Bez antibiotika, mogli bismo se vratiti u "predantibiotsko doba", kad transplantacija organa, kemoterapija, intenzivna njega i drugi medicinski postupci više ne bi bili mogući. Bakterijske bolesti bi se proširile i više se ne bi mogle liječiti, uzrokujući smrt. To je vrlo ozbiljan problem, jer prije otkrića antibiotika, tisuće ljudi umiralo je od bakterijskih bolesti, poput upale pluća ili infekcije nakon operacije

Europski dan svjesnosti o antibioticima koji se obilježava u cijeloj Europi je događaj koji ima za cilj podizanje svijesti o tome kako odgovorno koristiti antibiotike. Pokrenut je od strane Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti 2008. godine i obilježava se svake godine upravo na današnji datum 18. studenog. Neprimjerena upotreba antibiotika problem je u cijelom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je globalnu strategiju i smjernice kako bi pomogla zemljama u uspostavljanju sustava za nadzor otpornosti na antibiotike i provedbu učinkovitih akcija. Dok ljudi i dalje umiru u zemljama u razvoju jer im nedostaje ispravno liječenje antibioticima, rezistencija na antibiotike koja proizlazi iz neprimjerene upotrebe izaziva zabrinutost na svim kontinentima.

Da bi se pozabavilo ovom javnozdravstvenom brigom, Vijeće Europske unije 2001. godine izdalo je preporuku tražeći od država da poduzmu akcije za osiguravanje oprezne uporabe. Neke su države pokrenule nacionalne programe, uključujući kampanje za podizanje svijesti javnosti, prije nekoliko godina i primijetile smanjenje potrošnje antibiotika i rezistencije na njih.

Što su antibiotici?

Antibiotici, poznati i kao antimikrobni lijekovi, su lijekovi koji mogu spriječiti rast bakterija kako bi izliječili infekcije kod ljudi, životinja, a ponekad i biljaka. Antibiotici su lijekovi za bakterijske infekcije poput primjerice pneumokokne pneumonije ili stafilokokne infekcije krvotoka, dok se antimikrobni lijekovi koji su djelotvorni protiv virusa, poput lijekova protiv gripe, HIV-a i herpesa, obično nazivaju antivirusnim lijekovima.

Nisu svi antibiotici aktivni protiv svih bakterija. Postoji više od 15 različitih klasa antibiotika koji se razlikuju po svojoj kemijskoj strukturi i djelovanju protiv bakterija. Antibiotik može biti učinkovit protiv samo jedne ili protiv više vrsta bakterija. Bakterije imaju otpornost na antibiotike kada određeni antibiotici izgube sposobnost ubijanja ili zaustavljanja njihova rasta. Neke su bakterije prirodno otporne na određene antibiotike, što se naziva unutarnjom ili urođenom rezistencijom, međutim zabrinjavajući je problem kad neke bakterije, koje su obično osjetljive na antibiotike, postanu otporne kao rezultat genetskih promjena odnosno steknu otpornost. Otporne bakterije prežive u prisutnosti antibiotika i nastavljaju se razmnožavati uzrokujući duže bolesti ili čak smrt. Infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama mogu zahtijevati veću skrb, kao i alternativni i skuplji antibiotici, koji mogu imati jače nuspojave.

Otpornost na antibiotike prirodna je pojava uzrokovana mutacijama u genima bakterija. Međutim, pretjerana i neprimjerena upotreba antibiotika ubrzava nastanak i širenje bakterija otpornih na antibiotike. Kada su izložene antibioticima, osjetljive bakterije se ubijaju, a rezistentne bakterije mogu nastaviti rasti i razmnožavati se. Ove rezistentne bakterije mogu se širiti i uzrokovati infekcije kod drugih ljudi koji nisu uzimali nijedan antibiotik.

Neprimjereno korištenje antibiotika je kad antibiotike koristite iz pogrešnog razloga, primjerice kod prehlada ili gripe koje su većinom uzrokovane virusima protiv kojih antibiotici nisu učinkoviti. U takvim slučajevima uzimanjem antibiotika nećete poboljšati svoje stanje jer oni ne snižavaju temperaturu niti utječu na simptome poput kihanja. S druge strane i kod opravdanog korištenja, ako koristite antibiotike na pogrešan način, odnosno skratite trajanje liječenja ili samoinicijativno smanjite dozu, nećete u tijelu imati dovoljno lijeka i bakterije će preživjeti i postati otporne. Zbog toga uvijek slijedite savjete liječnika kad i kako koristiti antibiotike.

Bakterije otporne na više lijekova mogu uzrokovati širok spektar infekcija poput infekcije mokraćnog sustava, upale pluća, kožne infekcije, proljeva ili infekcije krvotoka. Mjesto infekcije ovisi o bakterijama i pacijentovom stanju. Pacijenti u bolnicama su često u opasnosti od infekcija koje nisu povezane s razlogom prijema, poput infekcije zlatnim stafilokokom otpornim na metacilin MRSA, koji je razvio otpornost na širok spektar antibiotika pa ga je zato izuzetno teško liječiti, zatim infekcije krvotoka uzrokovane otpornim enterobakterijama koje proizvode enzime koji mogu uništiti neke antibiotike, infekcije srčanih zalistaka uzrokovane enterokokovima rezistentnim na vankomicin te kirurške infekcije mjesta i rana uzrokovane bakterijom Acinetobacter baumannii, koja je kod imunokompromitiranih pacijenata jadan od vodećih uzročnika bolničkih epidemija u svijetu. Kod svih tih i ostalih sličnih infekcija otpornost na antibiotike je problem. Liječenje infekcija uslijed rezistentnih bakterija predstavlja izazov jer najčešće korišteni antibiotici više nisu učinkoviti, a liječnici moraju odabrati druge antibiotike. Ovo može odgoditi dobivanje pravog liječenja pacijenata i može rezultirati komplikacijama, uključujući smrt. Također, pacijentu će trebati više skrbi, kao i alternativni i skuplji antibiotici, koji mogu imati jače nuspojave. Situacija se pogoršava s pojavom novih sojeva bakterija rezistentnih na nekoliko antibiotika istovremeno. Takve bakterije mogu s vremenom postati otporne na sve postojeće antibiotike.

Bez antibiotika, mogli bismo se vratiti u "predantibiotsko doba", kad transplantacija organa, kemoterapija raka, intenzivna njega i drugi medicinski postupci više ne bi bili mogući. Bakterijske bolesti bi se proširile i više se ne bi mogle liječiti, uzrokujući smrt. To je vrlo ozbiljan problem jer prije otkrića antibiotika, tisuće ljudi umiralo je od bakterijskih bolesti, poput upale pluća ili infekcije nakon operacije. Otkako su otkriveni i korišteni antibiotici, sve je više bakterija, koje su bile izvorno osjetljive, postale otporne i razvile su se brojna različita sredstva za borbu protiv antibiotika. Budući da se otpornost povećava i posljednjih nekoliko godina je otkriveno i plasirano malo novih antibiotika, problem otpornosti na antibiotike danas je velika prijetnja za javno zdravlje.

Odgovornost

Zadržavanje antibiotika djelotvorna je odgovornost svih. Odgovorna uporaba antibiotika može spriječiti razvoj otpornih bakterija i pomoći u održavanju učinkovitosti antibiotika za buduće generacije. Na temelju toga, važno je znati kada je prikladno uzimati antibiotike i kako odgovorno uzimati antibiotike. Uspješne kampanje podizanja svijesti javnosti, koje su već održane u nekim zemljama, rezultirale su smanjenjem potrošnje antibiotika. Kad su pacijenti u pitanju najvažnije je da slijede savjete liječnika kad uzimaju antibiotike. Kada je to moguće trebaju spriječiti infekciju odgovarajućim cijepljenjem, redovito prati ruke i ruke svoje djece, posebice nakon kihanja ili kašljanja, prije nego što dođu u kontakt s drugim stvarima ili ljudima. Vrijedan savjet je i da uvijek koristite antibiotike pod liječničkim receptom, ne upotrebljavajući "ostatke" , te da pitate svog ljekarnika o načinu odlaganja preostalih lijekova. Liječnici i drugi zdravstveni radnici, npr. ljekarnici i medicinske sestre razvoj reziztentnih bakterija mogu spriječiti propisivanjem i davanjem antibiotika samo kad je to potrebno, te kad je to moguće, propisivanjem antibiotika koji je specifičan za određenu infekciju, a ne s djelovanjem "širokog spektra". Zadatak im je i objasniti pacijentima kako ublažiti simptome prehlade i gripe bez antibiotika, te obavijestiti pacijente zašto je važno da se pridržavaju tretmana kada im liječnik propiše antibiotike.

Što se po pitanju antibiotika čini u Općoj bolnici Pula

Dva su glavna pokretača otpornosti na antimikrobne lijekove - upotreba antimikrobnih sredstava koja vrši ekološki pritisak na mikroorganizme i pridonosi nastanku i odabiru mikroorganizama otpornih na antimikrobne pripravke, te širenje i unakrsni prijenos mikroorganizama otpornih na antimikrobne organizme između ljudi, između životinja, te između ljudi i životinja i okoliša. Stoga su u OB Pula, kad su u pitanju racionalna uporaba antibiotika i prevencija širenja infekcija rezistentnim bakterijama, dvije glavne oblasti za upravljanje, kontrolu i sprječavanje antimikrobne otpornosti. Prva od njih je razborita uporaba antimikrobnih lijekova, odnosno uporaba samo kad je potrebno, s točnom dozom, u pravilnim intervalima doze i točno vrijeme, dok su druga higijenske mjere opreza za kontrolu unakrsnog prenošenja antimikrobno otpornih mikroorganizama, uključujući higijenu ruku, probir, izolaciju i slično. Povjerenstvo za kontrolu i prevenciju bolničkih infekcija putem Tima za kontrolu bolničkih infekcija provodi sve potrebne mjere prevencije infekcija vezanih za zdravstvenu skrb u bolnici, a putem projekta kojeg financira i podržava Istarska županija, svoje aktivnosti u cilju prevencije širenja rezistentnih bakterija, proširuje i na domove za starije osobe, obiteljske domove i stacionare u Istri.

Povezane vijesti

• WALK OF THE (GLOBAL) WALK: Na Ljetnoj školi u Lisabonu Istru su predstavljale učenice GIMNAZIJE I STRUKOVNE ŠKOLE JURJA DOBRILE IZ PAZINA
• ZAJEDNIČKI CILJ: Porečki institut za poljoprivredu i istarski Zavod za javno zdravstvo IZRADILI KATASTAR LEGLA KOMARACA NA POREŠTINI
• USTANOVA ZA 21. STOLJEĆE: Temeljito rekonstruirana područna škola u Šišanu. U OBNOVU ULOŽENO 1,4 MILIJUNA KUNA