Meditacija je na Zapadu prisutna još od 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su je neki vidjeli kao egzotični hobi, drugi kao terapijski alat, a treći kao put prema dubljem razumijevanju sebe i svijeta. Danas se više ne doživljava kao nešto neobično ili rezervirano za "duhovnjake". Postala je dio svakodnevice mnogih ljudi koji u njoj pronalaze mir, ravnotežu i snagu.

U svojoj suštini, meditacija je kratko i svjesno povlačenje iz vanjske buke – nekoliko minuta u tišini, bez mobitela, razgovora i obaveza. I to često čini razliku.

Što se događa u tijelu i umu?

Istraživanja potvrđuju da redovita meditacija:

• smanjuje razinu stresa
• poboljšava koncentraciju i pamćenje
• usporava ubrzane misli i olakšava donošenje odluka
• ublažava simptome tjeskobe i depresije
• doprinosi kvalitetnijem snu

I tijelo i um ulaze u stanje smirenosti. Disanje se produbljuje, a mišići opuštaju. No ono što mnogi primjećuju najviše je psihološka korist – osjećaj da su manje razdražljivi, a više sabrani.

Zašto je to ljudima sve potrebnije?

U vremenu u kojem informacije stižu sa svih strana, a obaveze se gomilaju brže nego što se mogu riješiti, meditacija pruža kratko zatišje. To nije bijeg od problema, već način da se na njih gleda jasnije, bez impulzivne reakcije.

Za mnoge postaje alat za svakodnevno "resetiranje" – nekoliko minuta odmaka koji mijenja cijeli ton dana.

Kako izgleda meditacija u praksi?

Najčešći oblik meditacije izgleda ovako:

• sjedi se uspravno, u tišini
• oči su zatvorene ili blago spuštene
• pažnja je usmjerena na disanje
• kada dođu misli (a doći će), ne raspravlja se s njima – samo se puste da prođu

Može trajati pet minuta, a može i više. Nema pogrešnog načina, važno je ponavljanje.

Je li meditacija religijska praksa?

Ne mora biti. Iako je dio mnogih duhovnih tradicija, meditacija se može prakticirati potpuno sekularno – kao mentalna higijena.

Treba li "prazniti misli"?

Ne. Cilj nije prestati misliti, već se naučiti promatrati misli bez automatske reakcije.

Je li meditacija teška?

Nije. U početku može biti neobično sjediti u tišini, ali s vremenom to postaje prirodno i ugodno.

Koliko često treba meditirati?

Idealno je svaki dan, makar i samo pet minuta. Kontinuitet je važniji od trajanja.

Može li pomoći i kod tjelesnih tegoba?

U mnogim slučajevima – da. Osobito kod nesanice, napetosti mišića i problema povezanih sa stresom.

Povezane vijesti

• Meditacijom i jogom protiv stresa
• Alenka Kralj, pokretačica Facebook stranice za psihoterapiju Stratus PsihOblak: Pandemija je utjecala na živote svih nas. NA SVAKOME ĆE MJERE, LOCKDOWN I STRAHOVI OSTAVITI TRAG
• Odlazak na fakultet u drugi grad izvor je uzbuđenja, ali i strahova. Psihologinja savjetuje kako to lakše prebroditi