NA DANAŠNJI DAN, GODINA JE 2002.

Vremeplov Glasa Istre: Talijani prešli na euro, žale se na povećanje cijena pri zaokruživanju

Ministri talijanske desničarske vlade ismijavali su novu valutu, no ono što je prosječne državljane nove Europe tih dana okupiralo bio je problem očitog pada standarda. Naime, cijene proizvoda i usluga su rasle, a mjesečna osobna primanja ostala su ista. Građani diljem Italije pitali su se i zašto je država povisila cijene željezničkih usluga ili kupona za razne igre na sreću

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Naslovnica Glasa Istre od 8. siječnja 2002.

Naslovnica Glasa Istre od 8. siječnja 2002.


"Prvi dani u Eurolandu" - naslov je članka na prvoj stranici Glasa Istre objavljenog na današnji dan 2002. godine, a koji bi se, prema opisu tadašnje situacije u Italiji, idealno uklopio i danas u novinama, prikazujući aktualnu prilagodbu Hrvata na euro. Naime, prije točno dvadeset i jednu godina u Italiji je uveden euro kao nova valuta koja je zamijenila liru, a Talijani tu promjenu nisu baš najbolje prihvatili, kako je u svom izvještaju opisao tadašnji dopisnik Glasa Istre iz Trsta Elio Velan.

Kineski novčanici za kovanice

Uz brojne probleme s kovanicama, uspostava euro-sustava potvrdila je nagađanja i predviđanja o poskupljenju gotovo svih proizvoda i usluga. Karta za gradski autobus prema novom cjeniku koštala je 80 centi, što je prema tadašnjoj konverziji značilo da je poskupjela s 1.500 na 1.550 lira. Brojni su primjeri poskupljenja bili i u ugostiteljstvu. Topli punč u tršćanskom kafiću koji je do 31. prosinca koštao 3.500 lira nakon uvođenja nove valute koštao je 1,85 eura, odnosno 3.582 lire. Na pitanje našeg dopisnika zašto je topli punč poskupio, gostioničar je odvratio: "Ne radi se o poskupljenju, već o zaokruživanju!"

Primjer legaliziranog porasta cijena državnih usluga slijedila je trgovačka mreža koja je iskoristila postupak zaokruživanja kao sredstvo povećanja cijena gotovo svih proizvoda. Tršćanski list Il Piccolo objavio je tada članak u kojem hvali kupce iz Hrvatske i Slovenije, koji su se "izvanredno prilagodili novoj zajedničkoj europskoj valuti za razliku od domicilnog stanovništva koje se još nije odlučilo napustiti staru liru i muku muči sa stotinkama".

Pisalo se i da su ministri talijanske desničarske vlade ismijavali novu valutu, no ono što je prosječne državljane nove Europe tih dana okupiralo bio je problem očitog pada standarda. Naime, cijene proizvoda i usluga su rasle, a mjesečna osobna primanja ostala su ista. Građani diljem Italije pitali su se i zašto je država povisila cijene željezničkih usluga ili kupona za razne igre na sreću, ali odgovora nije bilo. Žlica u med upala je Kinezima, vlasnicima tršćanskih dućana u blizini Ponterossa koji su uvođenje nove valute iskoristili za prodaju posebnih euro-novčanika za 2,30 eura.

Vijest koja je tada mnoge šokirala, a čemu smo nedavno svjedočili i na istočnoj istarskoj obali, bila je ekološka katastrofa u Solinu nastala usred ispuštanja mazuta u rijeku Jadro, koji je stigao i do solinskog mora.

- Labudovi i patke u Solinu potpuno crni i slijepljeni mazutom pokušavaju shvatiti što im se događa, a cijelim gradom širi se neugodan miris nafte. Do ispuštanja mazuta u Jadro došlo je oko jedan kilometar nizvodno od vodocrpilišta tako da voda za piće Splita i cijele regije nije onečišćena, prenio je Glas Istre prije 20 godina. Tada se smatralo da je onečišćenje nastalo "zahvaljujući" propustu odgovornih i radnika u pogonu Dalmacijacementa.

Ukidanje 100 srednjih škola!?

Jedna od istaknutijih vijesti na nacionalnoj razini bila je ona o ukidanju stotinu srednjih škola. Naime, u taj se postupak krenulo s mišlju da je od opće koristi da se srednje javne (državne) škole preustroje, pri čemu su se, prema nacrtu Pedagoškog standarda, morale okrupnjavati kako bi se smanjio njihov broj s dotadašnjih 360 na 250-300 škola. Proklamirani cilj bio je podizanje kvalitete i racionalnosti njihova rada.

S druge strane, iz Ministarstva prosvjete i sporta istaknuli su da je intencija povećati broj kvalitetnih privatnih škola. Predviđalo se i povećanje broja učenika u programima za industrijska i obrtnička zanimanja za 30 posto, osobito u deficitarnim zanimanjima, smanjivanje broja učenika u ekonomskim i administrativnim školama, dok je broj polaznika u gimnazijama i umjetničkim školama trebao ostati isti.

U ovom broju naših novina osvanula je vijest o otvorenju kioska Glasa Istre na pazinskoj tržnici. Ondje se, osim dnevnog, tjednog i periodičnog tiska, mogla nabaviti i kartica za telefonske govornice i mobilne telekomunikacijske uređaje, kao i druge potrepštine. Kako je bilo rečeno, uz postojeći kiosk u Ulici 25. rujna, otvorenjem novog kioska Glas Istre se htio približiti svojim čitateljima.

Građevinski radovi na početku 2002. godine bili su u punom zamahu diljem Istre. U Puli se obnavlja pročelje bivše Tiskare i buduće Gradske knjižnice i čitaonice, a u Vrsaru se gradi nova osnovna škola, na mjestu nekadašnjeg restorana i marketa uz kamp Turist, podno starog grada. U prostoru nekadašnjeg kina uz market i restoran najavljena je i izgradnja male sportske dvorane. Riječ je o radovima koji su iznosili 8,6 milijuna kuna uz dodatne troškove PDV-a. Uređuje se Trg sv. Bernarda u Funtani, sanira trg ispred Osnovne škole Vladimira Nazora i Franjevačkog samostana u Rovinju, novo ruho dobiva plaža ispred hotela Luna u Poreču. Rovinjski Dom za starije i nemoćne "Domenico Pergolis" nakon nekoliko pokušaja, uspio je od Ministarstva rada i socijalne skrbi dobiti prijeko potrebno višenamjensko vozilo.

Arsenal oružja u Pekicima

Intrigantna je bila vijest o uhićenju talijanskog mafijaša Luciana Pozze iz Verone koji je bio unajmio kuću u selu Pekici kraj Svetvinčenta, selu sa svega desetak vikendica i tek dvije kuće stalno nastanjene. "Talijan je bija dobar sused", rekli su ti ljudi našem novinaru Christianu Brunu Galiću. Mafijaš je uhićen na cesti za Livade kod Istarskih toplica. Kako je navedeno u članku, otvorilo je to pitanje sigurnosti građana u Istri, "jer su se na području Poluotoka dugi niz godina skrivali talijanski kriminalci koji su tu obavljali svoje 'prljave' poslove".

Za Pozzom je bila raspisana međunarodna Interpolova tjeralica u Italiji radi 36 kaznenih djela zlouporabe droga i krijumčarenja oružja. Kako se pisalo, Pozza je u kućama u Pekicima, Cuncima i Ibšima držao pravi arsenal oružja za koje se sumnja da ga je pomoću trojice hrvatskih državljana trebao prokrijumčariti u Italiju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter