nezadovoljni građani

Uvođenje eura i Schengen nisu Vladi digli rejting, raste pesimizam

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (snimio Milivoj  MIJOŠEK)

Ilustracija (snimio Milivoj MIJOŠEK)


Hrvatska je ove godine ušla u šengenski prostor i eurozonu, zbog čega su teme vezane uz uvođenje eura te rast cijena bile dominantne u najnovijem istraživanju "Crobarometar" Dnevnika Nove TV za siječanj, prenosi Slobodna Dalmacija.

Kad je riječ o najvećim problemima u zemlji, nikakvo iznenađenje nije činjenica da su visoke cijene, odnosno inflacija na prvom mjestu, a niske plaće i loš životni standard na drugom. U pet najvažnijih tema za ispitanike u siječnju su gotovo sve vezane uz životni standard, skupe cijene i niska primanja, a samo jedna za korupciju.

Većina ispitanika, njih 66 posto uvjerena je da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Da je smjer dobar kaže 23 posto ispitanih dok 11 posto ne zna. Zanimljivo je da je ovo već četvrti mjesec zaredom u kojem se broj pesimista i skeptika smanjuje, a optimista povećava. Podaci o podršci radu Vlade nisu baš sasvim identični: 63 posto ispitanih ne podržava njezin rad, 28 posto podržava, a devet posto ne zna. Osim postotaka zanimljiviji je trend: Vlada četvrti mjesec zaredom nije uspjela ostvariti rast podrške.

Raste nepovjerenje 

Krivulja je okrenula smjer i broj ispitanika nezadovoljnih radom Vlade u ovom je mjesecu za četiri postotna boda više nego u prosincu. Razloge vjerojatno ne treba tražiti dalje od rasta cijena zbog uvođenja eura i Vladinih poteza koje jest, odnosno nije, povukla protiv svih lovaca u mutnom. Slično je i s očekivanjima od Vlade da riješi probleme ispitanika. Nakon tri relativno dobra mjeseca za Vladu, došlo je do preokreta. Sada 73 posto građana ne vjeruje da je Vlada kadra riješiti njihove probleme, 24 posto misli da jest, a tri posto ne zna, navodi Dnevnik Nove TV.  Percepcija monolitnosti vladajuće koalicije je pak neokrznuta. I dalje visokih 83 posto ispitanih vjeruje da će izdržati do kraja mandata.

Podrška radu Zorana Milanovića veća je nego podrška radu Vlade, ali i on je i dalje duboko u negativnom. Njegovo djelovanje ne odobrava 52 posto ispitanih, 40 posto odobrava, a osam posto ne zna šta bi mislilo

Među ispitanicima visok je postotak onih koji bi vjerojatno ili sigurno izašli na birališta te iznosi oko 71 posto. Sigurno ili vjerojatno ne bi njih 25 posto, a četiri posto ne zna. Među sigurnim i vjerojatnim biračima, HDZ je i dalje neprikosnoven te ima podršku od 30 posto, što je i dalje vrlo visoko bez obzira na pad manji od jednog postotnog poena u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu su već treći mjesec zaredom neodlučni birači. Onih koji bi izašli na izbore, ali ne znaju kome dati glas, je 16,5 posto, također nešto manje nego u prosincu. Na trećem je mjestu SDP, koji također blago pada i sad je na 11,6 posto. Slijede Most s 8,7 posto i platforma Možemo s osam posto. I jedni i drugi su u neznatnom porastu. Prag prelazi još Domovinski pokret sa 6,3 posto podrške. Ispod praga ostaje HSS s 2,3 posto podrške, HSU s 2,2, IDS s dva posto podrške, Socijaldemokrati s 1,5, što je prvi put da su prošli jedan posto. Slijede HNS s 1,4, Suverenisti s 1,3, HSLS s 1,2, Stranka umirovljenika i Centar s 1,1 posto.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom