Zvijezde njihove vinarije su vina iz linije Nobile. Maceracija za kupažu Nobile Noir s fermentacijom traje 21 dan, zatim se sprema u inox bačve gdje leži do proljeća kada se pretače u barrique bačve u kojima odležava 72 mjeseca. Punih šest godina! 

Nisu Lego-kockice, nego Lego-vina. Drugdje u Istri ime ove vinarije, Legovina, može zazvučati neobično i egzotično, ali ne i u Kašteliru, gdje je Legović često obiteljsko prezime i gdje naziv Legovina odmah asocira na to prezime. I baš ta učestalost prezimena Legović u Kašteliru bila je razlogom što je Valter Legović još davnih 1990-tih godina svoju novu moderniziranu vinariju u selu Mekiši nedaleko Kaštelira nazvao Legovina.

- Uzeli smo takvo ime da se razlikujemo od drugih, jer u to vrijeme se više obitelji Legović počelo ozbiljnije baviti vinarstvom, kaže nam Valter Legović koji danas obiteljsku vinariju vodi zajedno sa sinom Markom.

Vinarsku tradiciju u obitelji počeo je još Valterov otac, odnosno Markov djed, a razmjere te tradicije ilustrirat će Valter podatkom da se već četrdeset godina vina iz njihove obiteljske vinarije toče u oštariji Žminjka u Žminju. I u mnogim drugima, naravno, ali ta je četrdesetogodišnja suradnja Žminja i Kaštelira baš znakovita. Vino su Legovići počeli flaširati oko 1990. godine, najprije naravno malvaziju. Zatim su 2001. godine kupili prvu pneumatsku prešu i prve inox bačve i uveli kontroliranu fermentaciju u svoju proizvodnju. I otac Valter i sin Marko Legović po struci su enolozi, pa proizvodnji vina prilaze ne samo s puno ljubavi i osjećaja za nastavak obiteljske tradicije, već i sa stručnim znanjem koje ih često ponese i ka inovacijama, eksperimentima i iskušavanju novih načina i recepata.

Ne šalju vina na natjecanja

Danas Legovići obrađuju oko 12 hektara vinograda, a više od polovice je malvazija. Ima zatim i chardonnaya, sauvignona bijelog, muškata žutog, a od crnih sorti osim nezaobilaznog terana tu su još merlot, cabernet sauvignin i cabernet franc. U svojoj vinskoj paleti imaju 12 etiketa, među kojima ima i pravih vinskih bisera, velikih vina koja zaslužuju spominjati se u društvu najboljih. Posljednjih godina međutim ne šalju svoja vina na ocjenjivanja, ni domaća ni inozemna. Zašto?

Vinski kreatori i njihove najbolje kreacije - Marko i Valter Legović

- Jedan je vinski bloger napisao da medalje više govore o onima koji ocjenjuju nego o samom vinu, kaže nam Marko Legović, a otac Valter dodaje: "Ne želimo se ni sa kime natjecati, nama je uspjeh zadovoljstvo naših kupaca". A kupci su im mahom restorani, hoteli i kafići na području Istre, Kvarnera, Zagreba i Dubrovnika, dok u maloprodaju plasiraju vrlo malo. Sa zadovoljstvom su dočekali preokretanje vinskih trendova otprije desetak-petnaestak godina. Do tada su tržištem dominirale internacionalne sorte, a onda je, nakon prvih međunarodnih uspjeha, u fokus ponovno došla malvazija. Za nju su specijalisti, ona ih inspirira. Zato su upravo od malvazije, a ne od uobičajenog chardonaya, napravili svoj prvi pjenušac, Malvazija perlata, vođeni idejom da taj njihov pjenušac bude "tutto gusto", upotrebljiv kao pratnja za raznovrsna jela, a ne samo kao aperitiv. Proizvode ga charmat metodom odnosno vrenjem u tanku, što su počeli raditi među prvima u Istri. Ovaj je pjenušac inače izvan njihove standardne tri vinske linije, među kojima su prvu nazvali Fresca. To su mahom svježa jednogodišnja vina proizvedena isključivo u inoxu, a ima ih pet: malvazija, chardonnay, sauvignon bijeli, rose cabernet franc, i poluslatki žuti muškat. Linija Matura pak sadrži četiri etikete odležanih vina: teran, merlot, cabernet franc i malvaziju.

Zvijezde njihove vinarije su međutim vina iz linije Nobile, koja zasad sadrži samo dvije etikete: bijelu kupažu Nobile Blanc od malvazije, chardonnaya i sauvignona bijelog te crnu kupažu Nobile Noir od cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota. Prije nego ih detaljnije predstavimo, pitam oca i sina Legovića kako to da u takvu vrhunsku kupažu nisu uključili teran. Kažu da u ovom podneblju teran najviše voli biti sam, pa ga proizvode samo kao monosortno vino, a k tome smatraju da naše tržište još ne prepoznaje dovoljno takve "autorske" kupaže.

"Teran mora ostati teran, njega ili voliš ili ne voliš", objašnjava Marko Legović, a Valter pak kaže da im je nakana bila napraviti baš jednu klasičnu bordošku kupažu, da se vidi kako bi ta kombinacija uspjela u našim, istarskim uvjetima. A ispala je - prekrasno, ali treba napomenuti da vina iz linije Nobile ne nastaju iz svake berbe, već samo iz onih najboljih, a budući da je i u crnom i u bijelom slučaju riječ o kupažama, u vinogradu moraju dobro ispasti sve sorte koje čine takvu kupažu.

Nobile Noir je tako rođen 2005. godine, a ponovno se rodio samo još 2009., naravno 2015. godine, iz 2016. godine još je u bačvama i tek će se vidjeti zaslužuje li ovu kategoriju, a potencijala ima i posljednja berba iz 2019. godine. Specifičnost ove kupaže je u tome da su sve tri crne sorte pobrane zajedno i kupažirane već pri muljanju, tako da je na fermentaciju stavljena već izmiješana sirovina. "Cabernet sauvignon daje kiselinu, merlot daje tijelo, a cabernet franc je svemu ovome začin", odaju Legovići svoj recept za vino kojim se najviše ponose.

Šest godina u barriqueu

Maceracija s fermentacijom traje 21 dan, zatim se nakon prešanja vino sprema u inox bačve gdje uz povremeno miješanje taloga leži do proljeća, i zatim se pretače u barrique bačve u kojima odležava 72 mjeseca. Punih šest godina! "Žao nam ga je vadit ranije kada vidimo da još puno može dobiti", objašnjava Marko Legović ovaj doista nesvakidašnji rok odležavanja, barem za Istru. Kad istekne vrijeme odležavanja u drvu, vino se pretače opet u inox na šestomjesečno smirivanje, i zatim se puni u boce u kojima se još nekoliko mjeseci mora stabilizirati. Ako imate sreće, na tržištu možete naći još pokoju bocu kupaže Legovina Nobile Noir iz 2009. godine, a berba 2015. još nije na tržištu jer još leži u barriqueu i čuvat će se još barem godinu dana. Ovo moćno vino s 14 posto alkohola prije posluživanja treba dekantirati dva do tri sata, i poslužiti ga na sobnoj temperaturi, ili čak stupanj-dva toplije. Legovići savjetuju da ga se kuša uz divljač ili bilo koje drugo crveno meso.

Redovitim kušanjima nadzire se dozrijevanje vina

Kupaža Nobile Blanc prilično je drukčija priča, i po tome što je dosad nastala samo iz berbe 2009., i po tome što su sve tri komponente - malvazija, chardonnay i sauvignon blanc - brane i vinificirane zasebno. Malvazija je pobrana prva, i macerirana je osam dana, dok su chardonnay i sauvignon bijeli ostavljeni na čokotima sve do pojave botritisa i zatim pobrani krajem rujna i početkom listopada, a pri vinifikaciji nisu macerirani. Nakon fermentacije su sva tri vina sljubljena i spremljena u drvene tonneau bačve od 500 litara. U njima je budući Nobile Blanc proveo također 72 mjeseca odnosno šest godina, u početnoj fazi uz povremeno miješanje taloga, nakon toga je vino spojeno u inox tanku i nakon par mjeseci punjeno u boce. Na pitanje kakva hrana najbolje ide uz ovu bijelu kupažu Nobile Blanc, Marko Legović neočekivano odgovara: "Ništa! Samo cigara!", a Valter Legović dodaje: "Ovo je vino dovoljno i samo za potpuno uživanje".

Malvazija kakvu je radio nono

Vina iz linije Matura također su plodovi kreativnijeg rada u vinogradu i podrumu, no dok je za crna vina dozrijevanje nešto sasvim uobičajeno, odležavanje malvazije pravi je izazov. Osmišljavajući malvaziju Matura Legovići su imali zamisao napraviti vino kakvo je radio nono. Berba je bila malo kasnija, nakon muljanja masulj je spremljen u drvenu bačvu gdje je fermentirao sedam dana, a vino je zatim čuvano u drvenim bačvama dvije godine. Malvazija Matura, zasad samo iz 2013. godine, je vino zlatnožute boje, mirisom na koru šipka i tučene orahe, s okusnim aromama banane i citrusnoga voća, i kao da priziva jela od pečenog tijesta, ne samo slana već i slatka, primjerice poveticu.

Pitam oca i sina Legovića da smisle jelovnik od nekoliko sljedova kojeg bi pratila različita njihova vina, i evo što preporučuju. Ako za zalogaje dobrodošlice ponudimo namaz od tune na prepečencu ili pak kamenice - uz to ćemo poslužiti pjenušac od malvazije. Uz hladno predjelo s pršutom i sirom točio bi se rose cabernet franc. Uz toplo predjelo, primjerice paštu s plodovima mora, mogla bi ravnopravno ići sva tri vina iz linije Fresca: malvazija, chardonnay ili sauvignon blanc. Za glavno jelo bi trebala biti čripnja, a ako se pod čripnjom pekla hobotnica, vino će biti malvazija Matura, no ako je pod čripnjom janjetina, onda u čaše idu teran ili cabernet franc, oba također iz linije Matura. Za desert se podrazumijevaju fritule i kroštule, a uz njih poluslatki muškat žuti, pa kad nakon svega toga ugodno siti i zadovoljni posjedamo uz ćakulu, poslužit ćemo se cigarom i bijelom kupažom Nobile Blanc.

Jesu li zadovoljni svime time što imaju u vinogradu i podrumu, ili još imaju neostvarenih želja i ideja?

- Možda već imamo i previše sorti, a što je više sorti - to je veći kaos u podrumu, kaže nam Valter Legović, a sin mu Marko kaže da bi se eventualno još volio pozabaviti pinotom sivim, iako je to za naše podneblje prilično osjetljiva sorta.