Kakav je hrvatski jezik u Istri bio prije stoljeća i pol?

Mirjana Ferenčić, Blaženka Martinović, Teodora Fonović Cvijanović, Josip Bratulić i Anita Šikić (Snimio Anđelo Dagostin)

Prigodna svečanost - 10. Dani biskupa Jurja Dobrile u organizaciji Župe sv. Lucije Pazinske, Udruge "Juraj Dobrila" Ježenj i Bratovštine "Hrvatska Istra" održani su u nedjelju poslijepodne u Velom Ježenju.

Na Mali Uskrs, prvu nedjelju poslije Uskrsa, sve je započelo svečanom misom zahvalnica u čast biskupu Jurju Dobrili (1812.-1882.) na otvorenom na ježenjskom trgu odnosno šterni u središtu mjesta gdje se sakupio zavidan broj žitelja i ostalih. Uslijedio je prigodni program ispred obližnje Dobriline rodne kuće u Velom Ježenju. U njoj se nalazi muzej postavljen još 80-ih godina, a čija je obnova u planu.

Uklopio čakavski govor u standard

Glavni događaj bio je predstavljanje knjige "Juraj Dobrila i hrvatski jezik u Istri" autorice Teodora Fonović Cvijanović, inače znanstvenice i predavačice s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji je održan upravo u dvorištu Dobriline rodne kuće.

- Kakav je hrvatski jezik u Istri bio prije stoljeća i pol? Upravo o tome govori ova knjiga moje kolegice i prijateljice Teodore Fonović Cvijanović. Govori o jeziku kakav je živio u puku. Ova knjige obiluje fotografijama, preslikama naslovnica, ali i pokojim zanimljivostima. Primjerice kakve su bile ocjene našega biskupa u prvom i drugom razredu osnovne škole prije 200 godina, kazala je jedna od predstavljačica knjige, sveučilišna profesorica kroatistike u Puli Blaženka Martinović.

Knjiga je napisana na 218 stranice, a promotivno se prodavala za 10 eura (Snimio Anđelo Dagostin)

Dodala je da je Dobrila uspio u naumu da uklopi čakavski govor u tadašnju inačicu hrvatskog standardnog jezika. O knjizi je kazala da sadrži 218 stranica, ima više od 200 bibliografskoj jedinica što znači da iza knjige stoji dugogodišnji rad i ustrajno istraživanje.

Usklađen s normama, ali i lako čitljiv

- Ovom knjigom pokušala sam rasvjetiliti ulogu biskupa Jurja Dobrile u očuvanju hrvatskog jezika u Istri, kazala je autorica knjige "Juraj Dobrila i hrvatski jezik u Istri" Teodora Fonović Cvijanović dodavši da je "Dobrilin jezik bio je takav da se njime pokušao približiti jezičnim strujanjima i u drugim dijelovima Hrvatske, a tada je vodeća bila zagrebačka filološka škola".

Dvorište Dobriline rodne kuće (Snimio Anđelo Dagostin)

Time se htio suprotstaviti i onima koji su govorili da će hrvatski jezik u Istri izumrijeti, jer je razjedinjen u mnoštvo dijalekata. "Rečenice su mu sklade, jezik izrazito slikovit i dotjeran, usklađen s normama, ali i lako čitljiv", dodala je. Koristila se građom iz biskupijskog arhiva u Poreču, Državnog arhiva u Pazinu, Muzeja grada Pazina te Franjevačkog samostana u Pazinu. Predložak za naslovnicu knjige izradila je poznata labinska umjetnica Davorka Vadanjel ("krugovi koji simboliziraju pečat biskupa porečko-pulske biskupije s liturgijskim bojama: bijela, crvena i plavoljubičastu").

Dobrilin molitvenik "Otče, budi volja tvoja"

- Naš istarski i hrvatski Belehem, tako sam uvijek zvao Ježenj, kazao je uvodno akademik Josip Bratulić rođen u susjednom Svetom Petru u Šumi, podsjetivši na Dobrilin molitvenik "Otče, budi volja tvoja" na hrvatskom jeziku koji je istarskom puku služio kao početnica.

Svečana misa na Mali Uskrs usred Ježenja (Snimio Anđelo Dagostin)

Knjigu je predstavila i urednica knjige, te ujedno direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić. Svečanost je vodila predsjednica Udruge "Juraj Dobrila" Mirjana Ferenčić, a nazočio je pazinski dogradonačelnik Dragan Družeta, županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, predsjednik Bratovštine "Hrvatska Istra" Željko Mrak i mnogi drugi.