Ne morate pojačavati grijanje! Ove sitnice možda su razlog zbog kojeg vam je stalno hladno

S dolaskom hladnijih dana grijanje ponovno postaje jedna od glavnih tema u kućanstvu. No što kada su radijatori topli, grijanje radi satima, a prostorija i dalje djeluje neugodno hladno? Prva pomisao često je da sustav grijanja ne radi dovoljno dobro, ali uzrok može biti i u rasporedu namještaja, lošoj izolaciji ili gubitku topline kroz prozore.

Naime, osjećaj topline ne ovisi samo o temperaturi zraka, nego i o temperaturi zidova, podova i drugih površina koje nas okružuju. Zato prostorija može djelovati hladno čak i kada termometar pokazuje naizgled ugodnu temperaturu. Donosimo nekoliko mogućih razloga zbog kojih radijatori ne uspijevaju dovoljno zagrijati prostor.

Namještaj blokira širenje topline

Jedna od najčešćih pogrešaka jest postavljanje velikih komada namještaja neposredno ispred radijatora. Kauč, komoda ili krevet mogu ometati prirodno strujanje toplog zraka i smanjiti učinkovitost grijanja.

Radijatori zagrijavaju prostor kombinacijom zračenja topline i strujanja zraka. Kada je protok zraka oko njih ograničen, toplina se teže ravnomjerno raspoređuje prostorijom.

Zato je poželjno ostaviti dovoljno slobodnog prostora oko radijatora, osobito ispred i iznad njega. Slično vrijedi i za duge, guste zavjese koje prekrivaju radijator te mogu zadržavati toplinu između prozora i tkanine.

Prozori i vrata propuštaju hladan zrak

Čak i kada grijanje radi pravilno, toplina može brzo izlaziti kroz loše zabrtvljene prozore i vrata. Posebno su problematični stariji prozori s dotrajalim brtvama, kroz koje hladan zrak neprestano ulazi u prostoriju.

Jednostavan način provjere jest približiti ruku rubovima zatvorenog prozora i provjeriti osjeća li se strujanje hladnog zraka. Ako primijetite propuh, možda je vrijeme za zamjenu brtvi ili podešavanje prozorskih okova.

Deblje zavjese također mogu pomoći u smanjenju osjećaja hladnoće uz prozore, osobito tijekom noći. Ipak, važno je da pritom ne prekrivaju radijatore.

Loša izolacija zidova i hladni podovi

Ponekad problem nije u temperaturi zraka, nego u hladnim površinama koje nas okružuju. Vanjski zidovi bez odgovarajuće toplinske izolacije mogu ostati hladni čak i kada je prostorija zagrijana.

Zbog toga tijelo gubi toplinu prema hladnijim površinama, pa nam može biti neugodno unatoč uključenom grijanju.

Sličan problem stvaraju hladni podovi, osobito u prizemnim prostorima ili stanovima iznad negrijanih podruma. Tepisi mogu donekle poboljšati osjećaj topline pod nogama, ali dugoročno rješenje često zahtijeva poboljšanje toplinske izolacije.

Radijatori nisu jednako topli cijelom površinom

Ako je radijator na jednom dijelu topao, a na drugom hladan, moguće je da sustav grijanja ne radi optimalno.

Primjerice, hladan gornji dio radijatora može upućivati na prisutnost zraka u sustavu, zbog čega je ponekad potrebno odzračivanje. S druge strane, hladan donji dio može biti povezan s nakupljanjem taloga ili slabijom cirkulacijom vode.

Važno je razlikovati takve probleme od uobičajenih temperaturnih razlika na površini radijatora, koje ovise o vrsti sustava i načinu rada.

Ako niste sigurni kako pravilno odzračiti radijator ili se problem ponavlja, najbolje je obratiti se stručnoj osobi ili upravitelju zgrade.

Termostat nije na odgovarajućem mjestu

Položaj sobnog termostata također može utjecati na učinkovitost grijanja. Ako se nalazi blizu izvora topline, na izravnom suncu ili na mjestu koje je toplije od ostatka prostorije, može prerano isključiti grijanje.

Sustav tada registrira da je postignuta zadana temperatura, iako su drugi dijelovi doma još uvijek hladni.

Slično se može dogoditi ako je termostat zaklonjen namještajem ili smješten na mjestu gdje nema odgovarajućeg strujanja zraka.

Pravilno postavljen termostat trebao bi mjeriti temperaturu koja što bolje predstavlja stvarne uvjete u prostoriji.

FOTO: iStock

Nepravilno provjetravanje dodatno hladi prostor

Tijekom zime važno je redovito provjetravati prostorije, ali način na koji to radimo može utjecati na gubitak topline.

Dugotrajno držanje prozora na kip može nepotrebno hladiti zidove i okolne površine, osobito tijekom vrlo hladnih dana.

Umjesto toga, često je učinkovitije nekoliko minuta širom otvoriti prozore i omogućiti brzu izmjenu zraka. Trajanje provjetravanja treba prilagoditi vanjskoj temperaturi, vlazi i uvjetima u prostoru.

Ako je moguće, tijekom provjetravanja privremeno smanjite grijanje kako sustav ne bi nepotrebno pokušavao nadoknaditi gubitak topline.

Kako postići ugodniju temperaturu bez povećanja računa?

Prije nego što pojačate grijanje, provjerite jesu li radijatori slobodni, prozori dobro zabrtvljeni i termostat pravilno postavljen. Korisno je i izmjeriti temperaturu na nekoliko mjesta u prostoriji kako biste utvrdili postoje li veće razlike.

Za mnoge dnevne prostorije temperatura od približno 20 do 22 °C može biti ugodna, iako individualne potrebe ovise o aktivnosti, odjeći i zdravstvenom stanju.

Ako su radijatori stalno topli, a prostorija se unatoč tome ne može dovoljno zagrijati, moguće je da su toplinski gubici veći od kapaciteta grijanja. U tom slučaju potrebno je razmotriti stanje izolacije, veličinu radijatora i učinkovitost cijelog sustava.

Ponekad su za ugodniji dom dovoljne male promjene u rasporedu namještaja ili zamjena dotrajalih brtvi. No ako problem traje, stručna provjera može pomoći u pronalasku uzroka i spriječiti nepotrebno povećanje troškova grijanja.

Povezane vijesti

• Njemačka vlada odobrila subvencije zbog visoke cijene grijanja
• Evo zašto ne biste trebali spavati s uključenim grijanjem
• Evo zašto nije pametno sušiti odjeću na radijatoru