Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber postigli su sporazum prema kojem automobilski proizvođači neće morati ispuniti stopostotno smanjenje emisija CO2 kod novih vozila. Najavljeno je to već ranije, a informaciju je danas potvrdila i Europska komisija, prenosi Večernji list.

O čemu se konkretno radi?

Donesena je odluka da se odustane od prvobitno planirane potpune zabrane automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. No, nije se odustalo od elektrifikacije - niti je to u ovoj fazi zaokreta autoindustrije od konvencionalnih prema električnim tipovima pogona moguće. Nema povratka na staro. Najnoviji sporazum znači tek da je došlo do ublažavanja, odnosno usporavanja prelaska na struju. Proizvođači automobila neće morati potpuno, za 100 posto smanjiti emisije CO2 kod novih vozila, ali novim pravilima koja zahtijevaju smanjenje emisija za 90% od 2035. godine moći će udovoljiti samo (napredniji) plug-in hibridi.

Preostalih deset posto moći će se nadomjestiti - low carbon čelikom iz Europe te upotrebom biogoriva i e-goriva u autima koji neće biti potpuno električni. Dakle, istinita je Weberova izjava po kojoj 'se svi motori koji se trenutačno proizvode u Njemačkoj (pa tako i u ostatku Europe, op.a.) mogu nastaviti proizvoditi i prodavati', ali benzinci i dizelaši kombinirat će se s elektromotorom i većom baterijom od one koju imaju blagi, pa čak i pravi hibridi. Ili će ‘piti’ ekološko gorivo budućnosti. Po objavi iz Europske komisije, naime, život će dalje moći nastaviti i ‘obični’ benzinci, dizelaši i blagi hibridi, ali da udovolje propisanim brojkama morat će biti pogonjeni e-gorivom, koje još nije ni široko rasprostranjeno ni pristupačno. Naravno, u deset godina pred nama puno se toga stigne napraviti no vodimo li se za današnjom situacijom daleko od toga da će sve ostati po starom, jer neće.

Prema dogovoru, cilj od 100% smanjenja emisija neće se postavljati ni od 2040. godine, što znači da će to prijelazno razdoblje potrajati. U praksi je ipak vrlo izvjestan scenarij po kojem će u godinama pred nama vozači kupovati plug-in hibride, ali ih neće baš juriti napuniti strujom svakih 130-150 km, koliko se s jednim punjenjem baterije mogu voziti na električnu energiju. Kad se baterija isprazni, ako je suditi po trenutnim navikama vozača, nastavit će se voziti na benzin. U tim će uvjetima automobil trošiti više goriva, odnosno emitirat će više CO2 nego što bi to bio slučaj da ima samo benzinski motor. Za to će biti zaslužan dodatni teret, teška baterija plug-in hibrida (PHEV). Konkretno, trenutno gama europskih proizvođača u prosjeku emitira 107 grama CO2 po kilometru. Po ranijem planu, od 2035. trebalo je to biti 0 grama.

Po novome, 10,7 grama CO2 po km. Toliko bi se do 2035. mogli spustiti PHEV auti, ali samo deklarirano. U praksi, te će rezultate moći postići bude li ih se po gradu i po lokalnim cestama vozilo na struju, a samo na autocesti te kad zatreba snažnije ubrzanje još i uz ICE motor. Današnji plug-in hibridi deklarirano imaju 30-50 grama  CO2 po km, no u praksi (po istraživanju Europske agencije za okoliš) emitiraju 135 g CO2/km, što je samo 19% manje od prosječnih emisija običnih benzinskih i dizelskih vozila. To je stoga što je plug-in hibride moguće voziti samo na struju, samo na benzin/dizel i kombinirano. U stvarnim uvjetima, vožnja često uključuje dulje rute, bržu vožnju i vozači njihove baterije ne pune redovito pa motor s unutarnjim izgaranjem (ICE) radi češće i emisije CO2 rastu. Dakle, i kod PHEV modela bit će potrebne određene korekcije. U pripćenju koje je objavila EK spominju se i mali električni auti, kao kategorija koju će trebati posebno poticati, ali ne navode se detalji. Nadalje, od 2030. flote službenih automobila kompanija i institucija trebat će u većem postotku biti ili potpuno električne ili elektrificirane.

Podsjetimo, ovaj najnoviji zaokret uslijedio je nakon snažnog političkog pritiska, uključujući i pismo od njemačkog kancelara Friedricha Merza, talijanske premijerke Giorgie Meloni i poljskog premijera Donalda Tuska. Zahtijevajući promjenu plana, oni su naglasili kako je nužno odustati od ideološkog dogmatizma koji je doveo cijele proizvodne sektore na rub kolapsa, uz zanemariv učinak na globalne emisije.

Nakon postignutog dogovora, Weber je zaključio da je kompromis postignut kako bi se kombiniralo očuvanje ciljeva klimatske neutralnosti s tehnološkom neutralnošću. Cilj je bio i zaštititi desetke tisuća radnih mjesta u europskoj autoindustriji. Bilo je nužno postići nekakav kompromis, no valja znati da ni ovaj problem nije dugoročno riješen, jer kineski proizvođači europskima opasno pušu za vratom, odlučni da i u Europi zauzmu što veći tržišni udio. Tu bi dijelom trebala pomoći odluka - također dio današnjeg ‘paketa’ - o subvencioniranju europske proizvodnje baterija za električne i hibridne aute sa 1,8 milijardi eura.