Ministar unutarnjih poslova
Božinović poručio da je sada trenutak za VNS i Vijeće za obranu, a Marokanac koji je napao policajku bit će deportiran
Davor Božinović (Snimio Davor Kovacevic)
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je, komentirajući izjavu Predsjednika RH Zorana Milanovića da se sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) i Vijeća za obranu (VO) neće održati uskoro, ali da će se svakako održati, kako je upravo trenutak za održavanje tih sjednica
Božinović je na temu održavanja sjednica VNS-a i VO-a podsjetio kako premijer Andrej Plenković danas u Bruxellesu razgovara sa čelnicima država članica EU o pitanjima o kojima bi želio razgovarati s predsjednikom RH te dodao kako je Vlada mišljenja da je ovo trenutak za razgovor o tim temama.
"Doduše, bio je i trenutak kada je krenula ruska agresija na Ukrajinu pa ta inicijativa također nije zaživjela. U međuvremenu, čelnici država se gotovo na tjednoj bazi susreću u različitim formatima kako bi raspravili sva ta pitanja. Premijer i ministri su na svojim razinama itekako angažirani oko svih tih pitanja".
Ministar Božinović je pritom podsjetio kako se sjednica ne može sazvati bez Milanovićeva supotpisa, poručivši da će Vlada voditi odgovornu politiku koja je usmjerena na zaštitu interesa hrvatskih građana i Hrvatske u ovim turbulentnim vremenima.
"Više-manje, sve države članice EU i NATO saveza se sastaju i razgovaraju. Ovo nije jednostavna situacija, ovo je sigurnosno pitanje, ali ne samo fizičke, već i energetske sigurnosti, a samim time i ekonomske sigurnosti i standarda ljudi u Europi", naglasio je Božinović u četvrtak nakon posjeta Ekonomskom fakultetu u Dubrovniku.
Ukazao je i da je Vlada RH, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, donijela stotinjak odluka koje su omogućile da hrvatski građani prođu sa što manje šteta. "Zaštitili smo standard i gospodarstvo. To je naša misija i dalje, bez obzira kada će doći do tog sastanka", dodao je.
Božinović je komentirao i odluku suda u Budimpešti prema kojoj Mađarska neće uzeti u obzir ni priznati pravomoćne osuđujuće presude koje su hrvatski sudovi izrekli protiv Zsolta Hernadija, predsjednika uprave i glavnog izvršnog direktora MOL Grupe.
Na pitanje novinara bi li Hernadi bio uhićen po europskom uhidbenom nalogu u slučaju da dođe u Hrvatsku, Božinović je rekao kako nema informaciju da se taj nalog ne provodi, kao i da nema informaciju o odluci mađarskog suda. "Mogu reći da odluka koju je donio Županijski sud u Zagrebu proizvodi pravne učinke u RH bez obzira na to kako je tretiraju vlasti u Mađarskoj", rekao je.
Marokanac koji je napao policajku i uvjetno osuđen, bit će deportiran prvom prilikom
Na dodatno pitanje kako bi Hrvatska reagirala kada bi imala informaciju da se Hernadi nalazi u nekoj trećoj europskoj državi, Božinović je odgovorio da bi "sigurno reagirali na način koji je propisan o informiranju tijela koja su partneri hrvatskih institucija".
Ministar se dotaknuo i presude zagrebačkog Općinskog kaznenog suda koji je osudio državljanina Maroka na uvjetnu kaznu zbog napada na policajku, što je Sindikat policije ocijenio riječima da se "od pitanja sigurnosti radi farsa, a policajcima šalje poruka da nisu dovoljno zaštićeni".
Božinović je naglasio da institucije moraju imati svoju neovisnost, ali da ta neovisnost ne može biti neovisna od društva i javnosti i to one javnosti zbog koje te institucije postoje.
"Ja sam kao ministar u situaciji da moram poslati jasnu poruku kako je ta presuda loša poruka, prije svega po policijske službenike jer oni svaki dan brinu o sigurnosti ljudi. Ako država i sudska vlast ne štiti one koji štite druge, to je ta loša poruka. Nadam se da će iz ovog slučaja izvući određene pouke", kazao je.
Pritom je podsjetio da je policijski sustav uhitio i kazneno prijavio počinitelja, ali i ukinuo mu azil samom činjenicom da je učinio kazneno djelo, dok ga je sud pustio na slobodu. "To sigurno nije poruka koju hrvatska javnost i policijski sustav želi čuti", istaknuo je, dodajući da se marokanski državljanin nalazi u centru u Ježevu i da će biti deportiran iz Hrvatske prvom prilikom.
Ministar je govorio i o Zakonu o strancima za koje je naveo kako očekuje da će donijeti poboljšanja i mogućnost da se na samoj granici provede ubrzani postupak je li osoba uopće kvalificirana da dobije međunarodnu zaštitu u EU, ali i dokazati je li prije ulaska u Hrvatsku prošao kroz neku državu članicu EU.
Vlada ima prometne planove za krajnji jug Hrvatske
Božinović je odgovarao i na pitanja o turističkoj sezoni i mogućim gužvama na prometnicama i graničnim prijelazima, istaknuvši da se policija itekako bavi sigurnosti prometa na cestama kroz različite aktivnosti.
"Hrvatska policija tu radi ozbiljan posao jer iz godine u godinu smanjujemo broj prometnih nesreća i žrtava. Međutim, svjesni smo da je Hrvatska tranzitna i turistička zemlja i da smo s obzirom na broj stanovnika nesrazmjerno opterećeni u odnosu na cijeli niz drugih zemalja. Radimo interdisciplinarno s Prometnim fakultetom i Ministarstvom prometa, a ove godine ćemo ići s dodatnim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama", najavio je.
Nadodao je i da je južni dio Hrvatske prema granici sa Crnom Gorom opterećen zbog činjenice da je to zapravo jedan od glavnih ulaza u Crnu Goru automobilom i dalje prema Albaniji, istaknuvši da Vlada ima infrastrukturne planove o prometnicama u tom dijelu Hrvatske.
Govoreći o ubrzanju protoka vozila na graničnim prijelazima, Božinović je podsjetio da je Hrvatska uvela Entry/Exit sustav (EES) koji automatizirano obrađuje podatke o svima koji prolaze granicu.
"To je vrlo važan alat kada govorimo o hrvatskoj i europskoj sigurnosti. Svi koji dolaze u Hrvatsku moraju ostaviti otiske prstiju i scan lica i to je onda datoteka te osobe koji iziskuje vrijeme. Taj sustav će biti u potpunoj primjeni od 10. travnja kako na razini EU tako i Hrvatske. Mi smo zasad vrlo zadovoljni. Dosta potencijalnih kriminalaca i terorista je već detektirano i zapriječen im je ulaz tako da je taj sustav prije svega napravljen za zaštitu sigurnosti građana EU", naglasio je.
Božinović se dotaknuo i zabrana društvenih mreža maloljetnicima, kazavši kako "postoje iskustva nekih država koje su uvele te zabrane pa su vidjele da to baš ne ide tako". "Tu treba naći jedan balans. Bilo bi najbolje kada bi vlasnici tih društvenih mreža više surađivali po pitanjima sigurnosti. Nije dobro ni demokratski da sve propisujemo i da smo u svemu represivni", rekao je dodajući kako trebamo poraditi na digitalnoj pismenosti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
