Ilustracija (iStock)
U Europi se godišnje baca ogromna količina hrane. Prema podacima Europske komisije, procjenjuje se da se u zemljama Europske unije godišnje baci oko 88 milijuna tona hrane, što predstavlja oko 20% ukupno proizvedene hrane.
View this post on Instagram
Ovaj problem ima značajne ekonomske, ekološke i društvene posljedice. Bacanje hrane rezultira gubitkom resursa poput vode, zemlje i energije koji su korišteni za proizvodnju, transport i obradu hrane. Osim toga, odbačena hrana doprinosi emisiji stakleničkih plinova kada završi na odlagalištima otpada. Većina otpada dolazi iz kućanstava (oko 54%), što su uistinu poražavajuće brojke. Hrvatska, nažalost, u tom trendu ne zaostaje nego prema izvješćima Europske komisije na godišnjoj razini baca značajnu količinu hrane.
Smanjenje otpada hrane u kućanstvu može se postići kroz nekoliko jednostavnih koraka. Tako ne samo da unutar svog kućanstva štedite znatnu količinu novaca nego pozitivno utječete i okoliš. Kako biste znatno smanjili količinu bačene hrane, potrebno je razmišljati na tri polja.
To su: planiranje obroka i sama kupnja, skladištenje i čuvanje hrane te korištenje ostataka.
View this post on Instagram
Ako unaprijed znate što ćete kuhati, manja je vjerojatnost da ćete dotične namirnice baciti. Također nećete kupovati višak namirnica “u slučaju da zatrebaju”.
View this post on Instagram
Od velike je važnosti da kupljene namirnice pravilno skladištite, odnosno čuvate jer ćete im tako produljiti vijek trajanja i na koncu manje namirnica će završiti u smeću.
View this post on Instagram
Često smo skloni namirnice za koje ne znamo iskoristiti, a već su pred kraju, samo baciti u smeće – jer je tako jednostavnije. No, uz malo kreativnosti pametno ćete iskoristiti sve ostatke iz hladnjaka.
View this post on Instagram