U sklopu programa PFT-a "Kritičko rešeto" putem Zoom veze nove je filmove komentirao istaknuti filmski teoretičar dr. sc Hrvoje Turković. A, filmove su snimili: Vedran Trgovčić, Ivan Škorić, Ela Caruzzi, Nino Paulin, Hrvoje Bogojević i Igor Zenzerović
Šest kratkih filmova istarskih autora nastalo je u sklopu 9. Production Ina, maratona izrade kratkih filmova Pulske filmske tvornice. Ovo 9. izdanje održalo se drugi put u Puli, kao dio 17. Škole filma, a polaznici su imali svega tri dana da osmisle i u potpunosti realiziraju svoj film. Na predstavljanju filmova u Pulskoj filmskoj tvornici Marko Zdravković-Kunac, kazao je da je ovaj Production In bio specifičan jer je dosta ljudi ispalo iz produkcije zbog samoizolacije, što je dosta dekoncentriralo mentore i ostale koji su radili na filmovima. Ipak, pod mentorstvom Zorka Sirotića, Maria Papića, Mateja Đuzela, Michelea Bulešića, Sande Letonje-Marjanović i Marka Zdravkovića-Kunca uspješno je producirano šest kratkih filmova koje je ovaj put u sklopu programa PFT-a "Kritičko rešeto" putem Zoom veze komentirao istaknuti filmski teoretičar dr. sc Hrvoje Turković koji ih je vidio prvi put. A, filmove su snimili: Vedran Trgovčić, Ivan Škorić, Ela Caruzzi, Nino Paulin, Hrvoje Bogojević i Igor Zenzerović.
Turković se nije libio uputiti kritike gdje je mislio da treba, no uvijek se radilo o konstruktivnim sugestijama, a većinom su njegove reakcije bile pozitivne.
"Lokacija je dobra, šta sad?" igrani je film autora Vedrana Trgovčića u kojem arhitekt i dizajner planiraju koncept muzeja na osnovu svjetioničarskih legendi.
Turković je pohvalio vrlo disparatne elemente koji su na vrlo zafrkantski način povezani s puno zanimljivih elemenata, no Turković ne vidi da cjelina ima nešto osim te disperzije. Ipak kaže da se vidi da je u pitanju zafrkancija i percipirajući tu zafrkanciju može se uživati.
Ne čudi da je radnja filma vezana za svjetionik, jer Trgovčić je inače stručnjak za povijest svjetionika na Jadranu, a Zdravković-Kunac opisuje njegov film kao "antituristički film u kojem likovi prodaju dušu turizmu". No Turković ističe da se turizam pojavljuje bez veze pred kraj.
Za kratki igrani "Monokromatski pink" Ele Caruzzi koji se bavi posljedicama praćenja uputstva o mentalnom zdravlju za vrijeme korone, Turković je primijetio da je izrazito vizualno orijentiran, ima dramatični zvuk, ima jako puno briljantnih vizualnih ideja. "Nedostaju dvije stvari, a to je da se ili opredijeli za raznoliku vizualnost ili da se pokuša pročistiti do maksimalne jednostavnosti, kaže Turković.
"Smoked" Ivana Škorića prikazan je pod izvornim naslovom "Barely legal". To je film kojem je tema, kako stoji u opisu, "nespretna smrt slabo plaćenog egzekutora".
Turković je primijetio da film izgleda kao montažna vježba, a u njemu se nema vremena familijarizirati s likovima te je kritičar imao malih problema u identifikaciji likova, a ne znaju se niti motivi, kao ni zašto jedan lik ubija drugog.
Ipak, Turković je pohvalio trud koji je uložen u raskadriranje kretanja i planiranje filma, tim više što je Škorić za film pripremio knjigu snimanja.
Za kratki eksperimentalni film Nina Paulina "Prelamanja" koji se bavi suočavanjem s neprihvaćenim identitetima Turković kaže da je dojmljiv i jako insistira na vizualnosti, a izvrsno je snimateljski napravljen. Istaknuo je i glazbene efekte koji daju dubinu u većini slučajeva plošnoj fotografiji.
- Imamo ambivalentnost koju prati vizualna koncentracija i igra s narcisoidnošću, kaže Turković.
Zanimljivo je da na kraju film otkriva svoj podnaslov "U zrcalu živim ja", a kako kaže Paulin, inicijalna ideja je bila da pokaže neku ranjivost, da kroz odraz vidi sebe. Početna ideja se bazirala na toj dvojbenost između osobe u ogledalu i njega, no izgleda da ni sam autor nije bio siguran kako će to funkcionirati.
"Luna vulgaris" Hrvoja Bogojevića kratki je dokumentarno-eksperimentalni film o pogledu iz pozicije jednog običnog psa mješanca, a Turković ga je nazvao "zgodnom vježbom iz perspektive" te je u šali komentirao kako bi bilo zgodno snimiti film o vizuri kamere koja doživljava svašta. Film mu je simpatičan, a zgodno mu je i hrkanje psa koje daje komični efekt.
Igor Zenzerović predstavio se filmom "Migrena" koji predstavlja ispovjedna uputstva o suživotu i neživotu s bolovima u glavi.
Turković ga je opisao kao pretežnim dijelom čistim eksperimentalnim konceptualnim filmom, no malo ga je razočaralo što film kako ide prema kraju traži neko narativno opravdanje. Istaknuo je da se zvukovna strana slaže se s vizualnim tekstovima, no nisu mu baš legli glumački dijelovi. Cjelinu mu kvari i to što se taj doživljaj društvenog okruženja glavnog lika želi prikazati kao migrena.
Zenzerović je pohvalio Marka Zdravkovića-Kunca za kojeg kaže da je učinio čudo s materijalom, a smetnje na mikrofonu koje se čuju su zbilja bile smetnje, no Zdravković je to spasio. Kaže i da je originalna ideja za film bila potpuno suprotna, no kako je imao migrenu dok je razmišljao o tome, u takvom se stanju se može jedino pisati o migreni.
- Kad vidiš da nešto ne funkcionira jednostavnije je to izbaciti nego ostaviti na filmu, sugerirao je Turković koji je u cijelosti zadovoljan filmom.
Pulska filmska tvornica organizirala je ovaj 9. Production In u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i MedVid produkcijom te uz financijsku pomoć Grada Pule, Zaklade Kultura nova i Hrvatskog audiovizualnog centra.