Špica s Macanom
Mađarska okrenula novu stranicu, Srbija živi na kredit koji će netko kad-tad morati vratiti
(Foto: iStock)
Tema ovotjedne Špice s Macanom bile su nama susjedne države – Mađarska i Srbija, kao i njihovi odnosima s Hrvatskom.
O tome je voditelj i autor Krešimir Macan razgovarao je s Nenadom Čankom, suosnivačem i dugogodišnjem liderom Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), kojega sada baš i nema u medijima, kaže, zato što je to u Srbiji zabranjeno te novinarom Večernjeg lista Tomislavom Krasnecom, koji je čak 12 godina bio dopisnik iz Bruxellesa.
Nova Mađarska
Na upit kakva je to nova Mađarska nakon Orbana, hoće li se tamo išta promijeniti te što se eventualno promijenilo u Srbiji, Čanak je ocijenio kako tu nema mjesta nekakvom velikom oduševljenju. Dobre vijesti u Mađarskoj su da je Magyar čovjek koji je proeuropski orijentiran i spreman rasklopiti tu Orbanovu kliku, a vjeruje i da će s vremenom doći do »oslobođenja« medija, procesa demokratizacije i poimanja gdje se Mađarska zaista nalazi u svjetlu »fašističke agresije Rusije na nezavisnu, suverenu i međunarodno priznatu Ukrajinu«.
– S druge strane, nemojte zaboraviti da Mađarska nikada u svojoj povijesti, valjda osim u vrijeme Drugog svjetskog rata, nije imala desniju vladu i parlament. To je samo desno, desnije i još najdesnije, nema čak ni nekakvog centra, kamoli ljevice, što je zabrinjavajuće.
No, Magyar je europski orijentiran i time će biti izmaknuta važna poluga utjecaja Rusije na ovim prostorima. To se na Srbiju u određenoj mjeri mora odraziti, ali kako, vidjet ćemo. Jer kada mi netko kaže kako je režim uzdrman i da je Vučić oslabio, to bi značilo da ne može nešto što je jučer mogao. A nema ničega što Vučić danas ne može, a da je jučer mogao.
Ustvari, prva stvar koja je istinski udarac režimu, to je uskraćivanje pristupa EU fondovima i pripremljenih milijardu i pol eura koje su trebale ući u Srbiju. To je već ozbiljno. No, to samo ubrzava zaduživanje Srbije u inozemstvu, što će jednog trenutka dovesti do kolapsa. No, da sada to nešto pretjerano mijenja u Srbiji, u to jednostavno ne vjerujem. Jer u Srbiji, tri godine poslije tragedije u školi Ribnikar, očekivalo se da će se nešto dogoditi, da će to pokrenuti ljude itd. Studentski pokret je gorivo, i to izuzetno snažno. Međutim, gorivo za što? Upravo je to suština – što ovdje takvog vozila nema. Svaka promjena koja se dogodila, uključujući i ovu u Mađarskoj, je promjena kao posljedica postojanja stranke koja je nešto napravila. Tisza je stranka, a Magyar je čelnik, s jasnim programom, projektom i predizbornim obećanjima. Mi u Srbiji imamo samo tragove nekadašnjih stranaka i jedan apsolutno fašistički režim, rekao je Čanak.
Geopolitički pritisci
Macan je podsjetio i kako imamo najavu blokade sredstava iz EU-a Srbiji i ruskog inoministra Sergeja Lavrova koji je rekao da je Srbiji vrijeme da se odluči.
U kojem će smjeru krenuti Vučić, upitao je Čanka, a ovaj istaknuo kako nije poanta da se Srbija odluči, nego da prestane s dugogodišnjom politikom laganja i glumljenja, jer Srbija glumi sve vrijeme.
– Srbija ne ide europskim putem, odavno to koči, a sada je i krenula u suprotnom smjeru. No, posve je jasno kako je EU najveći ekonomski partner Srbije, pa više od 80 posto vanjskotrgovinskog prometa Srbije ide prema zemljama EU-a ili prema samom EU-u. Tu jednostavno postoji neraskidiva ekonomska povezanost. A s druge strane, pokazuje se ovo budalasto inzistiranje na ruskoj strani. Rusija je apsolutno Treći Reich 21. stoljeća i najveća opasnost za svjetski mir.
Podržavajući tu Rusiju, Srbija je sebe dovela u poziciju »parije« civiliziranog svijeta i te Lavrovljeve riječi proizlaze iz snage ruske špijunske mreže u Srbiji. Bahat je zato što mu se može. Jer FSB izuzetno aktivno djeluje ne samo preko svojih operativaca ovdje, nego i preko niza drugih, zato što je Rusija kupovinom Naftne industrije Srbije (NIS) dobila alat kojim financira sportske klubove, razne organizacije, medije itd. Da se razumijemo – kupovina oružja od Rusije posljedica je Vučićevog straha da će ga ubiti. To oružje koje se u Ukrajini pokazalo potpuno nepotrebnim i neučinkovitim i samo je gomila željeza čim se nađe na ratištu, jest način na koji Vučić plaća reket Putinu, zaključuje.
Macan je dodao kako je i SAD rekao da Srbija mora prodati NIS, pitajući koja je tu ideja Amerikanaca. Krasnec kaže kako je ta američka odluka, koja tjera Ruse da prodaju udio u NIS-u, zapravo usvojena još u zadnjim mjesecima Bidenove administracije, pa je Trump došao na nju kao na gotovu stvar. Onda je bila odgađana, ali je pokrenula taj proces prodaje koji će se, koliko sad vidimo, doista završiti bez obzira na promjenu vlasti u Mađarskoj, dodaje. Dakle, zaključuje Krasnec, mađarski MOL je očito na putu da kupi ruski udio u NIS-u.
– Vjerujem da i Rusi još kalkuliraju i računaju da će Putin i Trump postići veliki dogovor o ponovnoj uspostavi dobrih odnosa preko leđa Ukrajine. Mislim da u ruskim glavama još uvijek postoji mala mogućnost da neće morati prodati taj udio u NIS-u jer će se promijeniti Trumpova politika. Vidimo da Trump ukida i neke sankcije za rusku naftu.
Tako da porota još zasjeda, što bi rekli, u smislu kakva će biti geopolitička situacija i njeni ishodi. Onda je Vučiću vjerojatno poriv u tome, kakav već jest, jer čitavu karijeru pokušava plesati po žici ili između više blokova, da i dalje tako pleše. Ima li dolje sigurnosne mreže za slučaj da padne, to ne znamo. A Mađarima je ozbiljan novac iz EU fondova bio zamrznut, blokiran zbog konstantnog kršenja vladavine prava i europskih vrijednosti i tu je bilo možda čak i do 30 milijardi.
I sad Magyar, kao budući novi premijer u »cajtnotu«, ima vrlo malo vremena da odblokira novac koji je bio blokiran i da ga na brzinu potroši na projekte u Mađarskoj, jer on ima vijek trajanja do kada ga treba potrošiti. Tako da su Mađari zaista osjetili da neki ozbiljan novac stoji samo zbog Orbanove politike i to je onda prevagnulo, inflacija je kod njih bila užasno visoka i zbog toga je forinta slabila, ističe Krasnec.
»Čarobna« formula
U Srbiji, rekao je, slična je dinamika da se Vučić zadužuje, odnosno živi na dug, ali kako Vučić stalno govori, udio ovog javnog duga u BDP-u u Srbiji nije toliko visok kao što je u Italiji ili u nekim drugim europskim zemljama – on još uvijek ima prostora. I tečaj je kod njih stabilan, i gospodarski rast postoji, kazao je. Ali nemojmo zaboraviti, vremena su bila takva – barem dosad, do ovog rata protiv Irana, da je svima dobro išlo, podsjeća. Prema njegovim riječima, u svijetu i uopće, u Europi, je bilo sjajno vrijeme jeftinog novca, niskih stopa kad se država zadužuje na tržištu i novca je bilo u izobilju.
– Dobro, neke zemlje poput Njemačke su praktički u recesiji, ne mogu vratiti gospodarski rast, ali ove druge kao što su Hrvatska, Srbija i ostale su imale snažne stope gospodarskog rasta.
No, to vrijeme je završilo ili završava sada s ovom nestabilnošću u Perzijskom zaljevu i ide zaista neko dosta gadno vrijeme pošto se ta blokada Hormuškog tjesnaca nastavlja i to sada sve mijenja. Neki ozbiljni analitičari, pa i institucije, kada gledaju što se događa u svijetu, vjeruju kako – štetu koju je Trump napravio i s ovim približavanjem Rusije koja ponovno ima prihode od nafte veće nego što je planirala, štetu koju je napravio za globalnu ekonomiju s tim ratom protiv Irana koji je blokirao Hormuški tjesnac – tu savršenu oluju koja stiže on nije u stanju riješiti i popraviti ono što je oštetio te da ona može srušiti i bankrotirati države i velike korporacije, da slijedi ozbiljna kriza. To još mnogim Europljanima nije došlo u glavu, rekao je Krasnec.
Macan je također podsjetio kako u Srbiji sve ispada »desno, desno i još desnije«, de facto su ostale samo dvije velike stranke na desnici i jedna krajnje desna stranka koja je prošla – ljevice uopće nema. Dakle, formula za pobjedu oporbe je bila da se ide samo sa jednom listom i da se obiđe cijela zemlja – 50.000 aktivista. »To je nešto što je teško očekivati, zar ne«, upitao je Čanka.
On je pak rekao kako je potpuno pogrešno poistovjećivati situaciju u Srbiji i onu u Mađarskoj. U Mađarskoj, ponavlja, Tisza je partija, stranka s infrastrukturom i svime onim što to nosi. A ovdje bi trebalo da sve stranke nestanu i stanu na stranu nekakve studentske liste, gdje sad u konačnici ne znamo ni tko je čini, ni tko je tu odgovoran, istaknuo je.
– Studenti su u stvari ovdje apoteozom (veličanje neke osobe ili ideje, nap.a.) dignuti u nivo nekog višeg bića koje će eto riješiti probleme, jer korumpirani ovakvi i onakvi političari, svi su isti, nisu to do sada uspjeli, rekao je, dodajući kako se time u stvari posve razara ono malo političkog života što je u Srbiji postojalo. Jer za vrijeme Miloševića to je bila čista borba za preživljavanje, podsjeća.
– Za kratkog trajanja DOS-ovske republike (Demokratska opozicija Srbije) je to nešto malo počelo izgledati, a i to dosta traljavo i s tisuću mana, a onda su demokrati potonuli u korupciju i tisuću bedastoća, a kontrolom medija i drugim sebe doveli u poziciju da pokušaju napraviti nekakvu Srbiju koja ima dvopartijski sistem.
To je inače bila stara Đinđićeva ideja – da s jedne strane budu demokrati, a s druge radikali. Pošto su radikali ružni, prljavi i zli onda oni nikad neće pobijediti, a demokrati će zauvijek vladati. I što smo dobili na kraju? Kada su oprali biografiju radikalima time što su ih prekrstili u naprednjake, sad su na jedanput dobili to poslije čega više nema izbora.
Jer ljudi bi glasali za, ne znam, kuharičinu kecelju samo ako može da ne gledaju ovaj bahatluk gdje je i najmanji vijak u SNS-u apsolutno imun na zakone.
Pa, zamislite, pričate o ovoj tragediji u školi »Vladislav Ribnikar« ili padu nadstrešnice u Novom Sadu gdje 16 ljudi pogine zbog toga što su nestručno izvedeni radovi na rekonstrukciji željezničke stanice, koji su namjerno rađeni samo zato da bi se oprale pare. No, bahatluk naprednjaka ne jenjava.
Studenti krenu lijepiti plakate, a onda istrče četiri magarca iz prostorija SNS-a, pretuku studentkinju i slome joj vilicu. Oni budu optuženi za nanošenje teške tjelesne ozljede, nakon čega ih predsjednik Republike nazove javno srpskim herojima i tijekom suđenja – amnestira. Pa što je tu poruka? Kada vas za to amnestira predsjednik, onda je jasno kako smo došli u stanje u kome je član partije jednako – nadbiće, ispričao je Čanak.
FSB ometa Crnu Goru
Govorilo se i o tome da u Srbiji nema napretka kada je riječ o reformi pravosuđa i poglavlju 23 – u približavanju EU-u.
– Imamo 21 preporuku za poštenije izbore te primjedbe na kontrolu medija, u slučaju Ribnikar se nešto i događalo, ali nema druge odgovornosti izvan obitelji djeteta, a kod nadstrešnice de facto nema ni optužnice, spomenuo je Macan. ?Krasnec je rekao da tu nema nikakvog napretka godinama.
– U EU se ulazi velikom upornošću, odnosno odlučnošću, pa i Hrvatska je ušla na taj način. Da si ti kao država spreman, čak i kad EU kaže da su vrata zatvorena, ako treba ući kroz prozore, kroz dimnjak ili vodovodne cijevi, jer je to moja i želja mog naroda da zaista budem dio EU-a. A drugo je uporan rad, sitan, ali bitan rad na ispunjavanju svih tih uvjeta koji su male, ali prepreke koje se ne smiju gomilati na tom putu, jer onda to sigurno ruši cijeli proces. Recimo, Ukrajina ima to pravo. Iako su u ratu i okupirani, oni imaju želju da zaista uđu u EU, premda Ukrajina ima gomilu posla na tom putu.
No, sam dojam da se problemi i prepreke rješavaju, potvrđuje kako razumijete da ste vi tu da se prilagodite EU-u, a ne EU vama. U Srbiji toga nema. Od prvoga dana pod Vučićem je bio taj stav: »Ma ne, oni nek’ nas prime ovakve kakvi jesmo, oni nas trebaju.
Ne govorimo o narodu, to je druga tema za raspravu, ali vlada nikad nije imala tu odlučnost – mi ćemo ući u EU čak i kad nam svi govorite da je zatvoreno«, rekao je Krasnec.
Nije imala vlada, a sada su okrenuli i javnost pa je sada manjinska i podrška ulasku Srbije u EU, rekao je Macan.
Čanak pak smatra kako su Crna Gora i Albanija najzrelije za prijem u EU, za što ima i sigurnosnih razloga, ali i da FSB – ruska Služba sigurnosti pod svaku cijenu pokušava omesti Crnu Goru u tome.
Macan ga je upitao i za trenutne odnose Hrvatske i Srbije, sukladno međusobnim preporukama da se »tamo« ne putuje, što je u Hrvatskoj sada nešto ublaženo, no nema nekih incidenata. A ima i 40.000 radnika iz Srbije u ljetnoj sezoni, kaže Macan.
– Razlika je između razmišljanja običnog čovjeka o svojoj sudbini i oficijelne istine koje mu sipaju u glavu državno kontrolirani mediji. Tako da, niti ima animoziteta u Srbiji prema bilo kome iz Hrvatske, niti ima animoziteta u Hrvatskoj, ja nisam barem čuo, prema bilo kome iz Srbije.
No, ove mikrofašističke grupacije koje postoje svugdje, jednostavno nemaju drugu temu i nemaju o čemu drugom da pričaju osim o neprijateljima.
Na tome žive. Problem je što ni najbolji domaćin na svijetu ne može napraviti ni djelić onoga što prosječan fašista može obećati. A stvar je i u tome da Srbija kao jedna fašistička država trenutno ne može sebi da dozvoli da nema neprijatelja, rekao je Čanak.
Ispuhao se Orbanov obrazac, to i Vučića slabi
Uz podsjećanje da su Srbiji zamrznuta sredstva za reformu u pravosuđu, Krasnec je na pitanje mijenja li se nešto u pristupu EU-a te kako je pristupala Mađarskoj, a sada i Srbiji, zaključio kako se sigurno mijenja odlaskom Orbana s vlasti. Promijenio se, kaže, čitav obrazac ponašanja u EU-u koji je predvodio Orban, a iza kojeg su stajali i Fico u Slovačkoj, pa odnedavno i Babiš u Češkoj.
– Orban je bio predvodnik te balkanizacije, gdje se zaista kao nekad u bivšoj Jugoslaviji dolazilo na sjednice predsjedništva s idejom kako ćemo nešto minirati, a ne kako ćemo nešto zajedno napraviti. I kad je ta dinamika izbijena iz Vijeća EU-a, kada je nestao Orban čim je pao s vlasti, taj obrazac ponašanja se ispuhao.
I to je i Vučiću oslabilo poziciju – unutar Vijeća je uvijek bilo država članica koje su zagovarale to da se Srbiji malo oštrije da do znanja kako pristupanje EU-u nije samo »sisanje novca«, nego i provođenje reformi, što Srbija godinama nije dovoljno dobro napravila i nema pomaka.
I Marta Kos je konačno, baš kada je Orban pao i promijenio se taj obrazac, zasad to još uvijek samo signalizirala – nije taj novac skroz zamrznut, ali je jasno rekla: radimo na tome da ga zamrznemo. Što je isto signal – Vučiću, odnosno Srbiji.
Ostavljen im je prostor da to iskoriste i okrenu stvari na bolje. Mislim da Vučić još nije dovoljno uvjerljiv kada je rekao kako će riješiti te zakone. To govori godinama i ništa se ne rješava. Strpljenja u Bruxellesu za takvo ponašanje više nema, rekao je Krasnec.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
