(Snimio Milivoj Mijošek/Glas Istre)
Istru je, sukladno najnovijim i konsolidiranim podacima iz sustava eVisitor, od početka siječnja pa do kraja kolovoza posjetilo četiri milijuna gostiju, četiri posto više nego lani (indeks 104), te je realizirano 25 milijuna noćenja, odnosno dva posto više nego u istom razdoblju 2022. godine (indeks 102). Prema tim podacima, uvjerljivo drži prvu poziciju na nacionalnoj razini.
Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija sa 16,4 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 15,4 milijuna noćenja. Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, ocijenit će da je aktualna turistička godina bila zahtjevna, ali za prvih osam mjeseci i jako uspješna. Ako se pak ovu godinu za prvih osam mjeseci uspoređuje s 2019. godinom, rezultati su još u impresivniji. U istom razdoblju, rezultat dolazaka je za šest posto bolji, a noćenja za četiri posto bolji.
Nekoliko je općih značajki definiralo ovu turističku godinu, napominje Ivošević. Zimski mjeseci u Istri su ostvarili do sada najbolji rezultat: 600.000 noćenja što je pet posto bolje u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na 2019. godinu za sedam posto bolje. Travanj je prvi puta u povijesti realizirao više od 300.000 dolazaka (indeks 118) te više od milijun noćenja, točnije 1.074.104 (indeks 113).
Svibanj je ostvario apsolutni rekord: 461.000 dolazaka (indeks 128), te dva milijuna noćenja (indeks velikih 132). Sveukupno u prvih šest mjeseci Istra je ostvarila 8,4 milijuna noćenja (indeks 107) te višak od 570.000 noćenja. To je definitivno fantastičan rezultat, a radi se o zimskim mjesecima i predsezoni. Kada bi taj rezultat usporedili s 2019. indeks iznosi 111, a višak noćenja se penje na gotovo 800.000 noćenja. Posebno veseli podatak da se najkvalitetniji smještaj, onaj 4, 4+ i 5 zvjezdica, bez obzira radi li se o hotelima, kampovima ili vilama, a koji ujedno postiže i najviše cijene, prvi bookira, ima najbolju prosječnu popunjenost te iskoristivost objekta.
- Fizički pokazatelji ostvareni u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te u kolovozu potvrđuju uočene trendove prema kojima naši gosti ostvaruju više dolazaka u našim destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće, ističe Ivošević.
O ovoj turističkoj godini u proteklom je razdoblju bilo jako puno napisa, analiza i nagađanja, no za njezino kvalitetno tumačenje, potrebno je razumijevanje šireg konteksta aktualne situacije u svijetu, kretanja na turističkom tržištu te uvjeta konkurentnosti hrvatskog turizma. U tom kontekstu, kaže Ivošević, bitno je krenuti od tzv. pandemijskih godina.
- Krizno upravljanje destinacijom u tako složenim uvjetima koji ujedno predstavljaju i opću ugrozu za živote ljudi, najbolji je test spremnosti i organiziranosti destinacije. Razdoblje COVID-19 bolesti slobodno možemo staviti na pijedestal kao najveći izazov čovječanstva u posljednjih pedeset godina, a koji je obuhvatio gotovo svaki pa i najmanji segment svakodnevnog života i poslovanja. Prisjetimo se da se Istra zahvaljujući uspješnom protokolu suradnje privatnog i javnog sektora vrlo brzo organizirala te postigla konsenzus o tome da što se prije i bolje zaštitimo od zaraze, brže ćemo biti identificirani kao sigurna destinacija. U kratkom roku postavljena je cijela infrastruktura za testiranje i cijepljenje kako za stanovništvo Istre tako i za turiste, podsjetio je Ivošević.
Istra se je tako sama nametnula kao najorganiziranija i najspremnija turistička destinacija u trogodišnjem razdoblju pandemije bolesti COVID-19. Uz intenzivnu, pravovremenu i ciljanu komunikaciju u 2020. godini realizirala je 48 posto, u 2021. već 82 posto od rekordne 2019. godine, a u 2022. bila je jedina primorska županija u Hrvatskoj koja je nadmašila rekordnu 2019. godinu i to za tri posto. Prošla godina je po tome bila "extra godina". Razlozi tomu su sljedeći: daleke destinacije su uslijed krize koja je zadesila avioindustriju po više različitih segmenata bile desetkovane i nisu bile na radaru mogućih turističkih aranžmana.
Isto tako mnoge destinacije na Mediteranu koje su ujedno i konkurenti nisu bile kvalitetno pripremljene i organizirane po pitanju COVID-19, stoga velik dio konkurencije nije bio ona prava, standardna konkurencija. Po toj logici su bliže autodestinacije bile u velikoj prednosti. S druge strane Istra je na najbolji mogući način iskoristila taj moment i sama se nametnula najbližim emitivnim tržištima koji su bili željni putovanja nakon gotovo dvije godine lockdowna. Na kraju je Svjetska zdravstvena organizacija pa tako i Hrvatska ukinula prijetnju COVID-19 bolesti 11. svibnja ove godine i s time je završila najizazovnija era u povijesti turizma uopće, govori prvi čovjek istarskog turizma.
Istra je i nakon kriznih, pandemijskih godina potvrdila visoku razinu organiziranosti i fleksibilnosti u brzom donošenju ključnih odluka u turizmu. Samim time nakon ukinutih mjera predostrožnosti omjer turističke ponude i potražnje je doveden u predpandemijsku, normalnu ravnotežu, u turističku utakmicu vratili su svi igrači, konkurenti s Mediterana, kao i sve tzv. "long haul" tj. daleke destinacije. Turističko tržište se je ponovo otvorilo putovanjima te su sve destinacije na svoj način željele nadoknaditi dvije-tri godine izgubljenog businessa.