ŽIVOT NA GRANICI
Gotovo svi na istarskom krasu, ali i puno šire, znaju tko je Valter Miklavčič iz malog slovenskog sela kojemu se ostvario životni san. Evo zašto
Miklavčič se od osamostaljenja Slovenije zauzima za produbljivanje prijateljskih odnosa između dvije države. U okviru Društva za turizam, šport, kulturu i razvoj Rakitovca poticao je prekograničnu suradnju sa susjednim Buzetom i Lanišćem, na turističkom, sportskom i kulturnom području. Zalagao se za otvaranje zajedničkog pograničnog prijelaza Rakitovec/Slum
Rakitovec (snimila Gordana Čalić Šverko)
Gotovo svi na istarskom krasu, ali i puno šire, koji se bave temom državne granice i pogranične suradnje na sjeveru poluotoka, čuli su za Valtera Miklavčiča. Predsjednika Društva za slovensko hrvatsku pograničnu suradnju i druženje na području Eko parka Kras. Lobistu, sukladno rješenju Komisije za sprječavanje korupcije, upisanog u Registar lobista u Republici Sloveniji, koji se zauzima za prekograničnu suradnju, a ponajviše za to granice budu samo na papiru, baš kao što su to postale ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor.
Državna granica u Istri, stjecajem okolnosti, ovom je 67-godišnjaku odredila dobar dio života jer je obrtniku, po zanimanju zidaru iz Rakitovca, malog slovenskog sela istarskog krasa, zbog njegova zauzimanja za "otprte meje", otvorila vrata resornih ministarstva, državnih agencija, gradonačelničkih ureda ne samo na slovenskoj već i na hrvatskoj strani. U znak zahvale za prijateljstvo i doprinos suradnji dvije države, odlukom tadašnjeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Miklavčič je 2014. godine odlikovan Redom hrvatskog pletera, odlikovanjem koje se hrvatskim i stranim državljanima dodjeljuje za osobiti doprinos razvitku i ugledu Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.
Valtera Miklavčiča posjetili smo u Rakitovcu, njegovom rodnom mjestu, svega deset kilometara udaljenom od Buzeta. Presretan je zbog ukidanja graničnih kontrola. Bivši granični prijelaz za pogranični promet Rakitovec/Slum na Ćićariji može prelaziti bilo kada. Donedavno, ako bi zakasnio pet minuta jer bio je otvoren do 22 sata, morao bi ići obilazno puno dužim putem preko Gračišča. Često je u Buzetu, a nedavno je otkrio da je brijač tu pet eura jeftiniji, ali i "bliži" nego u Kopru koji je od Rakitovca udaljen 25 kilometara. Sada su se i mještanke počele frizirati u Buzetu. No, šalu na stranu, kaže. Otvorena granica ulaskom Hrvatske u Schengen otvara neslućene mogućnosti.
Miklavčič se od osamostaljenja Slovenije zauzima za produbljivanje prijateljskih odnosa između dvije države. U okviru Društva za turizam, šport, kulturu i razvoj Rakitovca poticao je prekograničnu suradnju sa susjednim Buzetom i Lanišćem, na turističkom, sportskom i kulturnom području. Zalagao se za otvaranje zajedničkog pograničnog prijelaza Rakitovec/Slum.
- Slovenska i hrvatska strana nisu se mogle dogovoriti kako ga napraviti jer tristotinjak metara ceste išlo je po slovenskoj strani. Meni je sadašnji gradonačelnik Izole, tada u sastavu mješovite komisije za provedbu Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, rekao - «Valter ako ne budeš izlobirao granični prijelaz kod Rakitovca postavit će se rampa i morat ćeš ići na Sočergu". Dvije ili tri godine organizirali smo prvosvibanjski susret predstavnika zbratimljenog koparskog i buzetskog područja te Općine Lanišće na mjestu gdje tada nije bilo službenog prijelaza, a potom je 2004. godine otvoren, prisjeća se Miklavčič koji je u to vrijeme bio predsjednik Društva za turizam, sport, kulturu i razvoj Rakitovca.
Upravo je na prijedlog tog društva tadašnji koparski gradonačelnik uputio predsjedniku slovenskog dijela Stalne mješovite komisije za provedbu SOPS-a, inicijativu kojom je koparska općina u suradnji s Općinom Lanišće, Gradom Buzetom, rakitovečkim Društvom za turizam, Društvom Boškarin, turističkim zajednicama Kopar i Buzet, predložila da se na pograničnom području omogući osnivanje Eko-parka Kras koji bi obuhvaćao dio slovenske i hrvatske Ćićarije.
Društvo za slovensko hrvatsku pograničnu suradnju i druženje na području Eko parka Kras sa sjedištem u Rakitovcu osnovano je u ožujku 2004. godine u Rižani. Prioritet je bio osnivanje Eko parka Kras, a dugoročni cilj poticanje razvoja turističkih sadržaja, ali i uzgoj domaćih životinja poput istarskog sivog goveda, ovaca, konja, koza ili pak proizvodnju meda i ljekovitog bilja. Planirao se i niz savjetovanja, pored ostalog, o mogućnostima otvaranja farmi, sirana i klaonica na području Istre i Ćićarije po ulazu Hrvatske u EU.
Među uspješnije projekte, Miklavčič ubraja povratak boškarina na pašnjake slovenskog Krasa. Deset bređih krava 2012. godine zahvaljujući slovensko-hrvatskom EU projektu APRO prešlo je hrvatsku granicu i nastanilo se u koparskom zaleđu. Agencija za ruralni razvoj Istre, županijski odjel za poljoprivredu i Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije - Kmetijsko gozdarski zavod Nova Gorica, prijavili su ga na natječaj u sklopu programa IPA Slovenija - Hrvatska. Hrvatska strana "dala" je životinje kao jezgru uzgojnog centra za istarsko govedo u slovenskom dijelu Istre, dok je s druge strane dobila sredstva za izgradnju centra na Gortanovom Brijegu. Od tih deset bređih krava, danas ih je na pašnjacima slovenskog krasa pedesetak .
U međuvremenu je entuzijazam u udruzi za pograničnu suradnju, kojoj je CompanyWall business u Londonu krajem 2020. godine dodijelila posebno priznanje, certifikat Pouzdana organizacija, splasnuo, no Miklavčič je ponovno živnuo ulaskom Hrvatske u Schengen.
Plan je intenzivirati prekograničnu suradnju s mještanima s obje strane granice, županijama, gradovima i općinama, predstavnicima vlada i ministarstva obje države.
- Krajem travnja u Rakitovcu otvaramo obnovljeni stari most i novoasfaltiranu cestu Rakitovec - Zazid. Održat ćemo okrugli stol na temu razvoja prometne infrastrukture slovenske i hrvatske Istre i Primorsko goranske županije, cesta: Kopar - Dragonja, Izola - Lucija, Golac - Vodice i željeznice Rijeka - Ilirska Bistrica te revitalizacije istarske pruge Divača - Buzet - Pula u turističke namjene. Predstavit će se projekt sunčane ili fotonaponske elektrane Tri Bučke kor Rakitovca za koju će se izgraditi novi dalekovod od Divače do Kopra. Predstavit će se i projekt vjetroelektrane na Goliču. Kod nas je projektna dokumentacija za vjetroelektranu daleko odmaknula i želja je u taj projekt uključiti i hrvatski dio Istre. Zadnji vjetroagregat je uz samu granicu za što će naša država trebati suglasnost hrvatske strane, rekao je Miklavčič. Najavio je također da će zidani objekt bivšeg graničnog prijelaza Rakitovec Slovenija dati na korištenje Društvu za slovensko hrvatsku pograničnu suradnju i druženje na području Eko parka Kras, koje će ga prenamijeniti za potrebe info točke budućeg Eko parka Kras za Sloveniju i Hrvatsku.
- Koparska općina namjerava taj park konačno pokrenuti. Moj je prijedlog da se Eko par Kras proteže od Doline do Učke da bi obuhvatio talijanski, slovenski i hrvatski dio istarskog krasa, najavio je Miklavčič.
U Rakitovcu, u starom i novom dijelu sela, na petstotinjak metara nadmorske visine, danas živi stotinjak mještana. Prema nekim zapisima 1906. godine živjelo ih je šestotinjak, no selo slovenskog krasa dijeli sudbinu brdsko planinskog područja Ćićarije iz čijih su naselja mještani odlazili trbuhom za kruhom u razvijenije sredine.
Valterov susjed, Marjan Miklavčič, 82- godišnji predsjednik Agrarne skupnosti Rakitovec, kaže kako su se u Rakitovcu mještani u prošlosti bavili stočarstvom, uzgajali su ovce i koze, a gotovo svaka obitelj imala je barem jednu kravu i po jednog boškarina. Malo je previše bilo da bi svaka kuća imala dva vola jer su bili nerentabilni pa bi se susjedi prilikom oranja udružili, svaki bi dao svoga vola kako bi u paru vukli plug. Obrađivali su i vrtače, ograđene suhozidom s crnom zemljom «puhlicom" na kojoj je uspijevalo sve što se posadilo. Puno mještana ovog kraškog sela bilo je zaposleno na željeznici. Marjan Miklavčič također je radio na željeznici, kao strojovođa, dvadeset godina vozio je vlak Pulu i dobro govori hrvatski. Rakitovec je prema nekim izvorima pripadao Općini Buzet do kraja Drugog svjetskog rata. Dugo je vremena bio pod Općinom Sežana, a od 1995. godine u sastavu je Općine Kopar.
- Najvažnije je da smo čitavo to vrijeme očuvali prijateljstvo uz granicu, a sada da ovaj prazni prostor popunimo projektima, da mu damo sadržaj, da stanovnici ostanu na rodnoj grudi, kaže Marjan Miklavčič.
Rakitovec je danas slikovito selo koje je sačuvalo svoj izvorni izgled, poput kamenih kuća s tipičnim drvenim baladurima. Njegov položaj u krškom krajoliku, s raznim krškim fenomenima, dodatno naglašava ljepotu i vrijednost starog dijela sela u čijem je središtu crkva posvećena sv. Križu. Omanju crkvu dao je 1520. godine izgraditi Jakob Tripar. Zaštitnik sela je Sv. Jakov koji se slavi 25. srpnja. Crkva je prvi putaobnovljena 1870. godine, a u međuvremenu još nekoliko puta. Zvonik također ima burnu povijest, a konačni oblik dobio je 2008. godine. Mještani su ponosni na zgradu bivše osnovne škole koju su 1912. godine vlastitim sredstvima i zidarskim majstorstvom izgradili njihovi preci.
Rakitovec je uz željezničku prugu Divača - Pula koja je otkako je izgrađena mještanima značila prozor u svijet i mogućnost prihoda i svakidašnji kruh. Kao prirodna vrijednost istaknut je kal, lokva. Na kraškom rubu lokve su jedini izvor vode stajačice i zato važno stanište brojnim rijetkim i ugroženim životinjskim vrstama. Pored lokve u Rakitovcu tabla je s upozorenjem da zlatne ribice lokvi ne donose sreću jer nisu u suživotu s autohtonim vrstama, te je preporuka ne stavljati ih u nju. U selu je novi Vatrogasni dom DVD-a čiji vatrogasci surađuju s kolegama s hrvatske strane. Rakitovec ima svoju poljoprivrednu, mjesnu i turističku zajednicu.
Kraško selo stjecajem okolnosti našlo se na migrantskoj ruti. U novom dijelu sela, u blizini željezničke pruge više puta se dogodilo da migranti kucaju na vrata, a u dva su navrata mještani alarmirali policiju i Hitnu pomoć spašavajući rodilje i njihove bebe. Nažalost zabilježen je, kažu naši sugovornici, i jedan tragičan slučaj, jedna migrantica lani je uslijed niskih temperatura preminula u obližnjoj šumi. Migranti u prolazu ne prave nikakve probleme, većinom se kreću po željezničkoj pruzi. Sada se više niti ne skrivaju. Promrzli i iznemogli, mole mještane da pozovu policiju da ih kao tražitelje azila odvede.
Stari dio sela ima vodu iz sustava Rižanskog vodovoda Kopar, a novi koji se razvija na području oko željezničke stanice, vodu dobiva s hrvatske strane, iz Bresta. Mještani napune šterne i hidroforom vodu dovode u kuće. Vodovod Žbevnica - Brest - Rakitovec izgrađen je prije sto i pedesetak godina za potrebe željeznice i još uvijek je u funkciji. Kapaciteta je 16 litara vode u sekundi, ali manje od pedeset posto stigne do Rakitovca jer veliki su gubici u mreži. - Udruga za upravljanje selom Brest i Udruga za potrošače Rakitovec imaju ugovor na nivou Mjesne zajednice Rakitovec i plaća se paušal za njegovo održavanje. To je najbogatiji oblik suradnje, suglasna su dva Miklavčiča.
- Kada se počela mjeriti jačina vjetra za vjetroelektranu na našoj strani, odmah smo dali susjedima na znanje da pokrenu sličnu inicijativu na svojoj strani. Znamo da je u slozi spas, jer ako mi napravimo korak naprijed i susjed mora zakoračiti da smo na istom nivou. Tu suradnju nije prekinula granica. Ne postoji sila koja bi nas na pograničnom području mogla razdvojiti. Premreženi smo obiteljskim i prijateljskim vezama, kaže Marjan Miklavčič. Nevjesta mu je iz Svetog Ivana kod Buzeta, a sestra mu je bila udata u Slum.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
