FOTOGALERIJA / Vršnjačko nasilje povećalo se za gotovo tristo posto. U Rovinju brojni stručnjaci predstavili rješenja za ovaj problem

Vršnjačko nasilje u Hrvatskoj od 2019. do 2022. povećalo se za 280 posto, a prema posljednjem podatku Poliklinike za mentalno zdravlje pokušaj suicida kod djece, i to onih od osam do dvanaest godina, porastao za 300 posto. Ove vrlo alarmantne podatke iznijela je Mihaela Jović Karešin, predsjednica Udruge Visoki jablani tijekom današnjeg predstavljanja projekta "Baš smo cool tako jednaki, a tako različiti!" kojeg Udruga provodi s nekoliko hrvatskih osnovnih škola i institucija od 2015./2016. godine. Temeljna aktivnost projekta su interaktivne radionice za učenike, a kao pomoćno nastavno sredstvo za ovu neformalnu edukaciju, Udruga Visoki jablani prevela je i publicirala pustolovni dječji roman o dječaku s cerebralnom paralizom "Štagalj na jezeru Gun", američkih autora Johnniea Tuitela i Sharon Lamson, koji učenici dobivaju na poklon. Gordana Glibo, edukatorica Centra UP2DATE iz Zagreba, napomenula je da je to jedina knjiga u Hrvatskoj istovremeno objavljena u standardnom crnom tisku, na Brailleovom pismu i u digitalnom formatu prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama te svima onima koji iz različitih razloga ne mogu čitati standardnu tiskanu knjigu.

"Već godinama provodimo ovaj projekt, međutim potreba je sve veća i veća. Mi se s njima igramo, nastojimo iz njih izvući ono najljepše, dječje i naučiti ih na jedan vrlo jednostavan i lagan način, kroz igru, vrijednostima kao što su ljubav, tolerancija, povjerenje. Želimo ih naučiti da uvažavaju svoje vršnjake s poteškoćama u razvoju, kojih je sve više na razini cijele Hrvatske. Od 2015. do 2020. povećao se broj djece s teškoćama za pet tisuća", rekla je voditeljica projekta Jović Karešin. Do sada su, kako je navela, obuhvatili oko tri tisuće djece i 300 prosvjetnih djelatnika u 12 škola po Hrvatskoj.

Glibo je dodala da je osnovna ideja projekta prevenirati i suzbijati diskriminaciju i vršnjačko nasilje među djecom i mladima kroz senzibilizaciju djece o sposobnostima, kapacitetima i potrebama njihovih vršnjaka s potrebama u razvoju.Kazala je da se djecu kroz radionice potiče na razmišljanje kako se igrati s djecom koja, primjerice, nose naočale, jer postoji mogućnost da ih se razbiju, a skup su rekvizit, međutim oni uvijek nađu rješenja, ako ih se dovede u situaciju da se njihov prijatelj želi otkloniti uz grupe. Često se u kasnijim godinama ponašaju drugačije i neprihvatljivo, a nerijetko je to upravo vapaj za pomoći zbog brojnih pritisaka i očekivanja.

"Stavljamo djecu kroz igre u situacije da ne vide, ne čuju, da moraju na taj način komunicirati. Na taj im način puno dulje ostaje u sjećanju kako to izgleda. Djeci samo treba pružiti priliku, osvijestiti ih da postoje drugi i drugačiji, ali ništa manje vrijedni ljudi. Bilo nam je važno dotaknuti te teme i objasniti im da je u redu da pitaju. Jedino kao educirani građani u našim zajednicama moći će odgovoriti kvalitetnije na sve izazove, pojasnila je Glibo dodajući da je djeci neugodno primijetiti i izreći da netko ima problema s vidom, poput nje.

"Neugodno im bude priznati da je slijepa osoba da ju ne uvrijede. Od kuće nose taj odgoj da je to nešto nelagodno i da se o tome ne priča. No, to je stvar koja je činjenična i tu nema uvrede. I kada im to kažem, onda postanemo najbolji prijatelji", kaže Glibo dodajući da na kraju radionice učenici dobiju diplome na Brailleovom pismu.

Rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga istaknuo je da su rovinjska i istarska sredina uvijek bile poznate po većem stupnju tolerancije i multikulturalnosti.

- Jedna smo sredina koja dobro prihvaća različitosti i vjerujem da će ovakvi i ovaj projekt samo tome i doprinijeti. Bitno je da svi pošaljemo poruku djeci da različitosti nisu hendikep, već su bogatstvo. Također, da ih educiramo, učimo i potičemo da su inkluzivni, da nema diskriminacije i da svakako izbjegavaju vršnjačko nasilje, kao i sve ostale oblike nasilja. Odnosno, da se on pokuša svesti na minimum.

Da ovakvih tema nikad nije dovoljno - složili su se Marin Mihovilović, ravnatelj OŠ Jurja Dobrile iz Rovinja, koja je domaćin projektu, Tiziana Zovich Stanić, ravnateljica TOŠ-SEI "Bernardo Benussi" u Rovinju, te Iris Maria Tkalec, pedagoginja pulske OŠ Monte Zaro koja je istaknula da pojmovi kao što su inkluzija i prilagodba sadržaja njihovim učenicima nisu strani. "Jako puno radimo na prihvaćanju različitosti, imamo odličan stručan tim i tu sreću da imamo psihologa, pedagoga i edukacijskog rehabilitatora. Međutim, drugačije je kada dođu vanjski suradnici i stvarno se veselimo interaktivnim radionicama", rekla je Tkalec.

Bojan Burić, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora iz Rovinja, istaknuo je da svi učenici na intelektualnoj razini upoznati kako se ponašati s djetetom u kolicima ili s osobom koja je slijepa, no potrebno je to provesti u stav i ponašanje koje bi bilo opće prihvaćeno. Dodao je da su svi viši razredi spomenutu knjigu dobili za zadatak da pročitaju u sklopu izborne lektire.