NIŽE NEGO LANI

REAKCIJE NA PROSJEČNU HRVATSKU PLAĆU. SINDIKALISTICA CVITIĆ: Ljudi neće raditi za to, pogotovo ne u turizmu

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Ilustracija

Ilustracija


Prosječna plaća u Hrvatskoj smanjila se od lipnja do srpnja ove godine, te je u srpnju iznosila neto 7.046 kuna. Nominalno, plaće su niže za 1,8 posto, a realno za 2,0 posto u odnosu na lipanj 2021. Kad se govori o mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome, u pravnim osobama iznosila je 9.488 kuna, što je nominalno niže za 1,9 posto, a realno za 2,1% u odnosu na mjesec prije, objavio je Državni zavod za statistiku.

Posljedica pada plaća radnika mogle bi, kaže Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, biti i nedostatak radne snage, posebice u turizmu.

- Ljudi neće raditi za tu plaću, osobito ne u turizmu. Ako radnici moraju emigrirati iz svoje sredine da bi uopće dobili posao, onda neće doći na Jadran, nego u države gdje će dobiti veće plaće, naglašava Marina Cvitić.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da se zbog niskih plaća ljudi "iseljavaju" iz svih sektora.

- Hrvatska se rješava svog ljudskog kapitala i svoje budućnosti. Plaćamo danak nesposobnoj politici i lošim poslodavcima kojima nije stalo do radnika. Ali, čovjek radi prije svega da bi mogao dostojno živjeti s dostojnom plaćom. Prosječnom kućanstvu nedostaje četvrtina prihoda svakog mjeseca. To znači da ne idu u minus, nego da ne kupe sve što im treba, naglašava Sever.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2021. isplaćena je u djelatnosti proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i iznosi 10.624 kune, a najniža je isplaćena u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 4.462 kune.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 4,8 posto, a realno za 1,9 posto. Državni statistički zavod objavio je prije nekoliko dana da je inflacija u kolovozu iznosila 3,1 posto, dok je u srpnju bila 2.8 posto što se vidi svakodnevnom poskupljenju roba i usluga, osobito nekih vrsta hrane, goriva i ogrijeva.

Tijekom 2021. godine - od siječnja do srpnja - prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 7.081 kunu, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno više za 5,3 posto, a realno za 3,7 posto. U srpnju 2021. bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je za 0,6 posto više nego u lipnju 2021. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodni prijevoz (186), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (161). Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj 2021. iznosila je 39,42 kune.

Marina Cvitić upozorava na medijalne plaće koje su ispod prosjeka na državnoj razini i za više od tisuću kuna.

- Medijalne plaće su pokazatelj da radno aktivno stanovništvo prima plaću manju od šest tisuća kuna, dok druga polovica ide upravama, menadžerima i visokopozicionim djelatnicima. Plaće se očito nisu podigle, posebno kada to usporedimo s inflacijom koja je počela divljati. Što se tiče realne kupovne moći građana, plaće su značajno pale.

Medijalna neto plaća za srpanj 2021. iznosila je prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku 6.000 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.788 kuna. To znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa. Inače, u mjesecu prije - lipnju - medijalna plaća iznosila je 6.023 kune neto.

- Dakle, 790 tisuća radnika dobiva manje od 6.000 kuna, a treba uzeti da statistika ne uzima u obzir kredite. Jasno je da treba regulirati i minimalne i druge plaće, povećati mirovine i podupirati domaću proizvodnju hrane, jer uvoznici uvoze problematičnu hranu, kaže Sever.

- To je sve skupa premalo za življenje u Hrvatskoj. Statistika nam prikazuje opću sliku, ali kad se radi o svakodnevnom životu građana i kućanstava, za većinu građana nije značajan udar na standard što je poskupio avionski prijevoz. No, porast cijene hrane, plina i struje ono je što nas sve pogađa. Uz to, efekt poskupljenja umanjuju sezonska sniženja, a realno je kako sva poskupljenja djeluju snažnije na standard građana nego se čini. Oko 27 posto troškova kućanstva odnosi se na hranu. Poskupili su kruh, ulje, voće i povrće, objašnjava Sever.

I Državni zavod za statistiku i sindikati poručuju nam zapravo isto - u prosjeku, gledajući medijalnu plaću - svi jedu gulaš. Netko s mesom, netko onaj "ćoravi", s krumpirom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater