Zastupnica Marija Selak Raspudić (NZ) rekla je u utorak kako je od saborskih kolega počela prikupljati potpise za svoju inicijativu da se u školama zabrani korištenje pametnih telefona, satova i tableta, osim u edukacijske svrhe ili ako je uporaba opravdana medicinskim razlozima.

Svoju će inicijativu, rekla je u saborskom govoru na slobodnu temu, formalizirati kroz izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju.

Navela je da sve više županija izlazi sa vlastitim preporukama da se mobiteli maknu iz škola, no da na praktičnoj razini nema preuzimanja odgovornost na razini cijelog odgojno-obrazovnog sustav.

To našu djecu stavlja u nejednak položaj, pa u nekim prestižnim, privatnim gimnazijama u Zagrebu se mobitel mora ostaviti kod ulaska u školu, a u nekim drugim nikoga nije briga, izjavila je i naglasila kako sva djeca imaju pravo na jednako i na jednako kvalitetno obrazovanje.

Vrijeme je da konačno ovu temu stavimo na dnevni red, poručila je, navodeći pritom kako će Danska zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina, i to sa rečenicom da on line platforme djeci kradu djetinjstvo.

Sličan prijedlog našao se i u Norveškoj, kazala je zastupnica, pitajući se gdje je tu Hrvatska, kada će doći trenutak da se i u Hrvatskom saboru počne razgovarati o regulaciji upotrebe mobitela i uopće što se događa s našom djecom na društvenim mrežama.

Boška Ban (NZ) upozorila je kako se Hrvatska u posljednje vrijeme  suočava sa „alarmantan porastom“ vršnjačkog i maloljetničkog nasilja, te kako su posebno uznemirujući događaji iz zagrebačke Dubrave.

„Ovo više nisu izolirani incidenti, već prerastaju u simptom dubljeg društvenog poremećaja“, ocijenila i naglasila kako situacija u kojoj dijete od 14 godina tuče drugo dijete do besvijesti, kad se nasilje dijeli na društvenim mrežama uz smijeh, a strah  šutnja preplavljuju školske hodnike, nije samo pitanje kaznene odgovornosti. „To je pitanje odgoja, sustava vrijednosti i neuspjeha da zaštitimo najranjivije“, istaknula je, zauzimajući se za konkretne mjere, poput zapošljavanja više školskih pedagoga i psihologa, hitno osiguravanje timova koji bi pomagali žrtvama nasilja i njihovim obiteljima itd.

Klasić: Nova bolest ugrožava proizvodnju industrijskog krumpira

Ante Kujundžić (Most) pak ističe kako se u svakoj generaciji mladih ogledava kolektivna svijest onoga što društvo u svojoj biti jest. „Stoga, nije pitanje što nije u redu s mladima, nego što nije u redu s nama“, rekao je i naglasio kako pitanje mladih u Hrvatskoj danas nije samo sociološko, ni pitane zapošljavanja, stanova, obrazovanja, to je u svoj biti pitanje smisla društva. „Kad se kaže da mlade ništa ne zanima, da su apatični, apolitični… jedino pitanje koje se nameće je tko je kriv“, rekao je zastupnik i naglasio kako to sigurno nisu mladi.

Darko Klasić (HSLS) upozorio je kako se proizvođači industrijskog krumpira suočavaju sa novim, velikim problemom, bolešću stolbur.

Urod industrijskog krumpira zahvatila je nova bolest,  stolbur, zbog koje biljka krumpira prestaje s rastom, plodovi postaju gumeni i deformirani, a sam krumpir neupotrebljiv i za preradu i za prehranu, objasnio je zastupnik.

Upozorio je da, ako se na bolest odmah ne reagira, postoji ozbiljna opasnost da se zaraza proširi te da u potpunosti ugrozi domaću proizvodnju industrijskog, ali i stolnog krumpira.

Po podacima proizvođača, već sada je gotovo 30 posto industrijskog krumpira pogođeno ovom bolešću, procijenjeni gubici su preko pet tisuća tona uroda, naveo je Klasić, pa pozvao Ministarstvo poljoprivrede da hitno organizira sastanak sa proizvođačima industrijskog krumpira i pronađe konkretne mjere pomoći.

Povezane vijesti

• Sindikati: Novim prijedlogom zakona anonimne prijave se ne ukidaju u potpunosti
• Borzan: Građani kažu da se uređaji kvare odmah po isteku jamstva
• Nizozemska zabranila mobitele u učionicama