Fizičar i filozof
Otvorena izložba "Mi smo sanjali..." posvećena humanističkim načelima Ivana Supeka
(FaH/ Lana SLIVAR DOMINIĆ)
Izložba "Mi smo sanjali..." posvećena humanističkim načelima Ivana Supeka u povodu 110. obljetnice rođenja toga fizičara, filozofa i književnika, otvorena je četvrtak u Zagrebu.
Izložba se sastoji od grafičke mape i ilustracija Svjetlana Junakovića, izbora fotografija iz života Ivana Supeka, kao i njegovih znanstvenih i književnih djela, a organizirali su je Hrvatski povijesni muzej i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Kustosica Ana Filep je kazala da se više puta u svom radu susretala s izložbama o Ivanu Supeku, te da se cilj današnje izložbe pogodi bit Ivana Supeka i njegov životni kredo, a to su njegova humanistička načela.
U razgovoru sa slikarom Svjetlanom Junakovićem, došli su do zaključka da to bude 10 grafika koje će predstaviti njegovih 10 humanističkih načela.
Riječima Ivana Supeka "Mi smo sanjali jedan bolji pravedni svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma" može se ukratko opisati i ova izložba. To su zaključne riječi Ivana Supeka iz jednog od njegovih posljednjih razgovora iz travnja 2006. godine, kazala je ona.
Humanizmom su prožete sve uloge koje Ivan Supek igra u životu. Njegov književni rad, znanstveni rad, njegov mirotvorni rad. On je zadužen za razvitak naše civilizacije preispitujući dogme i uvažavajući drugačije mišljenje. Vođen idejom da humanizmom ne smije biti prožet samo cilj, nego i put kojim do njega dolaziš, iznosi izravno svoje stavove i ustraje na njima. Zbog takvog stava često se našao u situaciji sam protiv svih, međutim nije odustajao. Njegova načela nisu protesti ni zapovijedi, to su pozivi na sudjelovanje, kazala je i zaključila da je najvažnije od svih za Supeka bilo načelo: "Biti dobar."
Kemičar s Instituta "Ruđer Bošković" Nikola Biliškov, koji je na izložbi imao ulogu tumača humanističkih načela Ivana Supeka iz današnje perspektive, zahvalio je organizatorima izložbe koja pokušava oživjeli misao i ostavštinu istinskog velikana Ivana Supeka, "sjećanje na kojega se uporno pokušava sustavno zatrti".
Podsjetio je na njegove riječi koje su lajtmotiv izložbe o sanjanju jednog boljeg pravednije svijeta. "Pokušali smo to ostvariti, ali nismo uspjeli. Zato je čitav moj život, više ili manje, jedan promašaj. Ali vi mladi, ako ste sve te ideje prihvatili, morate ih provesti. Mi smo izgubili rat."
Iako mračne u svom tonu, te Supekove riječi nisam pročitao kao izraz pesimizma, nego kao humanistički poziv na djelovanje, kazao je i dodao: Globalna i lokalna situacija nam na različitim razinama stalno nameće različite izazove, zabrinjavajuće je i često nam se čini da srljamo ravno u civilizacijsku, možda i geološku propast, ali ono što nam ostaje je naše djelovanje.
Urednik zbornika "Preživljavati usprkos" iz 2015. godine, u kojem je objavljen citirani razgovor sa Supekom, smatra da temeljne uzroke krize treba tražiti u potpuno površnom narativu o beskonačnosti resursa i rezervi, na kojem se temelji inherentno pohlepan i eksploatatorski novi globalni sustav, prevladavajući socioekonomski sustav u kojem živimo. Ratovi bjesne, diljem ovog našeg globusa, ovog našeg jedinog zajedničkog doma, onog plavog zrnca prašine koje plovi beskrajem svemira.
Među njima su pokolj u Gazi i agresija u Ukrajini samo najbliži nam primjeri. Nažalost, glasovi humanista se sustavno utišavaju, a raste opća militarizacija i povratak nuklearnom naoružanju.
Konzervativna kontrarevolucija očituje se u svim svojim razumnim anticivilizacijskim pojavnostima i manifestacijama, od licemjernog političkog populizma i nerazumijevanja prema svim tzv. drugima i drugačijima, bagateliziranja antifašizma, prekoračenja prava žena i radnika, sve do antimigrantske mržnje i grube smrtonosne represije. No, usprkos tome, sanjamo jedan davni san, san koji se prenosi kroz generacije humanista, zaključio je Biliškov.
Autor grafičke mape Svjetlan Junaković je kazao da je lako obećao suradnju na tom projektu, ali se, kaže, prestrašio kad je vidio načela koja su jako kratka, ali su toliko jaka, toliko su zapravo ta načela jednostavna, da je pomislio ga to ne može ilustrirati.
Ipak, kaže, u svojih 85 blokova s crtežima je pronašao zadovoljavajuća rješenja koja je kasnije dorađivao. Pritom je priznao da ga potiče poezija Ivana Slamniga, "koji često spominje ljude u nastojanju". Što oni nastoje, ja to nisam uspio shvatiti, ali mi je izvrsno da ljudi nastoje nešto, kazao je Junaković.
Ivan Supek (Zagreb, 8. IV. 1915 – Zagreb, 5. III. 2007) bio je asistent Wernera Karla Heisenberga i radio na kvantnoj teoriji polja. Tijekom Drugog svjetskog rata djelovao u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a (1943). Kao član predsjedništva Kongresa kulturnih radnika u Topuskom (1944) upozorio je na opasnost od nuklearnog oružja.
Bio je prvi profesor teorijske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Osnovao je Institut Ruđer Bošković (1950) i bio njegov prvi direktor, a zbog protivljenja nemirnodopskomu korištenju nuklearne energije za izradbu atomske bombe bio je isključen s Instituta (1958).
Bio je i prvi profesor filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, a osnovao je i Institut za filozofiju znanosti i mir (1960). Nakon 1971. prisilno je bio isključen iz javnoga života; javnu djelatnost obnovio je 1989. Predsjednik JAZU (danas HAZU) 1991–1997.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
