Jednoglasnom odlukom ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak je i formalno potvrđeno da od 1. siječnja naredne godine Hrvatska postaje 27. članica schengenskog prostora. S prvim danom naredne godine ukidaju se granične kontrole na svim našim kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama, čime se desetljeće nakon pristupanja EU Hrvatska i na ovaj način snažno integrirala u zajednički europski prostor.

"Ovo je definitivno još jedan povijesni datum za Hrvatsku i kruna zaista zahtjevnog posla na političkoj, diplomatskoj i tehničkoj razini. Moram na tome čestitati kompletnoj Vladi koja se maksimalno angažirala na tom poslu, ali posebice ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i njegovom timu, koji su još od 2017. svojski prionuli tom poslu, premda je jako malo ljudi vjerovalo da će uspjeti ispuniti visoko postavljene kriterije koji su u tehničkom smislu postavljeni. Upornošću, dosljednošću i velikim profesionalizmom oni su ih uspjeli sve razuvjeriti i iznenaditi, te za to zaslužuju zahvale i veliko poštovanje, kaže saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman.

O koliko se zahtjevnom poslu radi, dodao je, potvrđuje i činjenica da pred Rumunjskom i Bugarskom na tom putu još uvijek stoji spuštena rampa, premda su u tim državama puno ranije krenuli u proces, te su do zadnjeg trena vjerovali da će ga ovog prosinca uspješno uspjeti okončati, u paketu s Hrvatskom.

"Da bi pozitivna odluka bila donesena u tehničkom je dijelu, među ostalim, bilo potrebno ispuniti čak 286 kriterija. Ulazak Hrvatske u eurozonu je isto tako značajno i veliko dostignuće, ali ta politička odluka je u najvećoj mjeri i tehnička, jer se u velikoj mjeri bazira na zadovoljavanju maastrichtskih kriterija. Ulazak u schengenski prostor, s druge strane, osim obaveze ispunjavanja postavljenih zadataka, je i diplomatski, a i politički izuzetno zahtjevan posao. Svi to znaju i svi su toga svjesni, i iz tog razloga me čude pojedini glasovi iz oporbe koji se mogu čuti ovih dana i koji pokušavaju čitav taj proces i odrađeni posao relativizirati, odnosno ulazak u monetarnu uniju i europski prostor bez granica prikazati kao nešto što se dogodilo nekakvim automatizmom, praktički valjda samo od sebe. Nema u Europskoj uniji automatizma i ništa nitko u njoj ne dobiva na lijepe oči, već iza svega stoji puno rada i ispunjavanje svih propisanih obaveza i zadataka. Zbog toga još jednom velike čestitke Vladi, Ministarstvu unutarnjih poslova, našim zastupnicima u Europarlamentu raznih političkih opcija i svim onim ljudima koji su dali svoj doprinos da bi taj zahtjevan posao bio odrađen", kazao je Kliman.

Europljani svake godine ostvaruju gotovo 1,25 milijardi putovanja u schengenskom prostoru, te Europa bez unutarnjih granica ne samo da olakšava putovanja žiteljima zemalja članica, već donosi i velike koristi gospodarstvu u cjelini.

"Vjerujem da su i naši građani, pogotovo oni u pograničnim područjima kao što je Istra, zadovoljni okončanjem ovog procesa i činjenicom da, pogotovo u ljetnim mjesecima, više neće biti kilometarskih kolona i dugog čekanja na našim graničnim prijelazima. Ta fizička, ali i psihološka barijera je definitivno uklonjena i siguran sam da će to imati pozitivan učinak na istarsko gospodarstvo, ali prije svega na turizam, s obzirom na to da je Istra prvenstveno auto destinacija", zaključio je Kliman.

Okupljanje u ponoć

A ako je netko zadovoljan ulaskom u Schengen, onda su to gradonačelnici i načelnici istarskih gradova i općina uz hrvatsko-slovensku granicu. Možda ponajviše - gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

- Davne 1991. Dino Debeljuh i ja organizirali smo ispred IDS-a prosvjed na Požanama zbog uvođenja granice između hrvatskog i slovenskog dijela Istre. Tada se odazvalo dvjestotinjak Buzećana. Nakon tri desetljeća, 31. prosinca, ponovo se okupljamo na Požanama, ali ovoga puta zbog ukidanja graničnih barijera, čemu će, uvjeren sam, svi Buzećani od srca nazdraviti u ponoć i zaželjeti sretnu Novu godinu jednom novom početku za Istru. Ulazak u Schengen je politički uspjeh Vlade, ali i svih razumnih ljudi koji su u pandemiji shvatili da je Europa više, a ne manje, reći će Kajin i dodati da je Buzet, međutim, i glede toga specifičan u odnosu na ostale u Istri, a možda i Hrvatskoj.

- Prvo što će se dogoditi, protok roba i ljudi bez barijera, od Buzeta do Danske ili Estonije, što je kvaliteta sama po sebi. Buzet će to otvoriti investicijskom valu, bit će normalno živjeti u Buzetu, raditi u Kopru ili Rijeci i obrnuto. Vrijednosti nekretnina će porasti. Tranzit će se ubrzati i valjda će se Požane uspjeti otvoriti za sav teretni promet. S druge strane, nadam se da će Schengen zaustaviti ovaj nekontrolirani ulazak migranta i da Buzećani neće prolaziti sve te neugodnosti kojima su izloženi. Svjestan sam da će se dio granične policije seliti na istok, iako bi ih u jednom prijelaznom razdoblju trebalo zadržati ovdje u postojećem broju jer se naši ljudi u njihovoj prisutnosti osjećaju sigurnije, istaknut će Kajin i reći da u ovom trenutku još nije poznato što će ulazak u Schengen značiti za u Buzet uvezenu radnu snagu iz Turkmenistana, Uzbekistana…

Može se, kaže Kajin, dogoditi, a to je trend, da oni koji dolaze raditi u Buzet, prije svega u Cimos, ali i u građevinske tvrtke, odu put Njemačke, pa da nedostatak radne snage dovede do seljenja dijela proizvodnje u zemlje van Schengena, primjerice u Srbiju, odnosno Kikindu. Rješenje je, mišljenja je buzetski gradonačelnik, povući dio ljudi iz južne Amerike koji već dolaze u Istru, koji su vrijedni, disciplinirani, skromni, kulturološki najbliži i ostaju u kontinuitetu najmanje tri godine.

- Turizam je ulaskom Hrvatske u Schengen apsolutni dobitnik. Buzet se još uvijek prepoznaje kao industrijska destinacija, ali je sigurno da će se sve više Buzećana davati turizmu, što je dobro, ali što s druge strane Buzet ostavlja bez čitavog spektra zanimanja. Također valja istaknuti da ulazimo u obitelj ravnopravnih, jednakih, a to znači win-win situaciju za nas i druge iz Europe. Usuđujem se kazati da koliko dobivamo mi, jednako toliko dobivaju i Europljani izlaskom na ovo naše toplo more, uvjeren je buzetski gradonačelnik.

Lagodno prelaženje granice

Gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin izrazio je prije svega svoje osobno veliko zadovoljstvo i sreću što je Hrvatska konačno ušla u schengenski prostor.

- Za mene i moje sugrađane to znači život. Nama je granica nametnuta, i tako je i osjećamo, kao jednu nametnutu prepreku. Vjerujem da i svi žitelji susjednih općina na slovenskoj strani, pogotovo Pirana i Izole, isto tako tu granicu osjećaju kao vrlo tešku, administrativnu prepreku. Jer znate, mi smo isprepleteni, imamo rodbinu koja živi preko granice. Netko živi u Hrvatskoj, a ima polje u Sloveniji i obrnuto, tako da će ulazak u schengenski prostor za lokalno stanovništvo prije svega značiti jedno veliko, veliko olakšanje, izjavio je Vižintin.

Svakako će, napomenuo je također gradonačelnik Buja, ukidanje kontrola na graničnim prijelazima ubrzati promet.

- Izvan sezone značit će to vrlo lagodno prelaženje granice i puno utjecati na dnevne migrante, ljude koji žive na području Buja, a rade u Sloveniji ili Italiji. Daleko manje gužve na cestama mogu se očekivati i u vrijeme sezone, iako ja i dalje očekujem pritisak turističkog prometa tijekom sezone, ali puno veći na slovenskoj strani, u Kopru i Piranu, što će se riješiti jedino onda kada dođe do konačnog spajanja slovenske autoceste s Istarskim ipsilonom. Tek će tada promet na granici između Slovenije i Hrvatske, u našem dijelu, biti potpuno riješen. Slovenska Vlada intenzivno radi na projektu spajanja autoceste s Istarskim ipsilonom. Koliko znam, projekt ide iz Kopra, na Šmarje i na Kaštel. Što je za nas jako važno jer granični prijelazi Kaštel i Plovanija zajedno imaju dvadesetak milijuna putnika godišnje, više nego Bregana, Rupa i Bajakovo, reći će Vižintin.

Adekvatno cestovno povezivanje

S velikim optimizmom ulazak u schengenski prostor dočekali su u laniškoj općini kojoj je Slovenija također prvi susjed. Teritorijalno najveće i najslabije naseljeno područje u Istarskoj županiji, gdje na 144 četvorna kilometra živi svega 270 stanovnika, u tome vidi svoju šansu za razvoj.

- S obzirom na geostrateški položaj i blizinu jakih gospodarskih središta poput Kopra i Trsta, Općina Lanišće s radošću iščekuje 1. siječanj iduće godine, kada Hrvatska ulazi u schengenski prostor i eurozonu. U nadolazećem razdoblju uvjereni smo da će naše područje konačno dobiti priliku za razvoj i revitalizaciju kroz gospodarska ulaganja i intenzivniji turistički razvoj u netaknutoj prirodi bogate kulturne i povijesne baštine. No, preduvjet za privlačenje investicija i turistički razvoj je i adekvatno cestovno povezivanje ovog pograničnog područja, stoga se nadam da će nadležne institucije na našem području prioritetno poboljšati stanje županijske cestovne infrastrukture kako bi se Ćićarija konačno kvalitetno prometno spojila sa slovenskom i hrvatskom stranom Istre. Ukidanje granične kontrole olakšat će i život stanovništva pograničnog područja s obije strane granice te će, oduvijek dobri susjedi i prijatelji, moći svakodnevno, neometano komunicirati, živjeti, raditi, što je još 2013. godine utemeljeno i u Povelji o bratimljenju sklopljenoj između općina Lanišće, Hrpelje Kozina i Dolina. No, da bi mještani naše općine osjetili potpunu integraciju u europsku zajednicu, potrebno je što žurnije ukloniti i žilet žicu duž cijelog našeg pograničnog područja, za što se nadamo da će se uskoro i desiti, izjavila je laniška načelnica Roberta Medica.

Povezane vijesti

• Kliman: Istarski i hrvatski interesi se podudaraju
• Damir Kajin: Pada Schengen, dolazi euro, Rijeka i Kopar, da se našalim, bit će predgrađe Buzeta
• Zašto Hrvati ne iskazuju euforiju zbog eura i Schengena?