Gospodarsko-socijalno vijeće na jučerašnjoj je sjednici raspravljalo o izmjenama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji se nalazi u javnom savjetovanju, a na snagu bi trebao stupiti sredinom lipnja, na koji će sve tri sindikalne središnjice dati usuglašeno izdvojeno mišljenje kojim će uz ostalo tražiti veće kazne za poslodavce koji ne prijavljuju radnike.

Podsjetimo, izmjenama zakona država kreće u snažniji obračun rada "na crno" strožim kaznama, pa će se uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura uvesti i nova sankcija od osam tisuća eura za poslodavce kod kojih se treći put u razdoblju od tri godine utvrdi neprijavljeni rad, nakon čega će poslodavac biti stavljen na tzv. crnu listu.

Na meti ponavljači

Prema sadašnjem zakonu, poslodavac je stavljan na crnu listu već kod prvog prekršaja za neprijavljenog radnika uz plaćanje kazne od 2.650 eura, čime se želi poslati poruka da sustavno kršenje pravila neće ostati na razini uobičajenih prekršajnih kazni.

– Ako se zalažemo za suzbijanje rada na crno, kazne bi morale biti puno veće jer neprijavljeni rad je varanje države i radnika, poštenih poslodavaca, i time se ugrožava socijalna i zdravstvena skrb, a u konačnici i mirovine. Smatramo da kazne moraju biti odvraćajuće, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović.

Izmjenama zakona također predlaže se da poslodavci koji ne prijavljuju radnike na tzv. crnoj listi budu jednu godinu umjesto dosadašnjih šest, a tijekom tog razdoblja poslodavci neće moći dobivati dozvole za zapošljavanje stranih radnika, niti koristiti Vladine mjere zapošljavanja. Sindikati također smatraju da je šest godina na crnoj listi možda previše i podržavaju najavu iz Ministarstva rada da će se poslodavcima kod kojih je prvi put utvrđen neprijavljeni rad dati "malo prostora". Određene promjene tiču se i samog dolaska na crnu listu, a to će izmjenama zakona biti isključivo temeljem Rješenja Državnog inspektorata, koji će utvrditi neprijavljeni rad.

– Donijeli smo ovaj zakon s ključnim ciljem, u prvom redu, sankcioniranja recidivista. Smatramo da može doći u svakom sustavu, i kod svakoga tko radi, do pogrešaka, ali ako se ponavlja, onda to nije pogreška, izjavio je ministar rada Alen Ružić.

Jačanje kontrole

Iz Ministarstva rada je već najavljeno da će pod pojačanim nadzorom biti 676 poslodavaca recidivista kod kojih je u zadnje tri godine zatečeno gotovo tri tisuće neprijavljenih radnika, od kojih je oko 900 bilo stranih. Prekršitelji zakona dosad su u proračun uplatili 3,4 milijuna eura od planiranih pet milijuna, a ostalo je poslano na prisilnu naplatu. Lista od 676 poslodavaca utvrđena je zahvaljujući digitalizaciji sustava i povezivanjem Ministarstva rada s Poreznom upravom, HZMO-om, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Državnim inspektoratom. Ministar kaže da tzv. crna lista neće biti vezana samo za neprijavljene radnike, već da se ona u budućnosti može vezati i za neke druge stvari poput javne nabave i prijave na EU fondove.

Zakonske izmjene, kako su istaknuli u Ministarstvu rada, dolaze nakon tri godine primjene postojećeg modela te s ciljem dodatnog jačanja kontrole i smanjenja neprijavljenog rada na tržištu, osobito u sektorima u kojima je on i dalje najizraženiji. Promjene su predstavljene kao dio šireg nastojanja da se uredi tržište rada i zaštite radnici, ali i poslodavci koji posluju u skladu sa zakonom.

Poslodavci podržali izmjene zakona

Iz Hrvatske udruge poslodavaca podržavaju izmjene zakona. Predsjednik GSV-a iz redova poslodavaca Ivan Mišetić kaže kako je kazna od 8.000 eura primjerena te napomenuo kako se ona uvijek može i povećati ako se primijeti da nije učinkovita.

Povezane vijesti

• Strani radnici pune praznine, ali po kojoj cijeni: Hrvatska pred izborom modela zapošljavanja
• Stižu nova pravila za poslodavce: Tko tri puta bude uhvaćen, plaćat će 8000 eura po radniku
• Detalji novog zakona: Za rad na crno 8.000 eura kazne i automatski upis na "crnu listu"