Kultna britanska marka, osnovana 18. siječnja 1919. u Cricklewoodu na sjeveru Londona, u legendu je ušla prvih 12 godina postojanja pobjedama na Le Mansu, danas pandan Rolls Royceu, u vlasništvu Volkswagena…

Jedan od najkarizmatičnijih pokretača neke automobilske tvrtke isprva se bavio konstrukcijom motora za lokomotive, motocikle i zrakoplove. Na današnji dan prije 101 godinu osniva automobilsku tvrtku i izjavljuje: ‘Želim napraviti brzi auto, dobar auto, najbolji u klasi’.

I napravio je. Već prvi model EXP 1 bio je, za to doba, vrhunskih performansi, a 1921. napravljen je 3-litreni sportski automobil snage 85 KS, koji je postizao 130 km/h. Bio je to ponajbolji sportski automobil svoga doba, koji je osvojio tada najprestižnije utrke, a zlatni niz počinje 1924., kad Bentley osvaja prvu pobjedu na utrci u Le Mansu.

Slijede veći i snažniji modeli sa 4.5 do čak 8 litara zapremine, neki i s mehaničkim kompresorom. Uspjeh na Le Mansu ponavlja 1927., 1928., 1929. i 1930., a 1929. Bentleyevi bolidi osvajaju prva četiri mjesta.

Ettore Bugatti (koji sve do 1937. neće uspjeti osvojiti tu najznačajniju domaću utrku) posprdno govori o ‘najbržim kamionima (ili, prema nekim izvorima, lokomotivama) na svijetu’, no modeli Bentleya iz tih godina među apsolutnim su vrhuncima automobilske povijesti.

Sjajni sportski uspjesi popraćeni su i solidnom prodajom cestovnih Bentleya imućnim kupcima, no već 1926. tvrtka zapada u financijske poteškoće te je preuzima mladi entuzijast Woolf Barnato. Pod njim W.O. razvija nove, snažnije modele koji ostvaruju najveće uspjehe na stazama, no 1931.

Velika depresija uzima danak i Rolls-Royce preuzima posrnuli Bentley. W.O. je pod ugovornom obavezom, no onemogućen u ozbiljnijem radu, sve do 1935. kada postaje tehnički direktor tvrtke Lagonda. Ondje dizajnira snažni V12, a kasnije i redni 6-cilindarski motor koji će, nakon što David Brown kupi Lagondu, postati osnova fenomenalnog poslijeratnog uspjeha Aston Martina.

Kraće vrijeme radi i za Armstrong-Siddeley, nakon čega odlazi u mirovinu, no do smrti 1971. bio je aktivan u klubu vozača Bentleya, koji je primao samo vlasnike klasičnih modela do 1931. Sa sjetom je gledao u kojem je pravcu otišlo njegovo čedo: proizvodili nešto manje luksuzne, ali sportskije modela Rolls-Roycea, koji su se izvana najčešće razlikovali samo po masci hladnjaka.

Od prebacivanja proizvodnje u Derby i prvog zajedničkog modela 3 ½ l iz 1931. za njih se vezuje i sintagma ‘silent sports car’ (‘tihi sportski automobil’) – epitet kojeg nikako ne možemo vezati za ranije modele. Premda je R-type Continental iz 1952. jedan od najboljih automobila tog vremena, možda i jedini kasniji koji stoji rame uz rame s klasicima iz prve faze marke, tvrtka gubi zamah i životari sve do pojave kultnog modela Turbo R iz 1985., koji vraća dio stare slave.

Od 1998. novi je vlasnik Volkswagen i uvodi se tehnologija iz Wolfsburga. Najvažniji je W12 motor, sastavljen od dva uskokutna V6 motora (s kutem od 15 stupnjeva među cilindarskim redovima), postavljenim pod kutem od 72 stupnja. Ima dva turbopunjača, dva intercoolera i 48 ventila.

Na krilima novog Continentala iz 2003. obaraju tržišne rekorde i vraćaju se na mapu, a iste godine osvajaju i Le Mans. No mnogi i dalje smatraju kako je priča zapravo završila još 1931. Danas, proizvodnja se odvija u Creweu, koji je od 1945. središnjica marke, mada se dio modela 2000-ih slagao i u Dresdenu, dok karoserije dolaze iz Zwickaua i Bratislave – a vjetrobrani i iz našeg Lipika!

Aktualnu gamu čine limuzine Mulsanne i Flying Spur, coupe i kabriolet izvedbe modela Continental GT, te prvi SUV model marke, Bentayga, ujedno i najprodavaniji aktualni model ove tvrtke, koja se posljednjih godina znatno aktivirala i u utrkama GT automobila.

Na našim je prostorima ova marka bila nikako ili zanemarivo prisutna u dvadesetom stoljeću. Nemamo nikakvih saznanja o nekom modelu iz prvih pedesetak godina postojanja tvrtke, osim recentno uvezenih oldtimera. Postoji legenda o jednom predratnom modelu, kao i kod mnogih drugih prestižnih marki, koji se navodno nalazio negdje u okolici Ozlja, no nema nikakvih konkretnijih dokaza o tome.

Prvi, a vjerojatno dosta dugo i jedini poznati vlasnik nekog Bentleya kod nas bio je proslavljeni kipar Dušan Džamonja. 1980-ih je maštu javnosti golicala priča o jednom Mulsanneu, pronađenom napuštenom kod Rakitja, a kasnije prodanom na javnoj licitaciji jednom zagrebačkom obrtniku.

U sljedećem je desetljeću jedan na cestama rijetko viđan Continental predvodio listu najskupljih novih automobila kupljenih kod nas. Tek u Volkswagenovoj eri, kad je i produkcija narasla na razinu od desetak tisuća primjeraka godišnje, Bentleyi su postali nešto uobičajenija pojava na našim cestama.

Nalazimo ih u voznom parku nogometaša, sportskih menadžera i poduzetnika, a svake se godine pojavi nekoliko novih primjeraka. To je najbolji dokaz koliko je ova marka i danas, na 101. rođendan, postavljena na zdravim temeljima i kako hrli prema novim obljetnicama.

Više vijesti iz automoto svijeta čitajte na Autoportalu.

Povezane vijesti

• MEĐUNARODNA SURADNJA: Policajci iz sedam zemalja pomagat će hrvatskim kolegama i biti na usluzi turistima
• 12 stvari o Volkswagen Golfu VIII, koji dolazi u rujnu 2019.
• Na današnji dan 1914. u Clevelandu pušten u promet PRVI ELEKTRIČNI SEMAFOR