ZAGREB

Vujčić: Već sada vidljiv povećani interes za investicije u Hrvatsku

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Ulaskom u eurozonu, između ostalog i zbog uklanjanja valutnog rizika, već je sada vidljiv povećan interes investitora za ulaganje u Hrvatsku, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u utorak na konferenciji "Merge-Invest-Develop: 10 godina članstva Hrvatske u EU".

Konferenciju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria, a Vujčić je izjavio da je glavni benefit ulaska u Europsku uniju pristup tržištu od oko 500 milijuna ljudi, što se pozitivno odrazilo na izvoz i konkurentnost hrvatskih tvrtki.

Članstvo u eurozoni dodatno je povećalo atraktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, između ostalog i zbog manjih troškova financiranja, pri čemu je prosječna kamatna stopa na kredite poduzeća čak i nešto niža od prosjeka eurozone.

Osim povoljnijih uvjeta zaduživanja, poduzetnicima su niži i troškovi poslovanja, s obzirom na uklanjanje transakcijskih troškova, a procjena je da godišnje ta ušteda za tvrtke iznosi oko 160 milijuna eura.

Ono što će se još bolje vidjeti u budućnosti jest i da je Hrvatska postala atraktivnije mjesto za strana ulaganja, i zbog uklanjanja valutnog rizika, a tu je i ulazak u šengenski prostor, rekao je Vujčić.

"To se već vidi kroz interes investitora, pa i neke investicije koje su se već počele realizirati, a mislim da ćemo još više vidjeti u idućim godinama", istaknuo je.

Gospodarski rast se uvelike temelji na uslugama

Hrvatska je ubrzala konvergenciju prema prosjeku razvijenosti EU-a, a da bi taj proces bio još brži Vujčić je apostrofirao važnost nastavka strukturnih reformi, ocijenivši da postoji još puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija.

HNB je danas revidirao projekciju rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto, a osim spomenutih privatnih investicija, tu su i poboljšana očekivanja kada su u pitanju javne investicije iz EU fondova, kao i efekti uspješne turističke sezone.

Vujčić je istaknuo da se gospodarski rast u Hrvatskoj, posebice nakon pandemije, uvelike temelji na uslugama, pri čemu se jedino u Hrvatskoj znatno povećao omjer prihoda od turističkih usluga i BDP-a.

S druge strane, iako investicije solidno rastu, njihov udio u BDP-u je niži od većine usporedivih zemalja, rekao je Vujčić, dodajući da investicijama znatno pridonosi javni sektor, što je uvelike odraz korištenja EU fondova.

Kada je riječ o tržištu nekretnina, Vujčić je rekao da je u eurozoni već vidljiv pad cijena, u Hrvatskoj još ne, no primjetno je smanjenje broja transakcija, a takva pojava obično prethodi stabilizaciji i padu cijena.

Upitan o upozorenju Europske središnje banke (ECB) da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle "kaotično" pasti zbog utjecaja visokih kamatnih stopa na njihovu dostupnost i atraktivnost, Vujčić smatra da "cijene neće padati na način da bi ga mogli nazvati kaotičnim".

Značajno niže kamatne stope za građane i gospodarstvo

Benefite članstva u Europskoj uniji i eurozoni apostrofirali su i predsjednici uprava Erste banke, Hrvatske poštanske banke i OTP banke - Christoph Schoefboeck, Marko Badurina i Balazs Békeffy.

Schoefboeck je također istaknuo pojačani interes stranih investitora, ocijenivši da je proteklih godina uvelike poboljšana percepcija Hrvatske.  Kao pozitivan efekt ulaska u eurozonu apostrofirao je kamatne stope na kredite, koje su značajno niže no u zemljama iz okruženja koje nemaju euro, poput Mađarske i Češke.

Badurina je istaknuo da su u odnosu na mjesec prije pristupanja Europskoj uniji danas kamatne stope na stambene kredite za građane manje za oko pet postotnih bodova, a slični trendovi su prisutni i u poslovnom sektoru.

Békeffy je rekao da bi jedna mala i otvorena ekonomija kao što je hrvatska "teško živjela" bez EU-a i eurozone, napominjući i da su samim članstvom Hrvatske u eurozoni banke kratkoročno izgubile dio prihoda, no dobile su puno više, između ostalog i stabilnost.

Za razvoj i reforme više od 25 milijardi eura

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je da se kohezijskim sredstvima EU-a provode brojni projekti, čiji je cilj upravo smanjenje razvojnih nejednakosti, podsjetivši da Hrvatska u ovom desetljeću za svoj razvoj i reforme iz raznih europskih izvora na raspolaganju ima oko 25 milijardi eura.

Europska sredstva uvelike koristi i prometni sektor, a ti infrastrukturni projekti, osim što doprinose rastu BDP-a i pokreću građevinski sektor, utječu na svakodnevne živote građana i stvaraju nove prilike.

Dobar primjer toga je i Pelješki most, pri čemu je Mihotić ustvrdio da su njegovom izgradnjom Pelješac i krajnji jug Hrvatske doživjeli "svojevrsni procvat".

Rekao je i da je novim operativnim programom EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. Hrvatska za razvoj prometne infrastrukture na raspolaganju ima više od 1,2 milijarde eura.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater