Svjetski dan borbe protiv artritisa obilježava se svake godine 12. listopada s ciljem povećanja svijesti o rastućem opterećenju mišićno-koštanih bolesti za društvo. Budući da je riječ o bolesti od koje u Hrvatskoj boluje oko 50.000 ljudi, a mnogi od njih se u vrijeme pandemije covida-19 pitaju bi li se trebali cijepiti, razgovarali smo s prof. dr. sc. Marijom Glasnović reumatologinjom, kliničkom imunologinjom i alergologinjom iz pulske Opće bolnice, ujedno i predavačicom na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

- Jesu li reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis i psorijatični artritis slične bolesti? Možete li nam pojasniti koja je razlika u njima?

- Postoji više od 100 vrsta artritisa, a navedene bolesti pripadaju skupini artritisa i najčešće su kronične upalne reumatske bolesti. Uzroci nastanka upalnih reumatskih bolesti još uvijek nisu razjašnjeni, no smatra se da nastaju interakcijom genetskih i okolišnih čimbenika koji pokreću autoimuni odgovor. Kliničke karakteristike ovih bolesti uključuju bol u zglobovima, oticanje u jednog ili više zglobova, zakočenost, otežano kretanje, kroničnu bol, umor i iscrpljenost. Simptomi se mogu razviti postupno ili iznenada. Mogu ostati približno isti godinama, ali s vremenom mogu napredovati ili se pogoršati. Artritis može uzrokovati trajne promjene zglobova. Zbog invalidnosti i smanjene radne sposobnosti narušena je kvaliteta života bolesnika.

- Kako i zašto uopće dolazi do ovih bolesti? Koje su razlike u kliničkoj slici? Jesu li uzročnici slični?

- Iako se nekada u početku tako čini, to nisu iste bolesti. Zbog simptoma preklapanja ovih bolesti dijagnoza može biti izazov. Reumatoidni artritis (RA) i psorijatični artritis (PsA) imaju ključne razlike u kliničkoj slici, radiografskim nalazima, popratnim bolestima .Reumatoidni artritis najčešće zahvaća zglobove šaka i stopala te se javlja jednako na obje strane tijela. Zajednički simptom reumatoidnog i psorijatičnog artritisa su bolni i otečeni zglobovi, no kod psorijatičnog oticanje i crvenilo na prstima ruku i nogu može rezultirati pojavom nalik kobasici (daktilitis). Osim toga, bolesnici imaju promjene kože u obliku gustih, crvenih i ljuskastih mrlja propraćenih promjenama na noktima koje se izdube, napuknu i odvoje se.

Reumatoidni artritis je češći u žena, dok je ankilozantni spondilitis (AS) češći u muškaraca, a očituje se jutarnjom ukočenošću u donjem dijelu leđa i bokovima, koja se smanjuje razgibavanjem. Obično pogađa kralježnicu i zdjelicu. Vremenom kronična upala kralježnice može dovesti do potpunog spajanja kralježaka, procesa koji se naziva ankiloza. Ona dovodi do gubitka pokretljivosti kralježnice. Sve navedene bolesti su multisistemske, što znači da zahvaćaju i druge organe: srce, oči, pluća, bubrege. Rizik od kardiovaskularnih bolesti povećan je u RA i PsA, zbog prisutne generalizirane upale. Navedene bolesti su kompleksne te dijagnozu postavlja reumatolog.

- Mogu li osobe oboljele od ovih bolesti voditi normalan, svakodnevni život i u kojoj mjeri?

- Pacijenti s upalnim reumatskim bolestima predstavljaju ranjivu skupinu pacijenata, što zbog same bolesti i mogućih sustavnih komplikacija, što zbog terapije koju primaju. Zahvaljujući suvremenom dijagnostičkom i terapijskom pristupu koji uključuje rano postavljanje dijagnoze i ciljano liječenje , bolesnici mogu postići povlačenje bolesti, remisiju, te voditi normalan svakodnevan život.

- Utječe li covid-19 na simptome nekih od ovih bolesti?

- Izbijanje pandemije koronavirusne bolesti povećalo je zabrinutost kod reumatoloških pacijenata. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti /CDC, i nekoliko većih znanstvenih studija, pacijenti s upalnim reumatskim bolestima izloženi su većem riziku od infekcije zbog covida-19 i lošijim ishodima bolesti u odnosu na opću populaciju. Na to utječu komorbiditeti, poput bolesti srca ili pluća, temeljni lijekovi koji potiskuju imunološki sustav, uzimanje steroidnih lijekova. Dob, rasa/etnička pripadnost i spol važni su čimbenici rizika. Stariji, pretili,dijabetičari ili hipertenzivni bolesnici mogu doživjeti tešku bolest. Intersticijska plućna bolest najozbiljnija je plućna komplikacija i vodeći je uzročnik smrtnosti pacijenata sa RA. S druge strane COVID-19 se može zakomplicirati intersticijskom upalom pluća koja dovodi do teškog akutnog respiratornog distres sindroma. Različite upalne reumatske bolesti mogu imati kliničke značajke koje mogu oponašati COVID-19, kao što su malaksalost, bolovi u mišićima i umor.I povećana aktivnost temeljne bolesti doprinosi riziku od COVID-19 infekcije. Jednostavno rečeno tijelo je zaokupljeno borbom protiv vlastitih stanica, i ne napada napadače onako kako bi trebalo. Pacijenti s dobro kontroliranim RA nemaju povećan rizik od komplikacija COVID-a. U nedostatku učinkovitog liječenja infekcije SARS-CoV-2 i s obzirom na to da bolest može biti teška pa i smrtonosna, najučinkovitija prevencija infekcije postiže se cijepljenjem.

- Jesu li općenito cjepiva sigurna i učinkovita za pacijente s RA?

- Za pacijente s upalnim reumatskim bolestima goruća su pitanja je li cijepljenje sigurno, hoće li biti učinkovito. Bez obzira na razmatranja u vezi sa SARS-CoV-2, cijepljenje protiv pneumokoka i osobito gripe treba provesti u skladu s preporukama nacionalnih i međunarodnih odbora za cijepljenje. Podaci o interakcijama između ovih i drugih poznatih cjepiva s jedne i cjepiva protiv covida-19 s druge strane, još se istražuju. Budući da bi se pacijenti s RA trebali cijepiti protiv gripe svake godine, ovo se cjepivo može dati čak i kad su simptomi osnovne bolesti aktivni. Preporučuje se da interval između doze cjepiva protiv sezonske gripe i doze cjepiva protiv covida bude najmanje sedam dana.

- Mogu li i trebaju li se reumatološki bolesnici cijepiti protiv covida-19?

- U svjetlu ove pandemije, zaštita ranjivih skupina, kojoj pripadaju i osobe sa upalnim reumatskim bolestima, postala je visoko prioritetna. Cijepljenje predstavlja kamen temeljac u svladavanju pandemije covida-19. Prema novijim podacima 45,4% svjetske populacije primilo je barem jednu dozu cjepiva protiv covida-19. Ako neki i dvoje oko cijepljenja, dovoljno je pogledati bogate i razvijene zemlje koje svakim danom imaju veliki broj cijepljenih, a taj postotak je oko 70-80. Nema izravnih dokaza o sigurnosti i djelotvornosti cjepiva protiv mRNA covid-19 u bolesnika s reumatskim bolestima, ali rizik od zaraze covidom daleko nadmašuje sve moguće rizike samog cjepiva. Cijepljenjem umanjujemo rizik od težeg oblika bolesti. Bolje je cijepiti se nego izložiti infekciji s mogućim posljedicama. Prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, jedine kontraindikacije za primanje cjepiva protiv covida-19 su teška alergijska reakcija, naprimjer anafilaksija, nakon prethodne doze ili poznata alergija na komponentu cjepiva.

- Može li cjepivo protiv COVID-19 biti manje učinkovito ako imate reumatoidni artritis?

- Reumatoidni artritis (RA) nije kontraindikacija, odnosno medicinski razlog za izbjegavanje cjepiva. Pacijenti s RA nemaju jednako snažan odgovor na cjepivo kao netko tko je inače zdrav. Tome doprinosi oslabljen imunološki sustav te uzimanje imunosupresivne terapije poput steroida, metotreksata (MTX), ili bioloških lijekova.

Stručnjaci se slažu da bi se pacijenti s RA i na imunosupresivnoj terapiji trebali cijepiti jer je svaka zaštita od virusa bolja od nikakve. Istraživanja i dalje traju, ali se smatra da bi ta zaštita potencijalno mogla činiti razliku između blagog i teškog covid-19, ili čak hospitalizacije i smrti. Ostaje još utvrditi mogu li pacijenti s upalnim reumatskim bolestima i oni na imunosupresivnoj terapiji izgraditi titar protutijela na SARS-CoV-2 u serumu sličan razini zdravih osoba. Razine antitijela općenito su niže kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, međutim, vjeruje se da cjepiva mogu pružiti određenu zaštitu od covid-19. Bez obzira na takva promišljanja, cijepljenje je čak i s rezultatom nižeg titra antitijela bolje od necijepljenja. Poželjno je cijepiti se kada je bolest u mirnoj fazi i ako je to moguće, cijepiti se prije primjene planirane imunosupresivne terapije. Iako bi se prema ACR cijepljenje za bolesnike s životno opasnom bolešću trebalo planirati u mirnoj fazi bolesti, preporuka je da cijepljenje treba provesti što je prije moguće, bez obzira na aktivnost i težinu bolesti. Bolesnici koji su preboljeli i oporavili se od covida trebaju se cijepiti.

 - Je li cjepivo protiv covida sigurno za osobe s upalnim reumatskim bolestima?

- Reumatolozi diljem svijeta misle da je cjepivo sigurno. Otprilike 1.500 osoba s RA i drugim reumatskim bolestima zabilježilo je svoja iskustva u europskom registru cijepljenja protiv COVID-19 (COVAX) u Europi. Oni koji su se cijepili općenito su imali kratkoročne nuspojave slične onima u općoj populaciji, izvijestili su znanstvenici na istoj virtualnoj konferenciji EULAR. Samo nekih 5%, doživjelo je pogoršanje reumatoidne bolesti nakon cijepljenja, a 1,2 % ocjenjeno je teškom. CDC naglašava da su trenutno odobrena cjepiva protiv covida sigurna i učinkovita. ACR podržava mišljenje da bi svi pacijenti s RA trebali dobiti cjepivo protiv covida, idealno u vrijeme kada se njihova bolest dobro kontrolira.

- Gdje oboljeli mogu potražiti pomoć?

- Prema kliničkim s mjernicama ACR/2021 Reumatolozi su odgovorni za uključivanje reumatskih bolesnika u raspravu o procjeni statusa cijepljenja protiv covid-19 i sudjelovanje u zajedničkom procesu donošenja odluka o cijepljenju. Boljom edukacijom, postiže se da pacijenti budu proaktivni u raspravi o cjepivima sa svojim liječnikom. Naravno, prva stepenica je liječnik obiteljske medicine koji pacijente upućuje specijalistu reumatologu, koji pruža sve potrebne informacije vezane za reumatsku bolest. ACR je nedavno izdao ažuriranu verziju svojih kliničkih smjernica o cjepivima protiv covida za pacijente s reumatskim i mišićno-koštanim bolestima, pružajući smjernice o vremenu treće doze cjepiva, postekspozicijskoj profilaksi monoklonalnim protutijelima i poželjnim   cjepivima. Iako su smjernice objavljene u svjetlu najboljih dostupnih dokaza, one se stalno ažuriraju. Nove varijante koronavirusa zahtijevaju jači imunološki odgovor kako bi se pobijedile. Stoga CDC preporučuju dodatnu dozu cjepiva protiv covida za postizanje zaštitnog imuniteta. Treća doza cjepiva protiv covida izaziva razine antitijela koje znatno premašuju one koje su zabilježene nakon primjene dvije doze. Preporuča se imunokompromitiranim pacijentima u koje spadaju i pacijenti sa upalnim reumatološkim bolestima. U idealnom slučaju, cijepite se kada je vaš artritis dobro kontroliran!

Povezane vijesti

• Marija Pejčinović Burić na korak do izbora za novu glavnu tajnicu VE
• Obilježena tragična pogibija mladih umaških antifašistkinja u Brutiji 28. ožujka 1944. godine: Prošlost i sadašnjost u pravedničkoj ideji Marije i Line
• MARIJA MIKELIĆ IZ BARBARIGE VITALNA I LUCIDNA UŠLA JE U 106. GODINU ŽIVOTA: Vajk sam delala, sve sam se navadila - i kopati, i orati, oko brajda delati, čak i zidati