Zdravstveni propusti
Važni nalazi ostaju izvan sustava: Ne vide ih čak ni obiteljski liječnici
(Snimio Duško Marušić Čiči)
Dok ministrica zdravstva Irena Hrstić najavljuje priključivanje privatnog zdravstvenog sektora na CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske) kako bi se doskočilo nepotrebnom dupliranju nalaza i poboljšala informiranost o kretanju pacijenta kroz zdravstveni sustav, vrlo važni dijelovi javnog zdravstvenog sustava uopće nisu spojeni s CEZIH-om, zbog čega su na šteti i liječnici i pacijenti.
Pristup CEZIH-u tako nemaju objedinjeni hitni bolnički prijemi (OHBP), hitne bolničke ambulante, čitava sestrinska struka, patronaža, sustav njege u kući, fizioterapije u kući…
Bolnice ne upisuju u CEZIH preglede koji su obavljeni bez uputnice, preko hitnog bolničkog prijema, pa tako u sustav neće ubilježiti ništa o hitnom prijemu pacijenta sa srčanim udarom, moždanim udarom ili nekim drugim hitnim stanjem.
Pacijent će o tome dobiti samo isprintani nalaz na papiru, a na njemu je da to pokaže ili ne pokaže svom obiteljskom liječniku. Sva ostala dokumentacija s tog pregleda ili hospitalizacije, ako pacijenta zadrže u bolnici, neće biti u CEZIH-u.
Palijativna skrb
To je veliki problem u palijativnoj skrbi jer pacijenti u posljednjoj godini života budu u prosjeku tri puta izvanredno hospitalizirani, a njihov obiteljski liječnik o tome ne dobije medicinsku dokumentaciju.
Ako obitelj pacijenta nakon hitne obrade u ljekarni kupi propisane lijekove ne tražeći recept od obiteljskog liječnika, on neće znati kojom brzinom se urušava stanje njegova pacijenta.
Slično je s onkološkim bolesnicima iz manjih sredina čija hitna stanja iz lokalne bolnice nisu dokumentirana u CEZIH-u te njihov onkolog nema sve potrebne informacije.
Nažalost, pacijenti s lošom dokumentacijom uvijek će imati i lošije ishode liječenja od onih s cjelovitom dokumentacijom, upozoravaju liječnici.
Važna je isto tako i sestrinska dokumentacija, odnosno sestrinsko otpusno pismo u kojem pišu ključni podaci o njezi pacijenta nakon izlaska iz bolnice. Ako pacijent, na primjer, ide kući s kateterom, tu stoje podaci o vrsti i razmaku izmjene katetera, oblicima njege koji su mu potrebni.
Nažalost, ni ove dokumentacije nema u CEZIH-u, već je ili pacijent ili obitelj trebaju odnijeti obiteljskom liječniku da bi dobili daljnju skrb.
– Treba nam biti dostupno sve, otpusna pisma s OHBP-a koja nam ne dolaze. Bolnice nam šalju nalaze, laboratorijske, nešto radiologije, iako ne kako bi trebalo, ali najčešće nam se ne šalje otpusno pismo ako je pacijent ušao preko OHBP-a jer nije imao uputnicu. To nije dobro, sve treba informatizirati, poziva Vikica Krolo, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore (HLJK).
Probiri za rak
Privatno zdravstvo, dodaje, jest važan segment zdravstva, ali ipak zagovara da se najprije informatizira cjelokupno javno zdravstvo, a tek onda priključi i privatni sektor.
Obiteljski liječnici, pojašnjava, ne dobivaju ni nalaze nacionalnih probira na različite vrste raka, osim za rak pluća za koji sami pišu uputnicu, a kad šalju pacijenta na liječničko povjerenstvo, moraju printati uputnicu jer nisu povezani CEZIH-om.
– Obavezno treba priključiti i medicinu rada, ona napravi masu pregleda radnika koje mi ne vidimo, osim ako nađu da nešto nije u redu, napišu mi i pošalju preko pacijenta. Ali ja bih morala vidjeti sve te nalaze, kao što bi i medicina rada morala vidjeti naše nalaze. Bez nje se ne možete zaposliti, ne možete dobiti vozačku. Od nas traže potvrde, a bilo bi najbolje da su i oni u CEZIH-u, smatra Krolo.
Dobro je, kaže, da su i privatnici u tom sustavu, ali to nije najvažnije, jer pacijent najčešće donese nalaz privatnika.
– Ako će privatnike staviti unutar CEZIH-a, neka onda povežu i sve ostale, poručuje liječnica.
Probleme u funkcioniranju sustava stvara i polovična primjena e-kartona.
Većina zavoda za hitnu medicinu još uvijek nije implementirala tu mogućnost i njihovi medicinski timovi koji izlaze na teren nemaju uvid u zdravstveni karton pacijenta kojem pružaju hitnu medicinsku pomoć.
Ako, na primjer, dođu u intervenciju jer se netko srušio na cesti, putem osobnih podataka liječnik hitne pomoći mogao bi ući u njegov e-karton i saznati od čega boluje, ima li dijabetes, probleme sa srcem, bubrezima i slično te bi mogao uspješnije intervenirati.
Zavodi za hitnu medicinu imaju mogućnost korištenja e-kartona, ali su u manjini oni koji to doista i koriste.
– Potičemo doktore da to čine u većoj mjeri, ali to je u konačnici ipak stvar njihove odluke, veli Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM).
Pristup nemaju ni ljekarnici
Pristup e-kartonu do danas nisu dobili ni ljekarnici, iako bi bilo korisno da imaju uvid u terapiju koju pacijent uzima kad mu izdaju neki novi lijek.
Štetne interakcije lijekova često su uzrokom neželjenih nuspojava lijeka, a njima su osobito izloženi pacijenti koji istodobno uzimaju i po desetak različitih lijekova.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
