(Pexels)
Kava je skupa i vjerojatno će biti i još skuplja. Cijena kave na globalnom tržištu već je duže vrijeme na rekordnim razinama, uz vrlo loše prognoze. Naime, kako navode analitičari, svjetsko tržište kave prolazi kroz nestabilno razdoblje obilježeno kombinacijom klimatskih, ekonomskih i logističkih pritisaka. Analitičari očekuju najveće poremećaje u opskrbi u zadnjih desetak godina.
Kava je među najtrgovanijim proizvodima na svijetu, u 2024. godini bila je 87. najtrgovaniji, s ukupnom vrijednošću trgovine od 95 milijardi eura. U svijetu se na dan popije oko 2,25 milijardi šalica kave. Očekuju da će u idućoj godini potrošnja ostati ista, ali će prosječna šalica kave biti skuplja između 4 i 7 posto nego u ovoj godini.
- Trendovi na globalnom tržištu kave vrlo su dinamični. Važno je primijetiti kako u posljednjih 20 godina trgovina kavom raste znatno brže nego ukupna svjetska trgovina. Pritom je u razdoblju od 2005. do 2024. prosječni godišnji rast ukupne svjetske trgovine iznosio pet, a rast trgovine kavom osam posto, navodi Goran Butorac sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Taj proizvod, dostupan u svakom kutku svijeta, ali ipak s ograničenim područjem njegova uzgoja, jako je podložan i dnevno-političkim zbivanjima. ?Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, bilježi kako je cijena kave porasla 6,7 posto u odnosu na posljednji dan rujna na gotovo četiri dolara po funti (450 g).
Do rasta cijene došlo je zbog duljeg razdoblja intenzivnih vrućina u ključnim regijama uzgoja, što negativno utječe na prinose, u kombinaciji s ograničenim zalihama.
Ipak ono važnije – prema podacima udruge za brazilski izvozni sektor kave, izvoz sirove kave u rujnu je pao nešto ispod 20 posto, a taj pad izravna je posljedica uvođenja američkih carina od 50 posto na brazilsku kavu, što je znatno smanjilo pošiljke prema SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču i uvozniku brazilske kave.
Brazilskim izvoznicima nije preostalo ništa drugo nego preusmjeravati isporuke na alternativna tržišta poput Kine i Europske unije. Može li od toga profitirati Hrvatska, odnosno hrvatsko tržište?
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima indeksa potrošačkih cijena kave pokazuju kako je ona u prvih devet mjeseci ove godine u prosjeku povećana za 66,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Prema podacima koje iznosi Butorac za razdoblje od 2005. do 2024. godine, Hrvatska je povećala izvoz kave za 16,3 milijuna eura, a uvoz za 87,4 milijuna eura.
– Uvoz kave u Hrvatsku u prosjeku raste neusporedivo brže od izvoza, što rezultira značajnim pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Trgovinski deficit svoj je vrhunac dosegnuo u 2024. godini kada je iznosio pomalo nevjerojatnih 100 milijuna eura, iznosi Butorac.
Sve su zemlje EU-a neto uvoznici kave i imaju izražen vanjskotrgovinski deficit u razmjeni kavom s ostatkom svijeta. Ipak Njemačka i Italija kao najveći proizvođači i izvoznici kave u EU-u, uspijevaju realizirati najniže uvozne cijene kave u usporedbi s drugim zemljama članicama. To je i očekivano s obzirom na to da kao veliki prerađivači kave mogu ostvariti znatno povoljnije dobavne cijene.
Na ljestvici zemalja Europske unije prema veličini indeksa jediničnih cijena uvoza kave, Hrvatska se u 2024. godini pozicionirala relativno blizu prosjeka zemalja EU-a. Pritom je realizirana jedinična cijena uvezene kave u Hrvatskoj bila za četiri posto manja u odnosu na prosjek zemalja Europske unije.
Iz Atlantic Grupe navode kako su u prvih devet mjeseci ove godine zabilježili prihod od prodaje u iznosu od 879 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od deset posto.
Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 29,7 posto ostvaren je upravo u strateškom poslovnom području trgovine kavom te kompanije, a kava je s udjelom u ukupnom prihodu od 25,8 posto i najveća pojedinačna kategorija.
– Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci 2025. godine nastavila ostvarivati snažan rast prihoda u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim ključnim tržištima.
Unatoč izvrsnim prodajnim rezultatima, profitabilnost je i dalje pod snažnim pritiskom, prvenstveno rekordno visokih cijena sirove kave i rasta cijena kakaa, izvijestili su iz ove kompanije.
Slično kao i kod kave, i tržište kakaa je posljednjih godina pod snažnim pritiskom, uz povijesno visoke cijene koje su u pojedinim trenucima prelazile 10.000 eura po toni. Iako je u proteklom periodu zabilježena blaga korekcija, cijene su i dalje otprilike dvostruko više nego prije dvije do tri godine, s tendencijom rasta.
– Cijena kakaovca burzovna je i ovisi o nizu čimbenika, a kratki pad cijena dogodio se u trenutku kada se očekivalo moguće odgađanje EUDR uredbe, a za koju je ipak potvrđeno stupanje na snagu 1. siječnja 2026. EUDR je uredba Europske unije kojom se zabranjuje stavljanje na tržište Unije proizvoda povezanih s krčenjem šuma, uz obvezu poduzeća da osiguraju potpunu sljedivost podrijetla sirovina.
Uredba se odnosi na nekoliko ključnih sirovina, a među kojima je i kakaovac. Budući da je tek 40 – 50 posto kakaovca iz Obale Bjelokosti i Gane usklađeno s EUDR standardima, ponuda ostaje ograničena, što dodatno podiže cijene, odgovorili su na naš upit iz osječkog Kandita.
Kao jedini veći proizvođač čokolade u Hrvatskoj koji prerađuje zrna kakaovca, Kandit kontinuirano radi na optimizaciji poslovanja s ciljem stabilnosti i zaštite potrošača od naglih tržišnih promjena, navode iz te tvrtke.
– U ovom trenutku nema prostora za snižavanje cijena, a tržište će ostati pod pritiskom dok svi nasadi ne budu geolocirani i EUDR spremni. Potrošnja čokolade ostaje stabilna, unatoč prilagodbi potrošačkih navika, što potvrđuje da je riječ o kategoriji s visokom razinom lojalnosti, kažu iz ove osječke tvrtke.
I u Krašu drže kako je stabilizacija cijena na svjetskim burzama pozitivan signal koji upućuje na prve znakove stabilizacije tržišta.
– No treba pojasniti da se takve promjene ne odražavaju trenutačno na nabavnu cijenu sirovine, s obzirom na već unaprijed ugovorne obveze i zalihe nabavljene u razdoblju viših cijena.
Tijekom razdoblja visokih cijena kakaovca Kraš je svjesno preuzeo najveći dio troškova na sebe kako bi što više ublažio njihov utjecaj na potrošače. Neizbježno je to utjecalo na naše poslovne rezultate, no ostali smo dosljedni visokoj kvaliteti proizvoda i provjerenim recepturama, čime smo nastavili graditi povjerenje s našim potrošačima, odgovaraju iz Kraša.
Obje ove sirovine su i dalje izuzetno ovisne o geografskim i klimatskim uvjetima u kojima se uzgajaju, a kada onda u to prste umiješa i politika, ne treba puno da se rastom cijena pretvore u luksuz sve manje dostupan većini građana.