Ilustracija (Pexels)
Lisnato povrće, poput zelene salate, kelja, rikule, špinata, blitve i kupusa, odavno nosi status superhrane. Razlog je jednostavan: iznimno je bogato nutrijentima. No što se zapravo događa u tijelu kada ih počnete jesti svaki dan?
Donosimo pregled njihovih najvažnijih dobrobiti i potencijalnih nedostataka, prema stručnjacima.
Iako se razlikuju po okusu i teksturi, većina lisnatih vrsta dijeli sličan nutritivni profil: obilje vitamina A, K i folata, minerala poput željeza, kalcija, magnezija i kalija, kao i antioksidansa, vlakana, luteina, zeaksantina i prirodnih nitrata.
Ti nutrijenti podupiru ključne funkcije u tijelu:
vitamin K važan je za zgrušavanje krvi
lutein i zeaksantin štite vid
nitrati poboljšavaju protok krvi i podržavaju rad srca
folat je bitan za mozak i zdravi razvoj fetusa
kalcij i željezo pridonose zdravlju kostiju, mišića i stvaranju hemoglobina
vlakna poboljšavaju probavu i stabiliziraju šećer u krvi
Lisnato povrće sadrži i tzv. antinutrijente — oksalate, fitate i goitrogene — koji mogu smanjiti apsorpciju određenih minerala ili predstavljati problem osobama sklonima bubrežnim kamencima ili s poremećajima štitnjače.
Također, visoka razina vitamina K može omesti terapiju razrjeđivačima krvi, no ključ je u stabilnom i predvidljivom unosu, a ne u izbjegavanju.
Za većinu ljudi ove su brige irelevantne, a lisnato povrće ostaje visoko preporučljivo.
Redovita konzumacija donosi niz pozitivnih učinaka:
Vlakna i visoki udio vode u ovim namirnicama podižu probavnu “disciplinu”, pa su redovite stolice gotovo zagarantirane.
Vitamini i minerali sudjeluju u stvaranju energije na staničnoj razini.
Antioksidansi smanjuju upale i štite stanice, što dugoročno koristi srcu, metabolizmu i općem zdravlju.
Prirodni nitrati i vlakna pomažu u regulaciji ključnih metaboličkih parametara.
Kalcij, vitamin K te lutein i zeaksantin daju dodatnu podršku kostima i očima.
Sve u svemu, svakodnevna porcija lisnatog povrća pridonosi ravnomjernoj energiji, zdravijoj probavi i jačoj obrani organizma.