Riječ komunikacija dolazi od latinske riječi "communis", a označava "zajedništvo". Stoga, komuniciranje treba shvatiti kao pokušaj uspostavljanja zajedništva s pojedincem ili grupom.

Važno je naglasiti da u komunikaciji postoje tri elementa: osoba koja izriče poruku, poruka i osoba koja prima poruku. Ukoliko neki od navedenih elemenata nije prisutan ili nije odgovarajući, ne može se realizirati učinkovita komunikacija. Razlikujemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Verbalna komunikacija se sastoji od riječi, te je izgovorena ili napisana. Neverbalnu komunikaciju čini: govor tijela – izraz lica, položaj tijela… I jedna i druga komunikacija su izuzetno važne.

Komunikaciju učimo primarno unutar svoje obitelji. Kroz interakciju unutar obitelji stječemo znanja i iskustvo komuniciranja. Prije naučenog govora, djeca se koriste gestama. U tom razdoblju djetetovo gestikuliranje pomaže mu da koristi sva svoja osjetila, odnosno koristi sluh, vid, dodir i kretanje kao usklađenu cjelinu.

Komunikacija je značajna i u ranijoj dobi djeteta. Otprilike od trećeg mjeseca života pa sve do prve godine djeca usklađuju glasove s gestama ruku i držanjem tijela. Na roditeljima je da prepoznaju dječji jezik i reagiraju na njega.

Poticanjem djetetovih predverbalnih elemenata, odnosno reagiranjem na njihove geste i glasove roditelji razvijaju kod djeteta samopouzdanje i prikladan način izražavanja emocija. I u dobi adolescencije je značajno odražavati kvalitetnu komunikaciju. Prema raznim istraživanjima, učinkovita komunikacija i povezanost unutar obitelji predstavlja zaštitni čimbenik naspram rizičnih ponašanja.

Otvorena i iskrena komunikacija stvara atmosferu koja omogućava članovima obitelji da izraze svoje različitosti isto kao i ljubav i poštovanje. Kroz učinkovitu komunikaciju obitelj je u mogućnosti rješavati neizbježne probleme do kojih dolazi u svakoj obitelji.

Deset riječi i fraza kojima bi se trebali koristiti roditelji najmanje jedanput na dan:

• Hvala ti!
• Molim te!
• Bravo!
• Mogu li ti pomoći?
• To je doista lijepo!
• Oprosti!
• Pričaj mi o tome!
• Može zagrljaj?
• Idemo zajedno!
• Volim te!

Odgovorni roditelji komuniciraju na sljedeći način:

• Roditelji trebaju poučavati djecu koja je uloga i odgovornost roditelja, a s druge strane što su prava i obveze djece.
• Roditelji trebaju dogovarati pravila sa svojom djecom i postavljati granice u ponašanju koje vrijede za jedne i za druge.
• Roditelji trebaju poučavati djecu moralnim vrednotama.
• Roditelji trebaju pomoći djeci da zadovolje svoje potrebe, a dječja neprihvatljiva ponašanja ne doživljavati osobno.
• Roditelji trebaju znati da je odrastanje djece proces u kojem se i djeca i roditelji uče komunicirati.
• Roditelji ne trebaju kritizirati i uspoređivati svoju djecu s ostalom djecom, bez obzira na njihove uspjehe i neuspjehe.
• Roditelji se trebaju redovito informirati o uspjehu i ponašanju svog djeteta u vrtiću i izvan njega.
• Roditelji trebaju upoznati prijatelje djece u vrtiću.
• Roditelji trebaju predlagati, učiti i tražiti najdjelotvornije pedagoške metode i postupke u odgoju i obrazovanju svoje djece te tražiti pomoć različitih stručnjaka i učiti vještine nenasilnog komuniciranja i konstruktivnog rješavanja problema.

(Čović, 2012)

Ukoliko komunikacija unutar obitelji nije učinkovita, često dolazi do situacija koje vode do nerazumijevanja, napetosti i svađa. Takvom komunikacijom narušava se zajedništvo unutar obitelji te pridonosi stvaranju nepoticajne okoline za dijete.

Alen Hasikić rođen je u Puli 1986. godine. Završio je studij pedagogije na Sveučilištu u Rijeci 2017. godine te studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Trenutno je doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije na Sveučilištu u Rijeci. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Joakima Rakovca Sveti Lovreč Pazenatički te kao vanjski suradnik (asistent) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.

Uz to, voditelj je radionice za djecu s teškoćama pri Labin zdravom gradu. Cijeli svoj radni vijek radi u odgojno-obrazovnom ustanovama, vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu.

Tijekom rada, redovito se usavršava na stručnoj i znanstvenoj razini. Tijekom studija dobio je stipendiju za sve razine obrazovanja: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Na studiju pedagogije ostvario je uspjeh među 10 posto najboljih. Piše prikaze knjiga te stručne i znanstvene radove.

Povezane vijesti

• Kutak za roditelje: RAZVIJANJE OTPORNOSTI KOD DJECE
• Bitka za potomstvo: NEPLODNI PAROVI IZ ISTRE TRAŽE POMOĆ U ČEŠKOJ
• Kutak za roditelje: RODITELJSKI STILOVI ODGOJA