Ilustracija (Pexels)
Kada se u jesen lišće nakupi po cvjetnim gredicama, većina vrtlara automatski posegne za grabljama kako bi sve izgledalo uredno prije zime. No, ako želite zdraviju zemlju i više korisnih insekata u proljeće, možda je vrijeme da taj instinkt malo zakočite.
Ispod tankog sloja lišća događa se mnogo korisnih procesa — zemlja se zadržava toplom, vlaga se ravnomjerno raspoređuje, a mikroorganizmi i korisni kukci pronalaze svoje zimovalište. Unatoč tome, postoje situacije kada lišće ipak treba ukloniti.
Tanko razasuto lišće (do 7–8 cm debljine) djeluje kao prirodni zaštitni sloj koji čuva tlo od smrzavanja i erozije, ali i kao besplatni kompost koji će do proljeća obogatiti zemlju hranjivim tvarima.
Osim toga, u sloju lišća prezimljuju korisni kukci i oprašivači poput pčela, leptira i bubamara, ali i mali vodozemci koji pomažu u održavanju prirodne ravnoteže u vrtu. Ako ostavljate lišće, važno je samo da ne dodiruje stabljike biljaka; ostavite oko 5 cm prostora kako biste spriječili truljenje.
Postoje četiri situacije u kojima je bolje posegnuti za grabljama.
Ako se nakupilo više od nekoliko centimetara, lišće može ugušiti biljke i spriječiti dotok zraka. Tada ga prorijedite, usitnite kosilicom i vratite kao tanak sloj malča.
Vlažni, zgrušani dijelovi lišća pogoduju razvoju plijesni i gljivica. Takve dijelove lagano uklonite rukom i raširite ih po drugoj površini, primjerice među povrtnjakom, gdje će se brže razgraditi.
Listovi crnog oraha sadrže prirodni toksin (juglon) koji može oštetiti biljke, dok lišće hrasta i bukve zbog svoje voštane teksture stvara gustu, nepropusnu masu. Takve listove usitnite prije nego što ih ostavite u vrtu, ili ih u potpunosti uklonite.
U rano proljeće provjerite stanje gredica. Ako se lišće još nije razgradilo, premjestite ga na kompost ili oko grmlja kako bi tlo imalo dovoljno zraka i prostora za novi rast.