Puno se toga da iščitati na naslovnici Glasa Istre s datumom 2. srpnja 1979. godine - od kolone turista do vijesti o razgovorima ekipe iz CK SKJ i ambasadora SFRJ na međunarodnim razinama. Bilo kako bilo, većina naslova tipična je za ljetno doba, dakle, vezana za turizam, a cijena - 4 dinara, druže.

Iako ove godine sadašnji Pulski filmski festival slavi jubilarnih 70 godina postojanja, on se ‘79. godine zvao Festival jugoslavenskog igranog filma koji je te godine slavio 26. obljetnicu. U najavi filmova koji su se u tom kontekstu trebali prikazati, u festivalskom izdanju prije 44 godine, nalazio se i »Boško Buha«.

»Priču o dječacima, pionirima, kojima je rat prekinuo djetinjstvo, stavio je na celuloidnu filmsku vrpcu filmski redatelj Branko Bauer u svom filmu »Boško Buha«, što će biti prikazan na ovogodišnjem Festivalu jugoslavenskog igranog filma u Puli«, piše u članku koji pojašnjava da to nije prvi put da se Bauer laća teme o djeci u ratu, za čija je tri od četiri ostvarenja upravo na pulskom festivalu nagrađen Zlatnom Arenom.

»Hoće li Branko Bauer ponoviti isti uspjeh i ove godine s »Boškom Buhom« - znat ćemo za točno mjesec dana. Ali, da će »Boško Buha« imati u Puli svoju publiku, osobito među mlađim gledaocima, to obećava i vrlo dobar prijem »Boška Buhe« kod publike u gradovima gdje se do sada prikazivao. Istinita, potresna priča o dječaku iz Virovitice, Bošku Buhi, koji je dječačke igre i drvene puške prerano morao zamijeniti pravim puškama i bombama - svakako će biti rado gledana«, napisao je autor članka.

Već vidim da bi ova potonja rečenica odjeknula u današnjem vremenu na prostorima bivše Jugoslavije, kada odgojno-obrazovnim ustanovama haraju suvremeni maloljetni ljubitelji oružja i loših namjera koji su nam grozomorne filmske scene pretvorili u surovu stvarnost.

Žetva zlatnog klasja

Kupalište "Stoja", za pozamašan broj građana Pule važno ljetno okupljalište i jedno od nesumnjivo omiljenih kupališta, mjesto je s dugom tradicijom koje je u posljednjih godinu i pol puno obećavalo kroz projekt obnove. Prije 44 godine, piše tadašnji Glas Istre, ovo mjesto »zbog svoje derutnosti i visokih troškova održavanja počelo je predstavljati poseban problem za »Arenaturistov« OOUR Kamenjak«. Navodi se i da ulaznice i zarada od ugostiteljskih djelatnosti ne pokrivaju niti 30 posto troškova kupališta.

»Novi Zakon o obalnom području i kupalištima sada od »Arenaturista« traži i novo investiranje: kupalište se mora ograditi za što je nužno utrošiti oko milijun dinara, a mora se tehnički opremiti čamcem, veslima i spasavaocima«, potpisuje inicijalima novinarka Franica Dabović.

Novi projekt za kupalište Stoja, koji je najavljen još u prosincu 2021. godine, među sadržajima je predviđao izgradnju parkirališta, igrališta za djecu, dva reda kabina, sanitarne čvorove, spremišta, terasu za ugostiteljski objekt ispod betonirane nadstrešnice, caffe-bar s terasom, veliki restoran, sunčalište i plesni podij. Prema tadašnjim riječima gradskih otaca, ovo mjesto bi trebalo oživjeti Stoju u smjeru popularnog pulskog izletišta za sve generacije, jer su budući sadržaji zamišljeni kroz koncept cjelogodišnjeg, a ne samo sezonskog rada. Realizacija projekta je, po planu, trebala biti okončana do kraja 2023. godine.

U odnosu na milijun dinara iz ‘79., za suvremeni projekt na Stoji Grad Pula je izdvojio milijun kuna, od čega je već 2021. uloženo 200 tisuća kuna u sanacije. Iako su spomenuti razni pravci u kojima bi moglo ići daljnje financiranje novog projekta, od europskih fondova, preko suradnje s državom do suradnje s turističkom zajednicom, vidjet ćemo koliko će se još godina (ili desetljeća?) još čekati kupalište preuređeno po svačijoj mjeri.

Iako se u ovom broju išlo i u susret filmskom festivalu, išlo se i ususret Danu borca. U tom je duhu objavljen članak pod nazivom »Prva partizanska žetva« iz serijala »Na putovima revolucije«.

U članku kojega potpisuju Milan Bukvić, Mane Maravić, Petar Frković i Josip Butorac opisuju se »prostrana polja dozrelog žita oko Brinja i Križpolja u ljeto 1943. koja su postala partizanska svojina, nakon što su bogati zemljoposjednici i gazde napustili to područje i pobjegli s talijanskim okupatorima u gradove ograđene žicom«.

U članku se navodi da je više od stotinu omladinki po nalogu omladinskih rukovoditelja s područja Gornjeg kraja i Drežnice počelo okupljati u Vodoteču da bi odmah sa srpom u ruci započele žeti zlatno klasje bogate žetve prostranih njiva. Kako poetično! Štoviše, postoji i dodatak:

»Idući prema zbornom mjestu u tren oka rađa se pjesma:

Drugarice ajmo žeti žito

Pod parolom živio nam Tito

Žetva je počela. Srpovi sijevaju. Snoplje se veže. (…) Pjesma se ori«. Dakle, svi antologijski pjesnici, spavate li mirno?!

U malom okviru stoji obavijest: »Na Dan borca - 4. srpnja u Vodoteču, poznatom ustaničkom žarištu Brinjskog kraja održat će se centralna proslava i veliko narodno slavlje zajednica Općina Rijeka i Gospić«. Ni najmanje ne sumnjam da je to bio dernek za pamćenje.

Stigle školske knjige

U eri kada se obrazovanje predstavlja kao besplatno, uz potporu raznoraznih jedinica lokalne i regionalne samouprave, pa i besplatne udžbenike, ali uz bezbroj drugih sitnica koje se plaćaju, barem se do narudžbi potrebnih materijala, a da ne spominjemo i informacija, danas dolazi daleko brže i lakše nego prije 44 godina. Danas se do informacije o dostupnosti školskih knjiga dolazi jednim klikom miša ili telefonskim pozivom, a nekad se, bome, za to moralo kupiti novine.

Tako je Trgovina Opatija stavila sljedeću obavijest: "Cijenjeni roditelji! U knjižaru u Opatiji i Lovranu stigle su školske knjige za I, II, III, i IV razred osnovne škole. Knjige će biti u prodaji od ponedjeljka, 2. VII 1979. godine. Opskrbite vaše osnovce školskim knjigama i priborom p r a v o v r e m e n o". Pa ti nemoj kupovati novine…

Što se tiče sporta, učinila mi se zanimljivom vijest iz atletike, o rezultatima ostvarenim na polufinalnom atletskom natjecanju za Kup Evrope u Ženevi. Tanjug je izvijestio da je Atletska reprezentacija Jugoslavije zauzela na tom natjecanju zauzela peto mjesto, osvojivši ukupno 90 bodova. »Prvo mjesto pripalo je atletičarima njemačke DR sa 150 osvojenih bodova, a drugo Francuskoj sa 108«, stoji između ostaloga u članku. No, najzanimljiviji podatak vezan uz navedeno natjecanje je, izdvojen u okviru, rekord Jugoslavena Danijela Temima koji je postavio novi državni rekord u skoku uvis, od 222 centimetra.

Još jedno ponavljanje lajt-motiva ovog broja - »u susret« - odnosi se na nagradnu igru »U susret ljetu«, u kojoj se dijelilo 1111 nagrada za čitatelje »Novog lista - Glasa Istre«. Je li uopće potreban komentar?

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke