Polazak u prvi razred predstavlja iznimno značajan događaj za cijelu obitelj. Roditelji u tom trenutku promatraju svoje dijete kako je napravilo prvi veliki korak na putu sazrijevanja, a ujedno se pribojavajući o potencijalnom (ne)uspjehu djeteta i načinu prilagodbe na školsku sredinu. Opravdani su razlozi za brigu roditelja, s obzirom na to da se dijete u školskom okruženju treba prilagoditi pravilima ponašanja u razredu, sjediti u svojoj klupi duže vrijeme, pratiti aktivnosti koje vodi učitelj. Kako bi se vaše dijete što lakše prilagodilo i pripremilo za polazak u školu pročitajte sljedeće savjete.

Početni zadatak roditelja bila bi informiranost roditelja o osnovnim informacijama o školi. Roditelj može informacije prikupiti posjetom mrežnih stranica škole. Tu se mogu saznati važnije informacije o načinu upisa u prvi razred, o izbornim predmetima u školi, o postojanju produženog boravka, učiteljima i sl.

Sljedeći zadatak odnosi se na zakone kojima se regulira upis u prvi razred. Roditelj bi se trebao upoznati s važnijim stavkama zakona, kao što je kalendarska dob za upis u prvi razred. Naime, u prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće kalendarske godine imaju napunjenih šest godina. Iznimno, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju Upravnog odjela, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života. Pored toga, može se dogoditi da na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju Upravnog odjela, djetetu se odgodi upis u prvi razred za jednu školsku godinu.

Dijete prije polaska u osnovnu školu treba dosegnuti optimalan stupanje psihičkih i fizičkih funkcija kako bi bilo uspješno u svladavanju odgojno-obrazovnog programa. Roditelji, nastojeći pripremiti svoje dijete za školu često griješe. Pripremanje djeteta za školu ne podrazumijeva „forsirati“ dijete da nauči čitati, pisati ili računati. Postoje sposobnosti koje kod djece treba razvijati kako bi uspješno čitalo i pisalo. Riječ je o predčitalačkim i grafomotoričkim vještinama.

Predčitalačke vještine podrazumijevaju glasovnu analizu i sintezu na slova i slogove. U glasovnoj analizi dijete rastavlja riječ na dva ili više glasova, dok u glasovnoj sintezi spaja glasove u cjelinu. Npr. Pitamo dijete što čuje kada mu se kaže: O-K-O, P-A-S i sl.

Kod grafomotoričkih vještina misli se na način na koje dijete barata olovkom, odnosno drži li dijete olovku pravilno, povlači li jasne linije, uspijeva li povući linije od točke A do točke B, precrtava li geometrijske likove i dr. Ukoliko dijete ima razvijene prethodno spomenute vještine, uspješno će usvojiti čitanje i pisanje.

Praktični savjeti za bolju pripremljenost djeteta

Savjeti obuhvaćaju razvijanje sljedećih karakteristika kod djeteta:

• Pozitivna slika o sebi (kako vidimo sebe te kako se opisujemo)
• Prosocijalne vještine (dijeljenje s drugima, pomaganje i dr.)
• Sposobnost pamćenja i opažanja (poticati dijete na detaljno prepričavanje onoga što vidi, pored spontanog pamćenja, razvijati kod djeteta i namjerno pamćenje)
• Vježbe koncentracije i pažnje (održavanje koncentracije kod obavljanja svakodnevnih aktivnosti: oblačenje, igra, pritom valja uzeti u obzir da dijete u toj dobi ima koncentraciju oko 15 minuta. Pažnja je uvelike rezultat vježbe u predškolsko doba i preduvjet je za praćenje nastave i sudjelovanje u njoj.)
• Prostorni odnosi i orijentacija (kroz vježbu s djetetom naučiti razlikovanje prostornih odnosa: gore/dolje, ispred/iza, iznad/ispod. Usvajanje orijentacije, primjerice na tijelu: desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga)
• Radne navike (Usvajaju se postupno, kroz period odrastanja i preduvjet su uspješnog napredovanja djeteta kroz život. Radne navike se trebaju razvijati kroz osjećaj dobrovoljnog pristajanja djeteta, a ne prisile)
• Kulturne i higijenske navike (pri jelu, oblačenju, korištenju toaleta, briga za svoje stvari i dr.).

Na kraju ne smijemo zaboraviti da je svako dijete individua te mu tako trebamo i pristupati. Neka djeca će lakše i brže usvojiti određene vještine i znanja, dok će nekima trebati više vremena. Važno je da pored pozitivnih očekivanja, roditelj zna i može prihvatiti i manje ili veće teškoće na koje dijete može naići tijekom školovanja. I u tim situacijama važan je pozitivan stav roditelja jer o tome ovisi i stav djeteta prema školi.

Alen Hasikić rođen je u Puli 1986. godine. Završio je studij pedagogije na Sveučilištu u Rijeci 2017. godine te studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Trenutno je doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije na Sveučilištu u Rijeci. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Joakima Rakovca Sveti Lovreč Pazenatički te kao vanjski suradnik (asistent) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.

Uz to, voditelj je radionice za djecu s teškoćama pri Labin zdravom gradu. Cijeli svoj radni vijek radi u odgojno-obrazovnom ustanovama, vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu.

Tijekom rada, redovito se usavršava na stručnoj i znanstvenoj razini. Tijekom studija dobio je stipendiju za sve razine obrazovanja: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Na studiju pedagogije ostvario je uspjeh među 10 posto najboljih. Piše prikaze knjiga te stručne i znanstvene radove.

Povezane vijesti

• Kutak za roditelje: RAZVIJANJE OTPORNOSTI KOD DJECE
• Bitka za potomstvo: NEPLODNI PAROVI IZ ISTRE TRAŽE POMOĆ U ČEŠKOJ
• Kutak za roditelje: RODITELJSKI STILOVI ODGOJA