Održivo šumarstvo

Mali posjedi, veliki plan: Modelna šuma Istra ulazi u EU projekt SMURF

| Autor: Gordana Čalić Šverko
(Modelna šuma Istra)

(Modelna šuma Istra)


Modelna šuma Istra partner je EU projekta SMURF - Održivi modeli upravljanja za mala šumska gospodarstva koji je financiran kroz program Horizon Europe. Riječ je o projektu, naglasila je programska voditeljica Modelne šume Istra Ana Fornažar, koji okuplja 26 partnera, uglavnom udruga šumoposjednika, iz brojnih europskih zemalja i usmjeren je na razvoj učinkovitih modela upravljanja i lanaca vrijednosti za male privatne šume. Takve šume u mnogim regijama čine značajan udio ukupne šumske površine, no često su zanemarene u sustavima gospodarenja, planiranja i podrške.

Male privatne šume

Sa sjedištem u Pazinu, Modelna šuma Istra organizacija je koja promiče vrijednost i dobrobiti od šuma i njezinih resursa. Promovira ekološki, socijalni i ekonomski značaj šuma kroz međunarodnu suradnju te regionalne projekte. Šume u njenim granicama, u središnjoj i sjevernoj Istri zauzimaju površinu od 66.556 hektara s time da 78 posto šumskih površina pripada privatnim šumoposjednicima. Mali se šumoposjednici smatraju oni čije šume dosežu površinu do 20 hektara, a takvih je u Istri 99 posto.

- Male privatne šume često su neuređene, s nejasnim vlasništvom, fragmentirane, vrlo malih površina i bez ekonomskog interesa za korištenje drva, osobito u slučajevima šikara i niskokvalitetnih sastojina. Projekt SMURF želi promijeniti tu stvarnost uspostavljanjem održivog gospodarenja šumama, povezivanjem vlasnika i stvaranjem tržišnih prilika u čitavom lancu vrijednosti, od korištenja drva i nedrvnih šumskih proizvoda, do razvoja rekreacijskih, lovnih i drugih usluga povezanih sa šumom, kazala je Fornažar.

Kroz ovaj se projekt uspostavljaju novi, jednostavniji modeli suradnje i poslovanja prilagođeni malim vlasnicima šuma, a takvih je u Europi više od 20 milijuna. Jedan od ciljeva je poticanje gospodarenja temeljenog na prirodi bliskim praksama tzv. "Close to Nature Forestry". Ovaj pristup potiče prirodno pomlađivanje šuma, korištenje mješovitih i lokalnih vrsta te njihovu održivu obnovu, čime se osigurava ekološka stabilnost i dugoročna korist za lokalne zajednice.

Analiza trenutnog stanja

Pored toga, projekt promiče prepoznavanje ekoloških vrijednosti šuma i plaćanje za usluge ekosustava. Sustav PES (Payment for Environmental Services) temelji se na prepoznavanju i nagrađivanju usluga koje šume pružaju društvu, od pohrane ugljika, zaštite tla, regulacije voda do očuvanja biološke raznolikosti i rekreacijskih vrijednosti krajolika. U okviru projekta SMURF, koncept PES-a promatra se kao način da se vlasnicima šuma prizna i dugoročno vrednuje njihova uloga u očuvanju ekosustava. Time se otvara prostor za stvaranje novih izvora prihoda i poticanje održivog gospodarenja šumama.

(Modelna šuma Istra)(Modelna šuma Istra)

Kao projektni partner, Modelna šuma Istra sudjeluje u prikupljanju podataka s terena i analizi stanja privatnih šuma u Istri pa je s tim ciljem provela vrijeme s privatnim šumoposjednicima na sjeveru Istre. Došlo se do informacija o tome kako se koriste šume, koje prihode vlasnici imaju od svojih šuma, koje su njihove potrebe i zabrinutosti te koje poslovne ideje vlasnici imaju kako bi povećali prihode od šuma.

Vlasnici svoje šume uglavnom koriste za ogrijevno drvo te ne prihoduju značajno od nedrvnih šumskih proizvoda, kao što su gljive, šumski plodovi i bobice, samoniklo bilje, koji se javno sakupljaju u njihovim šumama. Dakle, naglasila je Fornažar, većina šumovlasnika ne promatra šumu kao određenu ekonomsku vrijednost, jer, izuzev ogrijevnog drva za vlastite potrebe, ne osjete olakšanje u kućnom budžetu. U gospodarenje šumama rijetko je uključen stručnjak, koji bi doznaku stabala izvršio u skladu s programom gospodarenja koji daje smjernice za održivo gospodarenje šumama.

- Još jedna činjenica koja se istaknula u razgovoru s vlasnicima šuma je mali broj šumskih cesta i puteva te njihova neuređenost što rezultira u niskoj pristupačnosti svim dijelovima šume. To može otežati upravljanje šumom, a naročito u slučaju nenadanih požara. Na području Ćićarije koja pripada površini Modelne šume, jedan od problema koji je prepoznat je obrastanje pašnjaka koji se postepeno pretvaraju u šume što je posljedica prestanka bavljenja stočarstvom. Ovdje se ističe crni bor kojim se u prošlosti pošumljavalo, a danas se toliko proširio i prilagodio prilikama staništa te osvojio napuštene pašnjake, vinograde i voćnjake. Vlasnici šuma smatraju crni bor skoro pa invazivnom vrstom jer se jako brzo širi, a osim toga zakiseljava tlo i čini ga nepodobnim za rast mnogih vrsta koje su do tada uspijevale na tom tlu. Stoga su neki šumoposjednici s Ćićarije pristupili organiziranom uklanjanju crnog bora kako bi priveli pašnjake u prvobitno stanje i očuvali njihovu bioraznolikost, naglasila je Fornažar.

Neriješeno vlasništvo

Jedan od razloga nevrednovanja šume u njenom punom potencijalu je i neriješeno vlasništvo šuma. Posebnost ćićskoga kraja, kazala je također Fornažar, jesu komunele koje predstavljaju seoske ili komunalne šume, u selima Brgudac, Dane, Brest, Lanišće, Podgaće, Račja Vas, Rašpor, Slum i Trstenik. Neka su sela podijelila zajedničko zemljište na način da je svakom kućnom broju unutar sela pripao jedan komad zemlje. Točno znaju gdje je čiji dio pa stanovnici još uvijek koriste te šume i pašnjake iako ta podjela nije nikad zemljišno-knjižno provedena.

Kroz razgovor sa šumovlasnicima zaključeno je da je najveća potreba informiranje stanovništva o održivom gospodarenju šumama, o poticajima za šumsku infrastrukturu, ali i o plaćanju za usluge ekosustava (PES) koje bi u ubuduće stvorile ekonomsku dobrobit za vlasnike privatnih šuma i promijenile njihov odnos prema šumi. Kao jedan od rezultata Projekta vlasnika šuma - SMURF pokrenuta je Mreža Laurus (Laurus Network), osmišljena kao podrška europskim vlasnicima šuma i njihovim udrugama. Mreža služi kao prostor za suradnju i razmjenu iskustava te nudi nove poslovne modele i stvarne prilike za povećanje profitabilnosti i održivosti u gospodarenju privatnim šumama.

- Nastojimo potaknuti vlasnike šuma da krenu u tom smjeru, jer će jedino tako biti moguće očuvati stabilne šumske resurse za budućnost, zaključila je Fornažar.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama