CASTRUM PISINUM

PAZIN DANAS SLAVI IMENDAN U pisanom obliku spomenut je još 983. godine u listini cara Otona II.

| Autor: Mirjan RIMANIĆ
Prikaz Pazina iz 1642. godine

"Paz-in" može biti "mjesto u udubljenju", u današnjoj pazinskoj kotlini, udolini ili nad "šupljinom", nad današnjom Pazinskom jamom

"U čast prvog spominjanja imena grada Pazina, u Pazinu će se 2. lipnja svečano slaviti kao Dan grada Pazina", piše u Statutu Grada Pazina. Prema tome, Pazin danas slavi imendan

Naime, Pazin se prvi put u povijesti, u pisanom obliku, spominje 983. godine u listini cara Otona II., i to u latinskom obliku kao "Castrum Pisinum".

Budući da danas slavimo imendan grada, podsjetit ćemo kako etimologija imena grada Pazina često pobuđuje zanimanje. Obično se spominje, ali ne i obrazlaže, kako se najvjerojatnije radi o ilirskom imenu, odnosno ilirskoj riječi nepoznatog značenja. Od te se konstatacije dalje ne ide. Čini se ipak da Pazin nije riječ ilirskog već slavenskog podrijetla. Nažalost, u Istri se nedovoljno istražuju tragovi slavenske kulture čiji su potomci, Hrvati, danas većinski stanovnici Istre. Slaveni koji su u ranom srednjem vijeku naselili Istru svojim su jezikom imenovali brojne toponime, od kojih su mnogi i danas prikriveni u našem jeziku, a jedan od njih je zacijelo i Pazin.

U obrazloženju zašto bi Pazin mogao biti slavenska riječ može pomoći jezična tvorba imena jednog drugog grada, a to je Berlin. Ime glavnog njemačkog grada, prema nekim lingvistima, potječe od slavenske riječi "br'lo" ili "berlo" sa značenjem močvara, blato, vlažno mjesto, pa bi to bilo "mjesto u močvarnom kraju". Praslavenska riječ "br'lo" ili "berlo" sačuvana je u današnjoj riječi "bara". Dodatni razlog zašto je Berlin slavenska riječ je sufiks -in, uobičajen u slavenskim imenima. Zanemarimo li značenje riječi i obratimo li pozornost na njihovu zvučnost, zamjećujemo kako Berlin, Pazin, Putin, Stalin, Lenin, Labin, Plomin... itd. slično zvuče, a i zajednički im je slavenski sufiks -in.

Korijen riječi Pazin je Paz. U aktualnom ruskom i ukrajinskom rječniku "???" je žlijeb, a u bjeloruskom utor. Prema Vasmerovom Ruskom etimološkom rječniku "???" dolazi iz praslavenskog jezika u značenju; šupljina, udubljenje, gnijezdo, izrez. Slijedom tumačenja da je „Berl-in“ "mjesto u močvarnom kraju", „Paz-in“ može biti "mjesto u udubljenju", u današnjoj pazinskoj kotlini, udolini ili nad "šupljinom", nad današnjom Pazinskom jamom. Isto tako naselje Paz nad Boljunskim poljem je "???" kao mjesto nad udubljenjem, nad prostranom dolinom, koja se poput žlijeba, podno Paza i Učke pruža prema Plominskom zaljevu. Dakle, Pazin ima dovoljno razloga da svoje ime duguje Slavenima koji su prije mnogih stoljeća naselili ove prostore.

Kada se radi o kaštelu imena Pisinum (Pisin-um), vidljivo je da je korijen riječi Pisinum, Pisin, a zvučno vrlo sličan riječi Pazin. Stoga možemo smatrati da je pisar, prema zvučnosti, ime utvrde Pazin, shvatio kao Castrum Pisin, s nastavkom -um, za imenicu srednjeg roda, čestu u latinskim imenima naselja (Poreč - Parentium, Buzet - Pinguentum, Umag - Humagum…)

Na prostoru na kojem su u 9. stoljeću Franci podigli "Castrum Pisinum" 2011. godine pronađeni su ostaci keramike datirane u srednje brončano doba, u razdoblja oko 1.500 godine prije Krista. Međutim, Slaveni su zbog svojih vjerovanja, svog shvaćanja svijeta i načina života, život zajednica (župa) organizirali u nizinama jer su više kote, vrhove brda, posvećivali božanstvu Perunu kojem se kao supstitut u kršćanstvu pojavljuje sv. Juraj, danas zaštitnik župe Stari Pazin. S druge strane, štovali su Volosa ili Velesa kao božanstvo zemlje, stoke i bogatstva kojem se kao supstitut u kršćanstvu pojavljuje sv. Nikola, danas zaštitnik župe Pazin. Konačno, Volosovo je mjesto u zemlji ili pod zemljom, a jama pod gradom idealno je mjesto za takvo božanstvo.

Stari Pazin je - stariji od Pazina

Što je sa Starim Pazinom? Prema imenu, Stari Pazin je očito stariji od Pazina. Kada su Slaveni došli na ove prostore na mjestu na kojem se danas nalazi Stari Pazin zacijelo se nalazila aktivna ili možda napuštena prapovijesna gradina, a budući da je već postojala i bila starija od Pazina prozvana je Stari Pazin. Pazin, nazovimo ga novim, podignut je na uzvisini usred Pazinske kotline, poviše riječne doline, današnje rijeke Pazinčice, na prostoru na kojem je u 13. stoljeću podignuta crkva sv. Nikole.

Naime, župne crkve se u tom razdoblju grade u središtu naselja. Stoga možemo pretpostaviti da se Pisin u 13. stoljeću nalazio na uzvisini na kojoj je danas župna crkva. Nema razloga da je župna crkva izgrađena izvan naselja, a k tomu od njega odijeljena kanjonom, koji se nalazio na današnjem Starom trgu i premošten je u 18. stoljeću. Osim toga, do 19. stoljeća i sam je Kašel "Castrum Pisinium" od ostatka naselje bio odijeljen kanjonom preko kojeg je u najstariji dio grada vodio pokretni most. Kako je Pazin izgledao podijeljen kanjonima na današnji Kaštel, Buraj i Pazin (župa) prije toga vidi se na prikazu grada iz 1642. godine.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom