavljuje pelud čempresa koja u veljači i ožujku dostiže svoj vrhunac. Slijede peludi topole, lijeske, johe, jasena i bora. Drveće koje cvate od veljače do svibnja otpušta velike količine peludi koje u zraku dosežu visoke i vrlo visoke koncentracije. U Poreču, Pazinu, Labinu ta razdoblja u kojima dominiraju pojedine biljke se donekle razlikuju, no svi se podaci mogu pronaći u objavljenom peludnom kalendaru za ovu godinu.

(Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter



Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum