Nedavno je objavljena knjiga "Fiskalni odbori u Europskoj uniji – transparentnost i odgovornost u upravljaju javnim financijama" u kojoj se piše o razmjerno novim financijskim institucijama u složenom sustavu ekonomskog upravljanja koje su se posljednja dva desetljeća proširila EU-om, ali i diljem svijeta. Imaju široki spektar ciljeva kojima je zajedničko promicanje fiskalne održivosti i transparentnosti. O knjizi, koja donosi novinu u pristupu fiskalnim pravilima i fiskalnim odborima analizirajući ih kao sredstva komunikacije s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama, razgovarali smo s autoricom Sanjom Bach. Knjiga nastoji široj javnosti približiti djelovanje fiskalnih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj. Dr. Sanja Bach je glasnogovornica Ministarstva financija, no stavovi izneseni u ovom intervjuu ne predstavljaju nužno stavove te institucije.

- Što je Vas potaknulo na pisanje knjige baš o fiskalnim pravilima i fiskalnim odborima u EU-u?

- Dugogodišnje praćenje zbivanja u međunarodnim financijama i financijskih kriza. Prvo, kao novinarka i urednica na Hrvatskoj radioteleviziji 1990-ih godina pratila sam financijska tržišta i pripremala izvješća o tada aktualnim zbivanjima i krizama, ruskoj i azijskoj za informativne emisije. Potom sam, gotovo dva desetljeća, pratila aktualnosti na financijskim tržištima u vrijeme financijske krize u Sjedinjenim Američkim Državama, dužničke krize u EU-u i pandemije covida-19, iz drugog kuta, analitičkog i znanstvenog. Zanimalo me koji su uzroci kriza i mogu li fiskalna pravila i fiskalni odbori pridonijeti obuzdavanju dugova i deficita te državne potrošnje, kako se to navodi u teoriji, i mogu li tome pridonijeti tradicionalni i digitalni mediji utjecajem na kreatore politika. Nadam se da je knjiga odgovorila na postavljena pitanja. Kako bi se provjerilo kako fiskalni odbori djeluju u praksi, korištena je komparativna institucionalna analiza djelovanja i komunikacije s javnošću anketiranih odbora.

- Knjiga donosi i kontekst u kojem djeluju pravila i odbori.

- Knjiga počinje analizom globalne financijske krize, koja je krenula iz SAD-a i dužničke krize u EU-u, uzroka i posljedica kriza, te uloge političara i odgovora država na krize. Analiza daje nužan kontekst za daljnje razmatranje fiskalnih pravila i fiskalnih odbora kao važnih odgovora na fiskalnu krizu u EU. Zatim, analiziraju se rješenja, posebno institucionalna, obuzdavanja budućih javnih dugova, odnosno uloga odbora u smanjenju deficita i dugova te jačanju transparentnosti i odgovornosti, djelokrug i dizajn odbora i njihov utjecaj putem medija. Posebna pozornost posvećena je dosadašnjoj primjeni pravila i djelovanju odbora.

- Uspoređeno je i nekoliko država EU.

- Slijedi analiza koja se temelji na rezultatima upitnika provedenog 2016. među fiskalnim odborima u 18 država članica EU-a i primjerima odbora u Hrvatskoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Putem upitnika od 26 pitanja, na kojega je odgovorilo 18 (72 posto) od 25 odbora u EU-u, nastojalo se spoznati kako odbori djeluju u praksi, kako ocjenjuju svoj utjecaj na transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama i kako su svoja izvješća o poštivanju fiskalnih pravila, te analize i procjene stanja fiskalne politike prenijeli široj javnosti. Na taj način odbori potiču javnu raspravu i vlade na objašnjenje, te transparentnije i odgovornije upravljanje javnim financijama.

- U knjizi je objašnjeno kako politika odlučuje o rješavanjima financijskih kriza.

- Na kraju objašnjava se kako globalni problemi, kao što su financijske krize, zahtijevaju globalna rješenja. Deficit i javni dug su političke kategorije čije rješenje leži u sferi politike. Krize će biti teško izbjeći u budućnosti, ali je važno učiniti ih malima i rijetkima. Tome mogu pridonijeti upravo odbori i pravila utjecajem na transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama.

- Konkretno, što su fiskalna pravila?

- Fiskalna pravila su stalna ograničenja u vođenju fiskalne politike. Izražena su u pokazateljima fiskalnih ishoda, kao što su stanje državnog proračuna, deficita, javnog duga, prihoda ili rashoda. Nacionalna fiskalna pravila uvele su same nacionalne vlade, a neka su nametnula međunarodni ugovori, kao što je Pakt o stabilnosti i rastu (SGP), ili uvjeti koji određuju Međunarodni monetarni fond (MMF) i druge međunarodne financijske organizacije. U EU za države članice deficit je ograničen do tri posto BDP-a i javni dug do 60 posto BDP-a. Neka su pravila ugrađena u zakone o fiskalnoj odgovornosti koji od vlada zahtijevaju postavljanje fiskalnih ciljeva prije izrade godišnjeg proračuna, a druga u procesu pripreme i prihvaćanja proračuna. Mogu se temeljiti na različitim nacionalnim pravnim osnovama i mogu biti sadržana u ustavima, primarnom ili sekundarnom zakonodavstvu. Također, mogu biti ugovorena u javnim političkim obvezama ili internim pravilima ministarstava financija. U 2021. fiskalna pravila primjenjivalo je 105 zemalja u svijetu. 

- Što su fiskalni odbori?

- Fiskalni odbori su neovisne institucije s ciljem promicanja održivih javnih financija. To uključuje javne procjene fiskalnih planova i evaluaciju te pripremu makroekonomskih ili proračunskih prognoza. Na taj način promoviraju fiskalnu transparentnost, zdravu fiskalnu politiku i održive javne financije. To su prvenstveno analitičke institucije, koje analiziraju ekonomska kretanja i ocjenjuju da li postojeće politike ugrožavaju fiskalnu održivost i financijsku stabilnost država.

Povezane vijesti

• Život je sačinjen od "Kapi radosti"
• Predstavljena knjiga "Novi testament" tiskana u Urachu 1562. i 1563.
• BOOKtiga: Bogat program za ljubitelje pisane riječi