Katastar legla komaraca predstavlja bazu podataka koju će koristiti tvrtke koje provode suzbijanje komaraca i tako na sveobuhvatniji način nadzirati brojnost komaraca dok se još nalaze u ličinačkom stadiju razvoja u vodi

Naizgled nevažne, tek nove biljke kraj puta ili još jedna vrsta ionako prisutnih komaraca ili meduza invazivne vrste relativno su nam nezanimljive do trenutka kad zaprijete našem zdravlju ili egzistenciji. Tada dobiju punu pozornost, kako pojedinaca, tako i šire javnosti.

To se, nažalost, ne događa rijetko i sporadično, nego u novije vrijeme postaje redovita i globalna pojava. Ne zaboravimo da nas svake godine podsjete na svoju prisutnost kada počne sezona cvatnje ambrozije ili kada se u moru pojave rebraši, ne baš ugodno društvo na plažama, koje uz to i ozbiljno prijeti našem ribljem fondu. Sjetimo se samo nedavne pojave smrtonosne meduze, takozvane Portugalske galije u Jadranu ili tigrastog komarca, prijenosnika opasnih bolesti koji više nije rijetkost i pojavljuje se svake godine na sve širem području.

A što su uopće invazivne vrste? To su one vrste čije naseljavanje ili širenje negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili koje pričinjavaju ekonomsku štetu na području na koje su te unesene. Najčešće govorimo o stranim invazivnim vrstama jer domaće vrste puno rjeđe postaju invazivne.

Globalno gledajući, danas se smatra da invazivne vrste na nekom području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju najveću opasnost za gubitak biološke raznolikosti. Invazivne vrste definirane su kao jedan od najvažnijih ekoloških i zdravstvenih problema današnjice.

Zašto su one tako opasne? Moderan način života, putovanja, transport roba, trgovina, globalizacija omogućili su živim organizmima neograničeno širenje te kontinuiran rast broja novo unesenih vrsta. Osim toga, klimatske promjene mijenjaju okolišne uvjete koji su ograničavali područje života nekih organizama i time omogućavaju dolazak vrsta na nova područja. Treba ipak reći da unošenje novih vrsta nije posve nova pojava. Trgovina i velike migracije uvijek su bile popraćene i prijenosom neželjenih stranih invazivnih vrsta. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihovih negativnih utjecaja jedan je od najvećih izazova zaštite prirode. Stranu invazivnu vrstu koja se počela širiti gotovo nikad nije moguće potpuno ukloniti, stoga su vrlo važne mjere pravovremene identifikacije i hitne mjere kontrole širenja i smanjenja utjecaja.

Utjecaj na zdravlje

Iako je ljudima najvažniji utjecaj stranih invazivnih vrsta na njihovo zdravlje, još je mnogo načina na koje te vrste imaju negativne posljedice. Utjecaj invazivnih vrsta može se podijeliti na više kategorija. Tu su one koje utječu na ljudsko zdravlje, kao što su ambrozija i neke vrste komaraca, kao i one koje utječu na promjene bioraznolikosti poput ambrozije, pajasena, kanadske hudoljetnice, krasolika ili nekih drugih. Probleme u poljoprivredi i ribarstvu donose invazivni korovi, ambrozija i rebraši, promjene u tipičnim pejzažima i urbanim sredinama pajasen, bagrem, livadne vrste, a nutrije, rebraši i divlje svinje opasnost su za djelatnosti kao što su turizam ili lovstvo.

Sve te kategorije dovode do konkretnih ekonomskih gubitaka. Tako se primjerice trošak liječenja osobe s peludnom alergijom procjenjuje na oko 800 eura godišnje, a troškovi suzbijanja, saniranja ekoloških, zdravstvenih i privrednih šteta i drugi troškovi koje uzrokuju strane invazivne vrste Europi godišnje odnese 12 milijardi eura. Za usporedbu, to iznosi dvije trećine godišnjeg hrvatskog proračuna ili gotovo jednako godišnjem iznosu alociranom u europskim fondovima za projekte u Hrvatskoj nakon pristupanja EU-u. Procijenjena godišnja šteta od invazivnih vrsta u svijetu je 1,4 bilijuna dolara što čini 5 posto globalne ekonomije.

Premda se možda neki pitaju kakve veze ima s nama to što invazivne vrste utječu na bioraznolikost, treba znati da je ta veza direktna i neraskidiva. Bioraznolikost ili biološka raznolikost je ukupna raznolikost svih živih bića na Zemlji. Ona povećava produktivnost ekosustava gdje svaka vrsta, bez obzira na to koliko je mala, ima važnu ulogu. Na primjer, veći broj biljnih vrsta znači veću raznolikost usjeva, veća raznolikost vrsta osigurava prirodnu održivost za sve životne oblike, a zdravi ekosustavi mogu bolje izdržati i oporaviti se od raznih katastrofa. Utječući na bioraznolikost potiskivanjem lokalnih biljnih i životinjskih vrsta i remeteći prirodnu ravnotežu, invazivne vrste dovode u pitanje sve karike u ovom važnom lancu života, uključujući i nas. Radi se dakle o važnom pitanju o kojem mi kao društvo moramo brinuti.

Na državnoj se razini invazivnim vrstama bavi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i sve relevantne informacije mogu se naći na njihovoj internetskoj stranici www.invazivnevrste.hr. Cilj te stranice je na jednome mjestu pružiti informacije o tome što su invazivne strane vrste, dati pregled zakonske legislative te preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu. Na stranici se mogu pronaći sve informacije o nacionalnom i europskom zakonodavnom okviru o invazivnim stranim vrstama. Stranica je izuzetno korisna za one kojima su invazivne vrste predmet interesa, no njezini ciljani korisnici su znanstveni i stručni djelatnici koji se unutar svojeg znanstvenog područja rada također bave ovom problematikom u Hrvatskoj.

S obzirom na kompleksnost teme i djelovanje Agencije u nacionalnom okviru, bez lokalne podrške nije u mogućnosti baviti se svim lokaliziranim problemima. Upravo s ciljem približavanja građanima konkretnih problema u lokalnoj zajednici, identificiranih od strane stručnjaka, ali i građana, osnovan je Centar za invazivne vrste u Poreču koji za sada djeluje lokalno, no vole reći da razmišljaju globalno.

Centar radi od 2015.

Centar za invazivne vrste Instituta za poljoprivredu i turizam je započeo s radom 2015. godine kada je Grad Poreč prepoznao potrebu i pokazao osjetljivost na probleme koje uzrokuju invazivne vrste, te dao podršku projektima s temom praćenja i upravljanja invazivnim vrstama. Početni ciljevi projekata s temom invazivnih vrsta bili su objediniti projekte s istom tematikom na području grada Poreča i senzibilizirati javnost na problematiku invazivnih vrsta, popularizacijom ove teme educirati građane o problemu invazivnih vrsta i štetnim utjecajima na ljudsko zdravlje i okoliš, aktivno uključiti djecu i građane u očuvanje jedinstvene i iznimno vrijedne prirodne baštine kroz kampanje na društvenim mrežama i provedbom aktivnosti na području Poreča i šire.

Rad Centra podržava i koristi lokalna administracija, obrazovne institucije, vanjski suradnici, volonteri i građani. Pravno i fizički, Centar je dio Instituta u Poreču, a u sklopu njega održavaju se radionice i edukacije, sakupljaju i obrađuju podaci, obavlja monitoring, izrađuju karte invazivnosti i procjene.

Kako je interes za temu rastao, povećao se i broj aktivnosti i CIV se razvija, kako u kadrovskom, tako i poslovnom smislu. Trenutačno djelatnici CIV-a rade na brojnim temama. Konkretno u 2018. i 2019. godini bavili su se kartiranjem ostalih vrsta nakon što su ambrozija i grozdasta kaulerpa već kartirane, kreiranjem karata i unosom u GIS za dugoročno korištenje, praćenjem, procjenom i bodovanjem utjecaja pojedinih vrsta, izradom plana mjera i procjenom rizika. edukacijom i informiranjem javnosti o temi invazivnih vrsta, organiziranjem info punktova na tu temu za građane i turiste u ljetnim mjesecima, te stalnim kontaktom i pružanjem informacija građanima i svim zainteresiranima, kao i ostalim aktivnosti vezane uz tematiku invazivnih vrsta i općenito ekologije i održivog razvoja.

Do sada su sve aktivnosti provođene na području grada Poreča i šire okolice, no planira se širenje područja rada na cijelu Županiju. Predviđene aktivnosti odrađuju stručnjaci CIV-a samostalno ili u suradnji s kolegama iz suradničkih institucija. Posebno se pripremaju aktivnosti edukacije djece svih uzrasta, a dobrodošli su i volonteri koji pomažu u provođenju aktivnosti. Sve aktivnosti CIV-a mogu se pratiti na interaktivnoj internetskoj stranici na adresi civ.iptpo.hr, a prisutni su i na Facebooku i Instagramu. Osim rada na invazivnim vrstama, cilj je i aktivno uključiti djecu i građane u očuvanje prirodne baštine kroz kampanje na društvenim mrežama i provedbom ekoloških aktivnosti na području Poreča i šire.

Nacionalni program

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije također provodi aktivnosti vezane uz invazivne vrste koje su poznate kao javnozdravstveni štetnici, odnosno mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi na način da sudjeluju u prijenosu zaraznih bolesti, da su napasnici te tako utječu na kvalitetu života ili da mogu prouzročiti različite alergijske reakcije kod preosjetljivih osoba. Nacionalni program praćenja invazivnih vrsta komaraca provodi se na području cijele Hrvatske s ciljem rane detekcije novih vrsta komaraca kao i širenja vrsta koje su već prisutne kod nas.

Zavod i CIV prepoznali su zajednički interes te je početkom ove godine započela suradnja na izradi katastra legla komaraca na području Poreštine. Katastar legla komaraca predstavlja bazu podataka koju će koristiti tvrtke koje provode suzbijanje komaraca i tako na sveobuhvatniji način nadzirati brojnost komaraca dok se još nalaze u ličinačkom stadiju razvoja u vodi. Redovitim obilaskom legla komaraca tvrtka izvođač mjere dezinsekcije, kroz aktivnosti uklanjanja legla i tretiranja legla posebnim preparatima – larvicidima, će imati manju potrebu za posezanjem radikalnih metoda suzbijanja komaraca zamagljivanjem.

Zamagljivanje, ili kako se često naziva zaprašivanje, metoda je koja nije selektivna te ubija i mnoge druge organizme u zoni obrade, a posebno može ugroziti pčele. S druge strane, kod tretmana legla se koriste selektivni larvicidi koji djeluju samo na ličinke komaraca. Zbog toga takvu mjeru kakva je zamagljivanje treba svesti na minimum i koristiti je samo u krajnjoj nuždi kad broj komaraca ipak dođe do razine koja ometa normalan život.

Terenske akcije

Županijski Zavod za javno zdravstvo imaju i Centar imaju za cilj bolje upravljanje s invazivnim vrstama i smanjenje njihovog štetnog utjecaja. Uspostavljena dobra suradnja do sada je rezultirala zajedničkim terenskim akcijama kartiranja legla komaraca, obilaskom i uzorkovanjem lokvi, izradom baze podataka, internim edukacijama djelatnika CIV-a te četiri zajednička nastupa na znanstvenim i stručnim kongresima u zemlji i inozemstvu, a planiraju se i druge aktivnosti. Suradnja je ove godine rezultirala efikasnijim akcijama protiv komaraca, ali i primjenom održivog, ekološkog pristupa uklanjanja. U konačnici će rezultati biti i financijski isplativiji zbog racionalizacije tretmana.

Povezane vijesti

• WALK OF THE (GLOBAL) WALK: Na Ljetnoj školi u Lisabonu Istru su predstavljale učenice GIMNAZIJE I STRUKOVNE ŠKOLE JURJA DOBRILE IZ PAZINA
• USTANOVA ZA 21. STOLJEĆE: Temeljito rekonstruirana područna škola u Šišanu. U OBNOVU ULOŽENO 1,4 MILIJUNA KUNA
• PROJEKT VRIJEDAN 35 MILIJUNA KUNA: Uz zgradu starog praktikuma Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu na Stoji bit će izgrađen CENTAR KOMPETENCIJA U TURIZMU