Sveučilišna knjižnica u Puli u projektu E-kultura
Digitalizacija arhiva Glasa Istre počela s partizanskim izdanjima iz 1944.
Sveučilišna knjižnica u Puli ima najcjelovitiju arhivu Glasa Istre, a najstariji, najvrjedniji partizanski primjerci djelomično su pohranjeni u trezoru i u zadivljujuće su dobrom stanju. Glas Istre uglavnom koriste studenti s pulskog Sveučilišta, najviše sa studija povijesti, kulture i turizma. Intenzivno se koristi, zato smo i išli u postupak zaštite putem digitalizacije i nadamo se da će građa jednog dana biti objavljena na internetu, kaže Ivan Kraljević, voditelj Sveučilišne knjižnice
U Sveučilišnu knjižnicu u Puli stigao je skener iz projekta e-Kultura Ministarstva kulture i medija, ostat će tu do 12. svibnja i na njemu će se digitalizirati Glas Istre, od prvih brojeva nastalih u partizanskoj tiskari na Stojač brdu, do kasnijih godišta. Izdanja od 1946. do 1949. te od 1952. do 1955. godine, kaže nam voditelj Sveučilišne knjižnice Ivan Kraljević, već imaju skenirano, a sada će digitalizirati izdanja iz 1944. i 1945. te od 1969. godine kada je Glas Istre postao dnevnik pa dokud stignu. Kraljević smatra da će uspjeti obuhvatiti 70-e i 80-e godine u cijelosti.
Taj posao povjeren je studentima, apsolventima s pulskog Sveučilišta, koji upravo prolaze edukaciju o postupku skeniranja i obrade preslika građe. Jučer im je radionicu održala dr.sc. Sofija Klarin Zadravec, pomoćnica ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice za djelatnost nacionalne knjižnice i voditeljica NSK-ovog dijela projekta "e-Kultura, Digitalizacija kulturne baštine".
Zadivljujuće očuvani Glas
NSK je jedan od partnera u ovom projektu koji od 2019. godine provodi Ministarstvo kulture i medija, zajedno još s Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskom radiotelevizijom te Muzejom za umjetnost i obrt. Ovo je zadnja godina projekta, vrijednog iznad 40 milijuna kuna, što je osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.". Zahvaljujući ovom projektu NSK je nabavio tri skenera, a jedan od njih ostat će u Sveučilišnoj knjižnici u Puli sljedeća tri mjeseca. Predstavnice NSK-a, uz Klarin Zadravec, Karolina Holub, Iva Adžaga Ašperger i Sanja Lapiš, projekt su jučer predstavile i zaposlenicima Sveučilišne knjižnice, a sastat će se i s ravnateljicom Gradske knjižnice i čitaonice u Puli koja će se također uključiti u ovaj projekt.
- Sveučilišna knjižnica ima najcjelovitiju arhivu Glasa Istre, nalazi se u našem spremištu, a najstariji, najvrjedniji partizanski primjerci djelomično su pohranjeni u trezoru i u zadivljujuće su dobrom stanju. Glas Istre uglavnom koriste studenti s pulskog Sveučilišta, najviše sa studija povijesti, kulture i turizma. Intenzivno se koristi, zato smo i išli u postupak zaštite putem digitalizacije i nadamo se da će jednog dana građa biti objavljeno na internetu, kaže Kraljević te najavljuje da će, osim Glasa Istre, digitalizirati i drugu važnu građu iz svog fonda, vezanu uz Pulu, ili temom ili autorom, koja je unikatna i nemaju je druge knjižnice u zemlji.
Sveučilišna knjižnica, podsjetimo, digitalizirala je već 40 naslova novina, a tu su i brojni časopisi i godišnjaci koji su izlazili u Austro-Ugarskoj na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a objavljivani su više-manje u Puli, nešto u Trstu. Sve je to vidljivo na portalu Istarske novine online, koji, kaže Kraljević, jako puno koriste Amerikanci, ali i Britanci, Nijemci, Slovenci, Talijani i, naravno, Hrvati. Znanstvenicima i povjesničarima serijske publikacije nezaobilazan su izvor.
Ideja je da se oprema nabavljena u sklopu projekta eKultura koristi u NSK-u, ali i drugim knjižnicama u zemlji te da se svi uvedu u radni proces digitalizacije i drže istog standarda. Sveučilišnu knjižnicu u Puli, pojasnila je Klarin Zadravec iz NSK-a, odabrali su zato što je postigla najveće uspjehe i napravila najveći obuhvat u digitalizaciji serijskih publikacija. "Knjižnica je skenirala najviše periodike, najduže se trude u tom području, taj su posao jako lijepo radili a nemaju skener. Nije to prepreka ako imate sredstva s kojima ćete platiti vanjskog suradnika, ali nam se činilo da je dobro da ih ovime na neki način istaknemo i da s njima dalje radimo. Svu skeniranu građu potrebno je pohraniti u sustav trajne pohrane, a zatim obraditi i objaviti na portalu e-Kultura i u Europeani", kaže Klarin Zadravec.
Hrvatska baština za Europeanu
Jedan skener nabavljen u sklopu ovog projekta NSK planira da ostane putujući, da se seli iz knjižnice u knjižnicu, a s ostalima i drugom opremom planiraju u Zagrebu uspostaviti centar za digitalizaciju čije bi usluge mogli koristiti svi.
- Ciljevi projekta eKultura su uspostava infrastrukture na nacionalnoj razini kojom će se omogućiti prije svega trajna pohrana i zaštita do sada digitaliziranog sadržaja u centru dijeljenih usluga u državnom oblaku. Drugi je cilj okupiti svu građu na jednom mjestu, izgraditi portal eKultura na kojem će građani moći jednostavno i na jednom mjestu doći do digitalizirane građe iz svih ustanova. Važno je da građani mogu koristiti kulturnu baštinu, uživati u njoj, pregledavati razglednice svog zavičaja ili istraživati prekrasne zbirke muzeja, listati stare novine, čitati knjige, kaže Klarin Zadravec.
Sljedeći je korak digitaliziranu kulturnu baštinu i sve podatke o građi poslati na središnji europski portal kulturne baštine, Europeanu, kako bi i međunarodni korisnici mogli, zajedno s 50 milijuna zapisa koliko ih je u Europeani, naći i hrvatsku građu. "Na taj način promoviramo hrvatski jezik i hrvatsku kulturu, baštinske ustanove dobivaju više posjetitelja na portalima i građa se više koristi, istražuje i interpretira. Istraživačima je dostupnost kulturne baštine jako važna, o čemu svjedoče njihovi svakodnevni upiti za korištenje naše građe, pa je portal e-kultura pravo mjesto na kojem će kultura u digitalnom obliku biti dostupna svima jednim klikom", pojašnjava Klarin Zadravec.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
