Smatram da se u arhitekturi prepoznajemo kao društvo, zajednica, jer arhitekturu nikada ne stvara jedan čovjek. Arhitektura je po definiciji veća od svih nas samih i predstavlja nešto veće od nas, puno veće od individualca i dio je zajednice. Najbolje su zgrade dio neke veće zajednice. Arhitektura je nešto u čemu možete prepoznati sebe iznad sebe

Izgleda da je dizajnerski ERAin kauč mjesto za kvalitetne razgovore na Design Districtu, Međunarodnom sajmu namještaja, uređenja i interijera koji se drugi put održava u Rovinju i traje još danas. Isto mjesto. Prostor bivše Tvornice duhana Rovinj. Isti kauč, samo druge boje, lani crveni, ove godine sivi. I dok je prošle godine na Design Districtu gostovao Karim Rashid, apsolutna dizajnerska zvijezda svjetskog glasa, mag dizajna u popularnoj kulturi, još jedno zvučno ime za sve je zaljubljenike u dizajn i arhitekturu okupilo u Rovinju. Ono što je Karim Rashid u dizajnu, to je Zaha Hadid u arhitekturi. Institucija. U Rovinj je u ime arhitektonskog studija Zahe Hadid, jednog od najvećih svjetskih imena u arhitekturi došao Stefano Palocchi, vodeći arhitekt proslavljenog arhitektonskog studija.

Zaha Hadid, prije par godina preminula arhitektica arhitektonski je bard koja je svojim revolucionarnim dizajnom postavila temelje drugačijeg promišljanja prostora. U svojih 30 godina karijere stvorila je prepoznatljiviji i imitiraniji stil od bilo kojeg drugog suvremenika. Pronašla je način da snovite apstraktne slike pretoči u globalni brend smjelih galerija i eksperimentalnih opernih kuća poput one koja dominira vizurom azerbajđanske prijestolnice. Kad čovjek vidi neku od njezinih arhitektonskih kreacija neminovno pomisli da je Hadid stvorila nešto što prkosi osnovnim zakonima fizike.

U njezinim kućama zidovi se stapaju s podovima, stropovi se naočigled šire i sužavaju stvarajući iluziju da su prostorije živi dišući organizmi. Prepoznala je to i struka nagradivši 2004. godine njezinu inovativnost arhitektonskom Nobelovom nagradom, Pritzkerom. Bila je prva žena kojoj je pripala ta čast.

Zanimljivu arhitektonsku filozofiju danas nastavlja njezin studio u kojem djeluje više od 400 arhitekata sa sjedištem u Londonu, od kojih je jedan od čelnih, Stefano Palocchi stigao u Rovinj.

- U vašem uvodnom izlaganju osvrnuli ste se na kreiranje novih destinacija. Nekada su destinacije bile obilježene prirodnim, povijesnim obilježjem s neizostavnom arhitekturom. No, čini se da danas arhitekti svojim građevinama, poput primjerice u Saudijskoj Arabiji i Dubaju puste lokacije pretvaraju u atraktivne turističke destinacije. Stvaraju li arhitekti, doista, nove destinacije?

- Generalno govoreći, arhitektura je oduvijek stvarala destinaciju, počevši od antičkog rima. Arhitektura je oduvijek bila dio kulture i kulturnog miljea koja je slavila aktualnu kulturu, stoga je arhitektura kulturna kreacija. Ona privlači znatiželju. U arhitekturi je baš ta znatiželja, ta potreba za istraživanjem usko vezana uz funkcionalnost. Arhitektura komunicira s nama i upravo ta komunikacija stvara privlačnost i to postaje atrakcija.

Također, smatram da se u arhitekturi prepoznajemo kao društvo, zajednica, jer arhitekturu nikada ne stvara jedan čovjek. Arhitektura je po definiciji veća od svih nas samih i predstavlja nešto veće od nas, puno je veće od individualca i dio je zajednice. Najbolje su zgrade dio neke veće zajednice. Arhitektura je nešto u čemu možete prepoznati sebe iznad sebe.

- Arhitektura zauzima i sve važnije mjesto u turističkom sektoru i ugostiteljstvu što upravo potvrđuje ovaj Sajam u Rovinju u kojem se isprepliće arhitektura, dizajn i turizam.  

- Današnja kultura bazira se na spektaklu, a i hotelijerstvo je dio stvaranja tog spektakla i postoje različiti načini kreiranja istog. Ako dijelove naše kulture spojimo s aspektima svakodnevnice i s time kako se osjećamo, do čega nam je stalo i što nas inspirira, sve to tvori jednu cjelinu. Arhitektura to radi s materijalom, svjetlošću i prostorom, stvarajući vezu s okruženjem i ljudima koji interferiraju s prostorom. Predivno je što Zaha Hadid ima jedinstveni način u stvaranju i istraživanju arhitektonskih mogućnosti. To je izazov novih struktura i novih istraživanja. Primjerice, novi arhitektonski i dizajnerski izazovi su u gravitaciji i tome kako je ona povezana sa svijetom, kakvu emociju generira, znatiželju i maštu.

Povezane vijesti

• Emil Jurcan o subverziji forme u arhitekturi
• Beč: Izložba hrvatske turističke arhitekture
• Suvremenom kapitalizmu nisu potrebni objekti nego slike