80. godišnjica lista
Digitaliziraju se izdanja Glasa Istre: Od broja kada je postao dnevnik pa do raritetnih primjeraka iz 40-ih
Rukopis je vrlo zanimljiv, ima jako lijepe ilustracije, tako da će sigurno biti objavljen, kao i prvi brojevi Glasa Istre. U razgovoru smo o vlasničkim i autorskim pravima da bismo znali do kojeg vremena ćemo objavljivati online izdanje lista. Ono što ne budemo objavili, bit će u digitalnom obliku dostupno u Sveučilišnoj knjižnici, kaže Ivan Kraljević, voditelj Knjižnice
Početak digitalizacije poklopio se s 80-om godišnjicom Glasa Istre
U sklopu projekta Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske "e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine" u Sveučilišnoj knjižnici u Puli se od 8. veljače velikim skenerom digitaliziraju izdanja Glasa Istre od 1969. godine kada je naš list postao dnevnik pa do 80-ih godina. Taj posao trajat će tri mjeseca, do 12. svibnja. Inače, početak digitalizacije poklopio se s 80-om godišnjicom Glasa Istre.
Sad je projekt u fazi da su studentice, koje na tome rade, došle do 80-ih godina, a već su digitalizirani prvi raritetni brojevi iz sredine 40-ih. Nekoliko prvih partizanskih brojeva nam je nedostajalo, a zahvaljujući dobroj i ugodnoj suradnji s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre, većinu smo skenirali. Možda nam nedostaje pokoji broj iz te rane faze, ali taj će proizvod na kraju biti dosta cjelovit. Osim Glasa Istre, planiramo skenirati i jedan vrijedni rukopis iz trezora, a koji je kao pretisak izašao ranih 2000-ih. Riječ je o rukopisu iz 14. stoljeća koji govori o tome kako je tijelo sv. Eufemije stiglo u Rovinj. Rukopis je vrlo zanimljiv, ima jako lijepe ilustracije, tako da će biti sigurno objavljen u digitalnom obliku kao i prvi brojevi Glasa Istre iz 1943. godine.
U razgovoru smo o vlasničkim i autorskim pravima da bismo znali do kojeg vremena ćemo objavljivati brojeve Glasa Istre. Naime, nositelj vlasničkih prava za izdanja Glasa Istre do 2010. godine je Državni arhiv u Pazinu, a trenutna Uprava Glasa Istre nositelj je vlasničkih prava od 2010. godine. U fazi smo usaglašavanja sporazuma s Arhivom. Ono što ne budemo objavljivali online, bit će u digitalnom obliku dostupno u Sveučilišnoj knjižnici, odnosno moći će se pretraživati po ključnim riječima puno lakše po dekadama da bi se pronašlo što se događalo u Puli i Istri - u politici, kulturi, sportu, zanimljivo različitim vrstama istraživača i povjesničara, objašnjava voditelj Sveučilišne knjižnice Ivan Kraljević. Sve objave se odnose na online objavljivanje, a ne na tisak.
Eni Krešević jedna je od studentica koja radi na digitalizaciji Glasa Istre. Inače, ova studentica pete godine povijesti na Filozofskom fakultetu u Puli na ovom je radu angažirana na samim počecima, u veljači ove godine.
"Sad sve ide puno brže jer smo se naučile sve obavljati. Na početku nije baš bilo tako jer nismo odmah sve znale, ali sad već ide dobrim tempom", pohvalila nam se ova studentica koja zajedno s kolegicom radi na ovom projektu. "Najveći izazovi su kod bilježenja svih promjena koje su nastale kod novih brojeva Glasa Istre; moramo bilježiti veličinu stranice i kada uočimo bilo koju promjenu na stranici, recimo, gdje je obilježen broj stranice, gore ili dolje, moramo o tome povesti računa. Ako je nešto oštećeno, moramo to obilježiti", opisuje nam dio procesa Eni koja s velikim entuzijazmom pristupa ovom poslu. Kada sve bude gotovo, kaže, upravo će studentima ta građa pomoći u istraživanju, osobito studentima povijesti.
- Pomoći će i istraživačima koji će na ovaj način lakše moći pristupiti podacima. Riječ je o bogatoj građi, a ponajviše ima informacija s područja Istre i Kvarnera, ali i iz cijele bivše države i svijeta, objašnjava Krešević.
Stella Bilić studentica je anglistike i lingvistike u Zadru, a u ovaj projekt se priključila u ožujku.
- Jako mi je drago što sam dio ovog projekta jer je zanimljivo imati pristup ovako staroj građi kroz koju je interesantno vidjeti što se sve događalo u to vrijeme. Imamo dio gdje upravo obrađujemo sadržajno građu pa se tada možemo pobliže upoznati s materijalima, budući da građa mora proći kroz više programa", veli Bilić.
Slaže se s kolegicom u tome da će u konačnici ova građa koristiti studentima i istraživačima u njihovom radu, ali naglašava i da vjeruje da će i javnost pokazati veliki interes kada vidi o kakvom se materijalu radi. "Mislim da je ideja da se Glas Istre digitalizira bila jako dobra. Svakako će se lakše rukovati koristeći se modernim tehnologijama, a pristup će biti neograničen, za svakoga tko želi. Ovom građom treba oprezno rukovati jer je riječ o starim tiskovinama da se ne bi nehotice uništila. Ovi najstariji brojevi Glasa Istre su, naravno, u najlošijem stanju, zbog samog vremena, pa smo jako oprezne. Neki su listovi dijelom bili potrgani", pojašnjava nam Stella Bilić osjetljivost same izvedbe i neke od izazova s kojim se pritom susreću.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
