KUTJEVAČKO VINOGORJE: Cuvee Kaptol

Enoteka Emila Perdeca

Hrvatska vinska scena svake godine sve više napreduje, a vina su nam sve bolja i kvalitetom se mogu nositi s onima iz susjednih vinskih zemalja. U zadnjih pet, šest godina na scenu je stupila nova generacija mladih i školovanih vinara i enologa. Oni prate trendove, izmjenjuju iskustva s kolegama, putuju i odrađuju berbe u drugim vinskim regijama Europe i Novoga svijeta. Osim neophodnog znanja struke, vrlo bitno je da u vinski posao počnu ulagati i poslovni ljudi koji su novac zaradili u nekim drugim poslovima, a takvih, na sreću, svake godine ima sve više. Tako je u povijesti bilo u svim uspješnim vinskim regijama diljem svijeta, od Napa Valleya u Kaliforniji preko Čilea i Južnoafričke Republike do Novog Zelanda.

Fratri osnivači

Posebno mi je drago da su se stvari počele pozitivno pomicati nabolje u Slavoniji. Veseli me svaka pozitivna vijest iz ove lijepe regije, koja se, nažalost, danas u medijima prvenstveno spominje po iseljavanju stanovništva. Kad se u Slavoniji spominje vino, prva asocijacija je Kutjevačko vinogorje. Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. stoljeća kada redovnici cisterciti, poznati kao "bijeli fratri", 1232. godine osnivaju opatiju Vallis Honesta de Gotho. Ta se godina vodi i kao početak razvoja vinske priče u ovome kraju jer su fratri tada osnovali glasoviti vinski podrum koji je opstao do danas.

Kutjevačko vinogorje oduvijek je bilo sinonim za kvalitetu grožđa i vina, a o tome danas svjedoči i više od 460 proizvođača u ovom vinogorju. Najveći proizvođač je, naravno, podrum Kutjevo, slijede poznati privatni vinari Enjingi, Krauthaker, Galić, ali i mnogo manjih vinarija. Jedna takva je i obiteljska vinarija Kaptol, smještena u istoimenom mjestu. Ovu mladu vinarija pokrenula je 2016. godine obitelj Ljevar, a vode je majka Nataša i kći Barbara. Kraći dio života provele su u Austriji, gdje im dio obitelji još uvijek živi, no vratile su se vjerujući da se i u rodnom kraju može napraviti nešto dobro. Krenule su skromno, no danas već grade novi podrum, a u doglednoj budućnosti ponudu planiraju nadograditi boutique hotelom i malim restoranom. Godišnja proizvodnja vinarije je oko 50.000 litara vina, na tržištu su prisutni s devet etiketa te se dio prodaje kroz butelje, a dio u litrenim pakiranjima.

Graševina je, naravno, dominantna sorta grožđa kao i u svim vinarijama Kutjevačkog vinogorja, na nju otpada 70 posto. No, rade i neka druga zanimljiva vina te sam nedavno na kušanje dobio njihov fini cuvee iz berbe 2017. Ovo vino je klasična bordoška kupaža u omjeru: cabernet franc 34 posto, cabernet sauvignon 33 posto i merlot 33 posto. Berba je odrađena od sredine prema kraju rujna, a sorte su brane i vinificirane odvojeno. Nakon toga vino je odležavalo devet mjeseci u kombinaciji rabljenih barrique bačvica i inox bačvi te je potom kupažirano u inoxu i onda još šest mjeseci provelo u boci pred puštanje na tržište.

Paše uz mesna jela

Vino krasi lijepa elegantna rubin crvena boja, bistro je i gusto. Servirao sam ga u većoj bordoškoj čaši i pustio desetak minuta da se polako počne otvarati. Na prvo mirisanje dominira nota crnog ribiza praćena notom divlje kupine koju prati nota cedrovine i na kraju nota lista duhana. Na drugo mirisanje javlja se nota prašine, tamne čokolade te crnog papra, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i mekano, a s druge strane ima dobru svježinu, fine tanine te je vrlo ukusno i krasi ga srednje tijelo.

Ovaj cuvee je u dobroj ravnoteži, intenzivnost okusa mu je izražena, a trajnost okusa je sasvim solidna te ima finu kakvoću. Harmonično je, ukusno, lijepo se pije, a na aftertasteu javlja se nota crnog ribiza. Vino je u dobroj formi te u dobrim uvjetima čuvanja može trajati još barem nekoliko godina. Enogastronomski ovakav tip vina izvrsno paše uz mesna jela, a ja sam ga kušao uz janjeće kotlete sa žara.

Foto