Što ako biste znali prepoznati prve znakove? Možda biste mogli spasiti nečiji život – možda čak i svoj.
Ilustracija (Pexels)
Srčani udar može izgledati drugačije nego što većina ljudi očekuje. Možda ste zamišljali osobu koja iznenada pada na pod, držeći se za prsa. Ali stvarnost je često suptilnija, tiša i upravo zato opasnija.
Što ako biste znali prepoznati prve znakove? Možda biste mogli spasiti nečiji život – možda čak i svoj.
Srčani udar, medicinski poznat kao infarkt miokarda, događa se kada se prekine dotok krvi u dio srčanog mišića. Ovo stanje nastaje kada krvni ugrušak (tromb) zaustavi protok krvi u jednoj ili više koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju.
Preduvjet za nastanak ovog začepljenja je ateroskleroza – stanje tijekom kojeg se stvaraju plakovi na unutarnjoj stijenci krvnih žila koji služe kao podloga za stvaranje krvnog ugruška. Kada se prekine dotok kisika i hranjivih tvari putem krvi, srčani mišić počinje odumirati.
Upravo zato je pravovremeno prepoznavanje simptoma srčanog udara ključno. Svaka minuta je dragocjena, piše N1.
Kada se govori o srčanom udaru, određeni simptomi pojavljuju se češće od drugih. Međutim, važno je napomenuti da svaka osoba može doživjeti srčani udar na različit način. Ne postoji "jedan obrazac" po kojem se infarkt očituje.
Najčešći znakovi srčanog udara uključuju:
? Bol u prsima – Osjećaj kao da vam "slon sjedi na prsima". Možete osjetiti neugodan pritisak, pečenje, stiskanje ili punoću u prsima. Ovo je najprepoznatljiviji simptom koji bi trebao potaknuti trenutan poziv hitnoj medicinskoj pomoći.
? Putujuća bol – Često bol počinje u prsima i širi se na ramena, lopatice, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i/ili trbuh. Karakteristično je da se bol uglavnom širi u lijevu stranu tijela.
? Otežano disanje – Osjećaj kratkoće daha može se pojaviti sa ili bez boli u prsima.
? Hladan znoj – Iznenadno preznojavanje, posebno kada je praćeno drugim simptomima, može biti znak srčanog udara.
? Mučnina i povraćanje – Neki ljudi osjećaju mučninu ili čak povraćaju tijekom srčanog udara.
? Tjeskoba – Neposredno prije srčanog udara mnogi ljudi imaju osjećaj ekstremne tjeskobe i nervoze.
? Nepravilan ritam srca – Kombinacija nepravilnih otkucaja srca s vrtoglavicom ili kratkoćom daha može biti znak srčanog udara.
Jeste li znali da srčani udar ne mora uvijek biti dramatičan događaj? Ponekad se razvija polako, s blagim simptomima koji se mogu pogrešno pripisati drugim stanjima.
Kad razmišljamo o srčanom udaru, često zamišljamo muškarca srednjih godina koji se drži za prsa. No, srčani udar kod žena može izgledati sasvim drugačije.
Simptomi srčanog udara kod žena mogu biti suptilniji i drugačiji od onih kod muškaraca. Njihovi simptomi često uključuju:
? U prsima osjećaju nelagodu (ali ne nužno intenzivnu bol)
? Češće doživljavaju povraćanje
? Češće osjećaju vrtoglavicu
? Osjećaju bol u epigastriju (gornjem i središnjem dijelu trbušne šupljine)
Upravo zbog ovih razlika, žene češće posumnjaju na neku drugu bolest nego na srčani udar. To može dovesti do zakašnjelog traženja medicinske pomoći, što smanjuje šanse za uspješno liječenje.
Znate li da neki srčani udari prolaze gotovo nezamijećeno? Takozvani "tihi srčani udari" mogu uzrokovati značajnu štetu, a da osoba nije ni svjesna što se događa.
Simptomi tihog srčanog udara mogu uključivati:
? Blagu nelagodu u prsima koja brzo prolazi
? Neobičnu slabost ili umor koji se ne može objasniti
? Blage bolove koji se pripisuju drugim uzrocima (poput probavnih smetnji)
? Kratkoću daha pri aktivnostima koje prije nisu predstavljale problem
Posebno je zabrinjavajuće što tihi srčani udari mogu proći nezamijećeno, a mogu uzrokovati značajnu štetu srčanom mišiću. Ako se ne liječe pravovremeno, mogu biti jednako opasni kao i očiti srčani udari.
Ljudi često brkaju pojmove srčani udar i srčani zastoj. Iako su povezani, radi se o različitim stanjima:
? Srčani udar je stanje u kojem je blokiran dotok krvi u srce, što dovodi do odumiranja dijelova srčanog mišića, ali srce i dalje kuca.
? Srčani zastoj je stanje u kojem srce iznenada prestane kucati zbog poremećaja srčanog ritma i poremećaja električnih impulsa u srcu.
Srčani udar može dovesti do srčanog zastoja, ali to nije uvijek slučaj. Kod srčanog zastoja osoba gubi svijest i prestaje disati, što zahtijeva trenutnu reanimaciju.
Prepoznavanje simptoma srčanog udara samo je prvi korak. Jednako je važno znati kako pravilno reagirati:
Osoba mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dopustite joj hodanje ni naprezanje.
Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112.
Osobi koja ima infarkt dajte tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg da je sažvače ili je usitnite. Ovaj lijek će spriječiti rast ugruška.
Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.
Ako osoba izgubi svijest, provjerite disanje i puls te prema potrebi započnite mjere oživljavanja.
Svaka minuta je ključna. Od trenutka kada dođe do srčanog udara, vrijeme za djelovanje je ograničeno. Brza reakcija može spasiti život i smanjiti trajno oštećenje srčanog mišića.
Kada osoba s mogućim srčanim udarom stigne u bolnicu, liječnici će poduzeti nekoliko koraka:
? Uzimanje detaljne anamneze
? Elektrokardiogram (EKG)
? Krvne pretrage
? Po potrebi, koronarografija – kontrastno snimanje koronarnih arterija
Liječenje se obično sastoji od:
? Stabilizacije rada srca lijekovima
? Ublažavanja boli
? Davanja kisika
? Otapanja ugruška ili mehaničkog uklanjanja začepljenja (koronarografija)
? Po potrebi, ugradnje stenta za održavanje prohodnosti arterije
Nakon završenog zahvata, osoba se prima u jedinicu intenzivnog liječenja. Ako je sve prošlo bez komplikacija, pacijent se obično otpušta iz bolnice nakon 5 do 7 dana, nakon čega slijedi razdoblje rehabilitacije.
Iako na neke čimbenike rizika za srčani udar ne možemo utjecati (poput dobi, spola i genetskog naslijeđa), mnoge druge možemo kontrolirati:
? Prehrana – Smanjite unos soli (najviše 6 grama dnevno), izbjegavajte transmasne kiseline i životinjske masnoće (osim zdravih masnoća iz ribe), jedite više voća i povrća.
? Prestanak pušenja – Time se smanjuje rizik od koronarnih bolesti za čak 50 posto.
? Tjelesna aktivnost – Redovita umjerena aktivnost poput šetnje ili plivanja može značajno smanjiti rizik od srčanog udara.
? Kontrola kroničnih bolesti – Redovito praćenje i liječenje hipertenzije, dijabetesa i povišenog kolesterola.
? Umjerenost s kofeinom i alkoholom – Prekomjerna konzumacija može povećati rizik od srčanih problema.
Životni stil nije samo pitanje kvalitete života – to je pitanje preživljavanja kada govorimo o zdravlju srca, prenosi N1.
Srčani udar je hitno stanje koje zahtijeva trenutnu medicinsku pomoć. Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma kod sebe ili drugih, ne oklijevajte – pozovite hitnu pomoć.
Zapamtite: bolje je pozvati hitnu pomoć i ispostaviti se da nije srčani udar, nego ne pozvati pomoć kada je zaista potrebna. Brza reakcija može spasiti život i spriječiti trajno oštećenje srca.
Svaka minuta je dragocjena u borbi protiv srčanog udara. Znanje o tome kako izgleda srčani udar može biti razlika između života i smrti. Podijelite ovo znanje s drugima – nikad ne znate kome biste mogli spasiti život.