Rastom aktivnosti u građevinarstvu zadnjih godina, povećana je i količina građevinskog otpada, čini četvrtinu ukupnog otpada u Hrvatskoj, što dodatno naglašava potrebu za boljim sustavom kontrole i održivim upravljanjem ovim vrijednim resursom, poručeno je s Konferencije Građevni otpad - izazov ili prilika za održivi razvoj?

U Hrvatskoj gospodarskoj komori aktivno se radi na izradi smjernica za digitalizaciju građevine, unapređenje upravljanja otpadom i stvaranje poticajnog okvira za održive projekte, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

"Jedan od najvećih izazova je i dalje niska stopa selektivnog rušenja. Treba stvoriti uvjete da se na gradilištima može odvojiti svaki materijal koji se može reciklirati, kako bismo sačuvali resurse i doprinijeli zelenijoj budućnosti. Prepreka su i neusklađeni propisi, nedostatak reciklažnih kapaciteta i ograničene mogućnosti malih i srednjih poduzeća. Ona čine srž našeg građevinskog sektora, a često nemaju pristup potrebnim znanjima, tehnologijama ni poticajima za prijelaz na održive prakse", kazala je Čagalj. Dodala je da ključ za rješenje izazova u gospodarenju otpadom leži u sinergiji te da suradnja između zakonodavaca, lokalne uprave, investitora, građevinskih stručnjaka, edukacijskih institucija i civilnog društva mora postati norma, a ne iznimka.

"Klimatske promjene, sve veći pritisak na resurse i brzi rast gradova traže od nas da gradimo pametnije, odgovornije i s više poštovanja prema prirodi", poručila je Čagalj.

Dodala je da ključ za rješenje izazova u gospodarenju otpadom leži u sinergiji te da suradnja između zakonodavaca, lokalne uprave, investitora, građevinskih stručnjaka, edukacijskih institucija i civilnog društva mora postati norma, a ne iznimka.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković iznijela je podatke prema kojima građevinski otpad na razini EU čini oko 35% ukupnog otpada, dok je u Hrvatskoj taj udio 2023. bio 24,8 posto.

"Možemo se zapitati je li stvarni udio možda i veći, budući da postoje neevidentirani tokovi građevinskog otpada. Naš je zadatak dodatno ih smanjiti, kako bismo osigurali potpunu evidenciju, što je važno za našu zemlju, čisti okoliš i očuvanje prirode", kazala je ministrica Vučković. Poručila je da i dalje postoji velik prostor za unaprjeđenje, za što je potrebna snažnija suradnja s poduzetnicima, kako bi im se pomoglo da razvijaju konkurentnije gospodarstvo koje troši manje, stvara više i istovremeno pridonosi urednijem i čišćem okolišu.

U 2023. godini u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevinskog otpada – što predstavlja porast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Od te količine, 90,5 posto prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora.

Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuo je kako mu je posebno drago da se, kao pozitivni primjer napretka prema kružnosti, sa značajnim rezultatima u sprječavanju nastanka otpada, svakako može izdvojiti primjer obrade i pripreme za daljnje korištenje materijala koji je nastao uslijed posljedica razornih potresa koji su 2020. pogodili Hrvatsku te obnove od potresa.

"Upravo je proces obnove bio prvi koji je u praksi primijenio kružno gospodarenje građevnim otpadom, čime su postavljeni temelji za dugoročne projekte koji se danas provode kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)", podsjetio je Glavinić.

U eri kada se održivost sve više vrednuje i u investicijskom i u potrošačkom smislu, poduzeća koja usvajaju zelene prakse imaju priliku pozicionirat se kao društveno odgovorna i osigurati konkurentsku prednost na tržištu.

"Sve više raste svijest o prilikama koje građevni otpad ima u smislu vrijednog resursa čija oporaba direktno doprinosi očuvanju okoliša. Industrija građevinskog materijala ima znanje i mogućnosti iskoristiti ovaj vrijedan resurs. Međutim, postoji potreba kontinuiranog razvoja svijesti svih dionika u ovom lancu s ciljem naglašavanja kako je građevinski otpad prilika za održivi razvoj, a ne izazov odnosno briga koju ćemo ostaviti slijedećim generacijama", ocjenjuje Davor Blažek, direktor za strategiju i razvoj poslovanja u tvrtki NEXE i predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK.

Alan Perl iz Strabaga i predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom Udruženja za sekundarne sirovine HGK, skandinavske zemlje, Austriju, Njemačku i Nizozemsku naveo je kao pozitivne primjere učinkovitog upravljanja građevnim otpadom.

"Pravilnim razvrstavanjem i reciklažom moguće je smanjiti potrebu za primarnim sirovinama, očuvati prirodne resurse te smanjiti emisije ugljikova dioksida. Primjerice, reciklirani beton može se koristiti za temelje, reciklirani asfalt za cestogradnju, a drveni elementi mogu se prenamijeniti za nove građevinske svrhe, što naša tvrtka uvelike primjenjuje na svim gradilištima gdje uvjeti to dozvoljavaju", kazao je Perl.

Hrvatska je 2023. premašila ciljanu stopu reciklaže građevinskog otpada od 70 posto koju je EU zadala još 2020. godine, dosegnuvši 71,2 posto. Značajan je to skok u odnosu na godinu ranije, kada smo bili na 66,5 posto. No i dalje postoji veliki prostor za napredak.

Održivo upravljanje građevinskim otpadom ima višestruke koristi. Smanjuje se pritisak na okoliš, jer se manje materijala odlaže, manje eksploatira, a istodobno se smanjuju emisije stakleničkih plinova. Otvaraju se i nova radna mjesta – osobito u sektoru reciklaže i prerade. Otvara se prostor i za inovacije, lokalne poduzetničke inicijative i zelene investicije, neki su od zaključaka konferencije.