Svako veliko, 'zlatno' razdoblje u povijesti utrka to je postalo podjednako zahvaljujući obilježenosti fascinantnim bolidima, kao i iznimnim skupom talenata koji su se u isto vrijeme nadmetali. Ni 1930-te, razdoblje 'Srebrnih strijela', nije iznimka.
Bez omalovažavanja ostalih sjajnih vozača tog vremena, tri imena ipak se izdižu iznad svih, gurajući se jako visoko, obično među prvih desetak, i na ozbiljne ljestvice najboljih vozača svih vremena: Tazio Nuvolari, Bernd Rosemeyer i Rudolf Caracciola.
Posljednje navedeni od njih bio je svojevrsni Alain Prost svog vremena, neatraktivnost stila nije mu pribavila istu razinu legende, kakav vežemo za Bernda i Tazija, ali je, efektivno, bio najuspješniji od trojca. Triput je bio europski prvak u prvenstvu vozača (pretečom titula u Formuli 1).
Usto je triput bio i prvak u brdskim utrkama. No, za razliku od Prosta, Caracciola je imao jednu odliku najvećih, ako je padala kiša i ako su uvjeti na stazi bili užasni, mogli ste uložiti vaše Reichsmarke na njegovu pobjedu s popriličnom sigurnošću.
Svaka čast Ayrtonu Senni i Michaelu Schumacheru, ali ako je postojao jedan najveći 'kišni čovjek' u povijesti utrka, to je zacijelo bio Caracciola.
Potomak napuljskih emigranata u Njemačkoj, Caracciola je na svoj 14. rođendan odlučio da će postati vozač utrka. Većim je dijelom karijere bio vezan za Mercedes-Benz, čije je automobile i prodavao, uzdržavajući se vođenjem predstavništava stuttgartske tvrtke. Lista njegovih velikih uspjeha i pobjeda predugačka je za ovaj članak, pa ćemo se prisjetiti samo tri detalja.
Godine 1931. pobijedio je na Mille Miglia, vozeći prekrasni Mercedes-Benz SSKL. U čitavoj će se povijesti te utrke još samo jednom dogoditi da strani vozač i automobil otmu pobjedu Talijanima, učinit će to Stirling Moss 1955., isto u Mercedes-Benzu.
Šest Caracciolinih pobjeda na VN Njemačke rekord je koji nikada nije dosegnut, a znamo li da je većina njih bila na slavnoj stazi Nürburgring, teško je ne smatrati ih još vrednijima od današnjih.
No najnevjerojatniji je rekord od 432,7 km/h u letećem kilometru, ostvarenih u siječnju 1938. Mercedes-Benzom W125 na autocesti Frankfurt - Darmstadt. Možda i najveći vozač ikada, Bernd Rosemeyer, poginuo je pokušavajući premašiti tu brzinu, koja je na javnoj prometnici oborena tek 2017.
Teške nesreće, na Indianapolisu i u Bremgartenu, nagnale su ga da zaključi karijeru. Rođen je 30. siječnja 1901. u njemačkom Remagenu. Potkraj 1950-ih dijagnosticirana mu je uznapredovala ciroza jetre,te je od toga i umro, na današnji dan prije 60 godina, u dobi od samo 58 godina.
Više vijesti iz automoto svijeta čitajte na Autoportalu.