Ilustracija (Pexels)
Ako se ponosite zdravijim prehrambenim navikama otkako ste nabavili fritezu na vrući zrak, nutricionistica upozorava da taj popularni uređaj nije uvijek zdravija opcija. Friteze na vrući zrak postale su popularne jer omogućuju bržu pripremu hrane uz manje ulja. No nutricionistica Harman Bajwa iz tvrtke Nutrificient tvrdi da friteza nije nužno zdravija od klasične pećnice i da njezine prednosti nisu tako velike kao što se često misli, prenosi Index.hr.
Bajwa objašnjava da friteza na vrući zrak nije automatski zdravija zamjena za pećnicu. Njezina je prednost to što hrana može postati hrskava uz znatno manje ulja nego kod prženja u dubokom ulju, no sve ovisi o tome što u njoj pripremate.
Dodala je da je jedna od najvećih zabluda vjerovanje da sam uređaj hranu čini zdravijom. "To nije točno. I dalje je važno kakvu hranu stavljate unutra", naglasila je.
Prema riječima nutricionistice, nije važna samo vrsta hrane nego i veličina porcija. "Jedna od najvećih zabluda jest da je priprema u fritezi na vrući zrak isto što i 'zdravo prženje'. Zapravo je riječ o pripremi hrane brzim kruženjem vrućeg zraka, što je sličnije pečenju u pećnici s ventilatorom nego klasičnom prženju u dubokom ulju", objasnila je.
"Ljudi ponekad misle da mogu jesti neograničene količine svega što pripreme u fritezi samo zato što za pripremu nije potrebno puno ulja. No i dalje je važno koliko kalorija unosite, kolike su porcije i kakva je nutritivna vrijednost hrane", dodala je.
"Akrilamid može nastati kada se škrobne namirnice poput krumpira i kruha pripremaju na visokim temperaturama, bez obzira na to peku li se, prže ili pripremaju u fritezi na vrući zrak", objasnila je. Zato takve namirnice preporučuje peći dok ne poprime zlatnožutu, a ne tamnosmeđu boju.
Postoje situacije u kojima je klasična pećnica praktičnija opcija. Bajwa pritom napominje da nijedan način pripreme hrane nije uvijek zdraviji jer sve ovisi o namirnicama i načinu na koji ih pripremamo.
"Za namirnice kojima ionako ne treba puno dodane masnoće, poput povrća, ribe ili piletine, nutritivna razlika između friteze na vrući zrak i pećnice može biti vrlo mala. U tim slučajevima odabrala bih način pripreme koji vam najviše odgovara i koji vam olakšava da takve namirnice češće uvrstite u prehranu", objasnila je.
Dodala je da se istraživanjima i dalje proučava kako različiti načini pripreme hrane utječu na stvaranje spojeva poput akrilamida. "Iz toga ne bismo trebali zaključiti da su friteze na vrući zrak nesigurne, ali to pokazuje da je tvrdnja da je sve pripremljeno u njima automatski zdravije previše pojednostavljena", rekla je.
Bajwa savjetuje da fritezu na vrući zrak doživljavamo kao još jedan kuhinjski uređaj, a ne kao "stroj za zdravu hranu".
"Jedan od najjednostavnijih načina da je dobro iskoristite jest da u njoj pripremate više hrane od osnovnih namirnica, poput povrća, krumpira, ribe i piletine, kao i domaće verzije jela koja biste inače pržili u dubokom ulju", rekla je.
Budući da je za pripremu potrebno vrlo malo ulja, preporučuje koristiti samo onoliko koliko je potrebno. Krumpir i druge škrobne namirnice najbolje je peći dok ne poprime zlatnožutu boju, a ne dok ne postanu tamnosmeđe. Više temperature i dulje vrijeme pripreme mogu povećati stvaranje akrilamida.
Zaključno, friteza na vrući zrak može biti praktičan način pripreme hrane i pomoći u smanjenju količine ulja, osobito u usporedbi s prženjem u dubokom ulju. No sama po sebi ne čini hranu zdravom - puno je važnije što u njoj pripremamo, u kojim količinama i koliko često takvu hranu jedemo.