Reforma strukovnog obrazovanje prilika je da se gospodarstvo maksimalno uključi u obrazovni proces, istaknuo je u srijedu donedavni pomoćnik ministrice znanost i obrazovanja za strukovno obrazovanje Vlado Prskalo na predstavljanju rezultata reforme strukovnog obrazovanja. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak zahvalila je Prskalu, koji je na osobni zahtjev razriješen dužnosti pomoćnika ministrice, za predan, stručan i konstruktivan rad na reformi strukovnog obrazovanja. Prskalo je pak u riječima zahvale potvrdio da je ta suradnja bila dvosmjeran proces i da je na zahtjevnoj reformi imao punu potporu ministrice i svih njezinih suradnika.

U eksperimentalnoj provedbi modela dualnog obrazovanja u školskoj godini 2019./2020. sudjelovalo je 19 strukovnih škola u 12 županija i Gradu Zagrebu, njome je bilo obuhvaćeno 446 učenika, 191 poslodavac, a na raspolaganju su bila 522 radna mjesta.  

Za reformu strukovnog obrazovanja osigurano je više od 1,3 milijarda kuna iz fondova Europske unije.

Eksperimentalni program "Dualno obrazovanje", Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje...

U nepune tri godine koliko je obnašao dužnost pomoćnika Prskalo je ostvario sa suradnicima mnoga postignuća u reformi strukovnog obrazovanja, koja je i jedan od četiri reformska procesa na kojima radi Ministarstvo, rekla je Divjak. Spomenula je i neka od tih postignuća - 19 strukovnih kurikuluma usklađenih s potrebama tržišta rada od školske godine 2017./2018. uvedenih u redoviti sustav strukovnog obrazovanja.

S tim u vezi, govorila je i o planovima pa se tako, istaknula je, za nastavnu godinu 2020./2021. pripremaju tri nova strukovna kurikuluma za provedbu eksperimentalnoga programa dualnog obrazovanja - kuhar, konobar i CNC operater (radnik u tvrtkama za strojnu obradu, te u pogonima održavanja i proizvodnje strojnih dijelova i uređaja). Za tri sljedeće nastavne godine planiraju se stipendije za učenike koji će upisati strukovna zanimanja u iznosu od 750 kuna mjesečno, a za svaku kvalifikaciju, dodala je ministrica, poslodavci su odredili iznos plaćanja po godini obrazovanja, pa će se naknade kretati od deset i 12 kuna po satu učenja temeljenog na radu u prvoj godini do 18 kuna po satu u završnoj godini obrazovanja.          

Osim toga, istaknula je Divjak, donesen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, imenovani su i Regionalni centri kompetentnosti (RCK) a u tijeku je i postupak provedbe natječaja europskih strukturnih fondova za potporu uspostavi RCK-a. U strukovnim školama u STEM području opremljeni su pak kabineti i nabavljena didaktička oprema u iznosu od deset milijuna kuna.  

Eksperimentalna provedba - prosječna ocjena vrlo dobar 

Govoreći iscrpnije o rezultatima evaluacije eksperimentalnoga programa "Dualno obrazovanje" u kojemu su sudjelovale škole, učenici i poslodavci, Prskalo je istaknuo kako rezultati pokazuju da je provedba bila uspješna što potvrđuje i prosječna ocjena  - vrlo dobar, odnosno 3,986. Također je više od 70 posto učenika, poslodavaca i nastavnika bilo zadovoljno jednogodišnjom provedbom eksperimentalnih programa, a više od 90 posto učenika postiglo je planirane ishode u učenju na radnom mjestu u školi i kod poslodavca.  

To je potvrdila i ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb Darinka Štampar Šmaguc, u kojoj se provodi jedan od eksperimentalnih programa obrazovanja kojim je obuhvaćeno 26 učenika. Ta škola obrazuje fotografe, frizere, pedikere i kozmetičare, od koji se kozmetičari obrazuju za zanimanje kozmetičar DO (četvrtogodišnje trajanje - dualno obrazovanje).

Na prezentaciji je spomenuto i izvješće CEDEFOP-a (Europske strukovne agencije) o tematskom pregledu naukovanja (JMO programa) u Republici Hrvatskoj od prosinca 2016. do lipnja 2018. u kojemu je, među ostalim, utvrđeno da su JMO programi zastarjeli i treba ih hitno obnoviti. Predlaže se da se više pozornosti posveti kroz četiri aspekta - povećanje privlačnosti i poticajnosti za učenike, podržavanje poslodavaca koji uzimaju učenike, povećanje kvalitete i propusnosti JMO-a, te uspostavljanje bolje komunikacije među dionicima.  

Dobivena analiza obvezuje na razmišljanje o tomu kakav treba biti hrvatski model strukovnog obrazovanja i što možemo učiniti da ono doista bude zanimljivo učenicima, njihovim roditeljima i poslodavcima, zaključio je Prskalo koji je istaknuo i potrebu sinergije u tom poslu.

Povezane vijesti

• Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje
• Fuchs: Za obrazovanje i znanost u NPOO-u rekordnih 7,5 miljarda kuna
• SANJA RADOLOVIĆ: Ključni problem je raskorak između zanimanja za koja školujemo djecu i potražnje na tržištu rada