(Snimio Marko Prpić / Pixsell)
Nismo još riješili sve probleme, ali kada gledam realno mislim da možemo biti zadovoljni, kazao je premijer Andrej Plenković gostujući u subotu u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" povodom devet godina mandata na čelu tri vlade, podsjetivši na sve ostvarene strateške ciljeve.
"Kad sam ja postao premijer, mi smo bili na 61 posto prosjeka razvijenosti po BDP per capita, danas ćemo godinu završiti na 78 posto, BDP po glavi stanovnika bio je 11.000, sada je 22.000 eura, apsolutni BDP je bio 47 milijardi eura, sada će biti 94 milijarde. Toliki razvojni skok u ovih devet godina, nema parametra po kojem taj napredak nije ostvaren", sumirao je premijer proteklih devet godina.
Mi ne možemo biti kao Luksemburg, ali smo pretekli niz zemalja koje su ušle u EU 2004. godine, naglasio je dodavši kako nema više matematike prema kojoj bi Hrvatima bilo bolje otići živjeti u Irsku, Njemačku, Austriju.
"Nismo ulovili najrazvijenije, ali smo ulovili manje-više sve tranzicijske zemlje ili smo jako blizu njih", dodao je.
Na pitanje što će biti kada "presuše" europski fondovi, premijer je tu tezu ocijenio lažnom.
"To je besprizorna laž i floskula i ja molim vas, vaše kolege, političare, komentatore, ekonomiste da prestanete to govoriti", rekao je. Plenković je naglasio kako će Europski proračun u idućoj financijskoj perspektivi 2028.-2034. za Hrvatsku biti veći nego ovaj danas.
"Prema preliminarnim kalkulacijama veći je za dvije milijarde. Laž je da će presušiti EU fondovi, bit će ih, EU je tu, Hrvatska je u srcu integracije, ali više nema potrebe za takvim instrumentom koji je poslužio u krizi", pojasnio je.
Govoreći o devet godina mandata, premijer je izrazio zadovoljstvo postignutim obzirom na "nevjerojatan period" i brojne izazove.
"Nismo još riješili sve probleme, ali kada gledam realno, mislim da možemo biti zadovoljni. Kada gledam podatke 2016. i danas, najzadovoljniji sam time što nam je prosječna plaća narasla za 92 posto, kumulativna inflacija nam je u tom periodu 35 posto, a realni rast raspoloživog dohotka je veći za 42 posto prosječno", kazao je.
Oporba kaže da ništa što Vlada radi ne valja, dodao je premijer pa konstatirao kako se ulazak u eurozonu, 'šengen', skorašnji ulazak u OECD, izgradnja brojne infrastrukture, osiguranje rasta BDP-a, većih plaća, mirovina, 300.000 novih radnih mjesta, rekordnih turističkih sezona, zaštita poljoprivrednika, svih građana i gospodarstva u brojnim krizama, nije dogodila slučajno.
Ocijenio je kako građani to vide i "nisu glupi" te da je zato HDZ i treći put za redom pobijedio na parlamentarnim izborima.
"Taj banalni, pomalo uvredljivi narativ oporbe da ništa ne valja i svi smo korumpirani, sada ni ne čujem. Prije me to malo sekiralo, ali kako smo mi pobijedili ako baš ništa ne vrijedi? To nije realno. A da bi ljudi mogli donositi racionalni stav, onda od medija moraju dobiti potpunu informaciju", rekao je.
Ako je ijedna vlada kontinuirano radila na reformi mirovinskog sustava koja je išla in favorem povećanju mirovina, to smo mi, istaknuo je te naglasio kako je njegova Vlada prva koja je uvela godišnji dodatak na mirovinu. Podsjetio je kako se 2016. za mirovine izdvajalo 4,5 milijarde, a danas 8,5 milijardi eura.
Upitan o stanju državnih financija, Plenković je odgovorio kako će novaca za sve planirano rebalansom proračuna biti, ali će se "paziti kako trošimo". U tom se kontekstu osvrnuo na zahtjeve sindikata za povećanjem osnovice plaća za dodatnih 12 posto, što je ocijenio nerealnim.
"Povećali smo osnovicu za 48 posto, povećali smo prosječno u 2023. plaće u državnim i javnim službama za 32 posto, to se nije dogodilo nikada. Nakon tolikog povećanja moramo se svesti na neke realne okvire", poručio je.
Govoreći o dugovima u zdravstvu, premijer je naveo kako četiri ekskluzivna dobavljača lijekova, unatoč neisplati dospjelih obveza, nemaju gubitaka. Prihodi enormni, dobit solidna, naveo je te pozvao i njih za "malo osjećaja za realnost".
Podsjetio je kako je Vlada do sada u zdravstvo uložila 2,6 milijarde eura, povećala plaće medicinskim djelatnicima, smanjila liste čekanja te da, gledajući opremljenost naših bolnica, nema "velike razlike između Houstona i Rijeke".
Osvrnuo se i na brojne rotacije ministara, ponovivši kako korupcija ima ime i prezime, "nema nekog sistema, neke ruke, koja nagovara ljude da odu s one strane zakona".
"Ljudima koji dođu prvi put tu kažem da si pročitaju članke zakona da vide što znači zlouporaba službenog položaja i trgovina utjecajem. Mi smo organizirali i poseban tečaj za članove Vlade s uglednim profesorima Pravnog fakulteta da im objasne koji su obrasci ponašanja sukladni zakonu i oni koji bi ih mogli dovesti u neugodan položaj", rekao je.
Kao dvije ključne teme kojima se Vlada u narednom periodu mora "pozabaviti" istaknuo je inflatorne pritiske i priuštivo stanovanje za mlade.
"Današnja inflacija je naš domaći proizvod, generiraju je hrvatski gospodarski subjekti. Na svu pomoć koju smo im osigurali u vrijeme covida i energetske krize nisu odgovorili fer. Dio gospodarskih aktera, radi svog profita, podiže inflaciju koja pogađa one koji imaju najmanje i to je ono što me frustrira", poručio je.
Tu je istaknuo i ulogu Hrvatske narodne banke. "Njihova je uloga pratiti stabilnost cijena. I oni imaju neke alate za koristiti, mi smo učinili sve, ali ne može za sve biti odgovorna Vlada", ustvrdio je.
Što se tiče vanjske politike, Plenković smatra da su sve ispravno učinili. "Mi jesmo za mir, ali ne bilo kakav", rekao je govoreći o globalnoj situaciji.
Pokazali smo vodstvo u krizama i u strateškim ciljevima, konstatirao je premijer. "Ja se osjećam sada fit, entuzijastičnim i smirenim kao da je ovo prva godina prvog mandata, a ne druga trećeg mandata, spremni smo za dalje s puno energije", rekao je.