Pojava šljive usred zime, voćke čiji plod sazrijeva u ljetnim mjesecima, izazvala je čuđenje na licima mališana Dječjeg vrtića "More" na Verudi. Ta se simpatična fotografija, koju je snimio Saša Bestulić, našla na naslovnoj stranici dnevnika Glas Istre 29. siječnja 1999., a koji se tada mogao kupiti po cijeni od pet kuna.

Osim ovog nesvakidašnjeg prizora, današnji dan prije 27 godina obilježila je vijest da će inozemni kreditori obustaviti financiranje Istarskog ipsilona, a potencijalno i otkazati poslove hrvatskim izvođačima. Financijeri su, naime, uvjetovali nastavak financiranja radova uz traženje preciznog stava o naplati cestarine. Budući da su u Istri jednoglasno bili oštro protiv cestarine koja bi bila veća od one, primjerice, na talijanskim autocestama, međunarodne banke i njihovi osiguravatelji bili su zabrinuti glede dugoročne sigurnosti povrata uloženih sredstava. Glavni financijer gradnje Ipsilona bila je jedna od najvećih europskih banaka - švicarska UBS.

Mamini dečki i Hollywood

Najavljeno je tada i da će u tridesetoj godini izlaženja, počevši od 2. veljače 1999. novine Glas Istre prvi put biti u cijelosti "odrađene" u Puli. Naime, od 1969. godine do siječnja 1999. Glas Istre je izlazio kao dnevnik u suradnji s Novim listom. Ovim potezom tadašnja urednička i tehnička ekipa Glasa Istre prvi put je čitateljima ponudila kompletno svoj list, s mnoštvom informacija iz naše regije, ali i Hrvatske i svijeta. Od idućeg ponedjeljka, najavljeno je tada, Glas Istre u Puli će se pripremati od prve do zadnje stranice, uključujući novosti, sport i svijet… Ta se inicijativa pokazala uspješnom, a potrajala je sve do danas.

S Novim listom, najavljeno je tada, dijelit će se stranica vremenske prognoze i enigmatike, tjedni prilog za kulturu Mediteran i TV prilog petkom. Nešto prije toga, u novinu su uključeni i servis Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA), njihov foto servis FaH i foto servis Reutersa. Istaknuli su tada i da je Glas Istre jedan od rijetkih dnevnika koji se tiska u drugom gradu, kao što je to praksa i danas. Zbog toga je, naglasili su tada, sigurna tehnika, odnosno dobra kompjutorska linija Glasa Istre i Novog lista, osnovni preduvjet koji mora funkcionirati da bi novina svakog jutra stizala do čitatelja u sve dijelove Istre.

Na televiziji se tog dana, na Drugom programu HRT-a, mogao pogledati američki triler "Mamini dečki" s poznatom glumicom Jamie Lee Curtis u glavnoj ulozi. Upečatljiva vijest bila je i ona da je slavni natpis HOLLYWOOD, simbol grada Los Angelesa, dobio sponzora za razdoblje od godinu dana. Anonimni sponzor uplatio je sto tisuća dolara za održavanje natpisa dugačkog oko 137 metara, prvotno postavljenog u funkciji reklame. Tada se na oglas prijavilo pet potencijalnih sponzora, a kako je bilo najavljeno, odabrani će zauzvrat dobiti dozvolu da poznati natpis koristi u svojim reklamama, bez mijenjanja njegova izgleda.

Zanimljivo je znati da je natpis podignut 1923. godine u svrhu reklamne kampanje za prodaju zemljišta nazvanog Hollywoodland. Dio natpisa "land" skinut je 1949. kad je to zemljište kupila hollywoodska trgovačka komora.

Rasturen slovenski kamp

Tih je dana u Vrsaru započela izgradnja luke, a u to se vrijeme obnavljala i tamošnja OMV-ova benzinska crpka. Pisalo se i o odlično posjećenom sajmištu u Višnjanu koji se tradicionalno održavao svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, na "izlazu" prema Tićanu. Kako je tada opisala Adriana Palinkaš, dopisnica iz Poreča, okolni kafići i prodavaonice bili su prepuni ljudi, a jednako je bilo i na sajmu. Moglo se ondje pronaći svega - "od svinja, kukuruza, pa sve do voća, povrća i raznih robnih artikala". Posjetitelji su na sajam stigli iz svih dijelova Hrvatske - Slavonije, Varaždina, Zagreba i Istre, no bilo je tu i slavonskih prodavača.

Svinje su prodavane po osamnaest kuna za kilogram žive vage, sto kilograma kukuruza za devedeset kuna, a jakne i tenisice, ukoliko je posjetitelj dobar u cjenkanju, mogu se nabaviti po sto kuna. Kazali su tada kupci s kojima je razgovarala novinarka, da rado odu i na sajam u Pazinu, gdje se okupi više ljudi nego na višnjanskom, budući da on traje do kasnih večernji sati.

Pisalo se i o katastrofalnom stanju nekadašnjeg slovenskog kampa Porton Biondi u Rovinju, a sramotnu situaciju na tom atraktivnom rovinjskom području najbolje su dočaravale fotografije strahovitih prizora uništenih drvenih kućica bez krovova, derutnih daski razbacanih po cijelom prostoru, smeća i odbačenih madraca.

- Prizor je zastrašujući. Postavlja se pitanje kako se moglo i zbog čije nebrige dogoditi da ovakav atraktivan prostor, uz more i u blizini središta Rovinja, doživi ovu sudbinu?, pitala se tada rovinjska dopisnica Glasa Istre Nina Orlović Radić.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke