Ako tražite novi način za ubijanje dosade koja vas je uhvatila tijekom izolacije, Novi list prenosi da možete pomoći znanstvenicima u pronalasku novih galaksija, ali i pingvina.

Sudjelovanje građana na ovaj način nije novost, ali je posebno privlačno u ovim trenucima kada mnogi više ne znaju što bi sami sa sobom. Ako želite skrenuti misli s trenutnih događaja, uključite se u znanstveni projekt. 

Pronađite pingvine kroz ostatke guana

Heather Lynch (statistička ekologinja Sveučilišta Stony Brook u New Yorku) je povezana s dva različita projekta usmjerena na bolje razumijevanje pingvina. Prvi je Penguin Watch gdje možete identificirati pingvine na fotografijama snimljenim u blizini njihovih kolonija, a drugi se oslanja na satelitske snimke za pronalaženje samih kolonija.

Pingvini su toliko produktivni da ih biolozi pronalaze "češljanjem" satelitskih fotografija na kojima traže ostatke njihovog izmeta kojeg zovu guano ili gvano. Riječ je o zemljastoj ili tvrdoj masi koja uglavnom nastaje raspadanjem izmeta i lešina uginulih morskih ptica u dodiru sa zrakom i bez kontakta s vodom.

"Mapiramo koliko je područja prekriveno guanom što nam daje dobru procjenu oko brojke pingvine u pojedinoj koloniji na određenoj lokaciji", kaže Lynch. 

Takve su procjene vitalni podatci koje je inače teško prikupiti. "Iako su pingvini najkarizmatičniji i možda najočitiji oblik života koji preživljava na Antarktici, sve donedavno smo znali vrlo malo o tome koliko ih je tamo zbog teškog istraživanja teritorija", objašnjava.

Tu se u situaciju uključuju sateliti. Lynch i njezini kolege koriste informacije prikupljene različitim tipovima orbitalnih sistema. Komercijalni sateliti pružaju poprilično detaljne informacije, a NASA-in program Landsat nudi četrdeset godina perspektive na aktivnosti pingvina dok Google Earth prikuplja javno dostupne satelitske podatke kroz koje mogu "češljati" i građani.

Postanite detektiv za pingvine

Glavni cilj inicijative je osigurati sveobuhvatne podatke o populaciji pingvina na jednom mjestu. No, znanstvenicima je potrebna pomoć u pronalaženju svih tih ptica i zato se oslanjanju na ono što nazivaju "detektivima za pingvine".

"Ovaj dio građanske znanosti je potreban jer je Antarktika ogromna. Način na koji pronalazimo kolonije pingvina uglavnom je ručno pretraživanje slika: slika za slikom, otisak za otiskom te skeniranje obalne crte kako bi se pronašli dokazi o guanu", dodaje Lynch.

"Svaki put kad pomislimo da smo pronašli sve kolonije pingvina, ubrzo otkrijemo da ih pronalazimo više ili da se s vremenom uspostavljaju nove, zbog primjerice klimatskih promjena", dodaje znanstvenica.

A održavanje točne karte kolonija pingvina od presudnog je značaja ako ljudi žele provoditi politiku zaštite pingvina. Na primjer, Lynch i njezini kolege koji su pregledavali snimke na Landsatu, uočili su kolonije Adelijskih pingvina u onome što se naziva arhipelag Danger Island.

Kada su posjetili područje radi praćenja tih opažanja, pronašli su više pingvina no što su mislili da hoće, iako su bili mišljenja da su pronašli sve njihove kolonije na Antarktiku. "Zapravo, to su bile neke od najvećih kolonija Adelijskih pingvina na svijetu. Bila je to vrsta neotkrivene žarišne točke ovih pingvina", dodaje Lynch.

Otkriće je prenijeto političarima koji odlučuju gdje će povući granice zaštićenog morskog područja u regiji. 

Surfajte svemirom

No, ako vam traženje guana nije toliko zanimljivo, onda možete potražiti neobične galaksije kroz drugi građanski znanstveni projekt, nazvan Galaxy Zoo.

Program traje već više od desetljeća, a volonteri su klasificirali oblike galaksija, a ne morate niti biti stručna osoba. "Ne morate čak ni znati što je galaksija" kaže Chris Lintott, astrofizičar sa Sveučilišta u Oxfordu.

"Oblik galaksije govori vam o njenoj povijesti, govori vam o tome kada je nakupila materijal, kada se sudarila s drugim galaksijama, kada je tvorila zvijezde i sve ostale stvari. Ali astronomi su prilično dobri u dobivanju slika galaksija i manje dobri u razvrstavanju podataka", dodaje Lintott. 

"Ne trebaju nam ljudi da provode sate razmatrajući određeni sustav osim ako to ne žele, samo nagađate i dobit ćete drugu galaksiju", rekao je Lintott. "Mnogi to opisuju kao jedenje paketa čipsa - uzmi jedan, drugi, treći, a upravo tako možete i surfati svemirom", kaže.

Projekt je nedavno pokrenuo novi zaokret koji osigurava da stvari ostanu zanimljive. Iako se projekt Galaxy Zoo rodio iz pretpostavke da su ljudi bolje klasificirali galaksije od računala, 12 godina je igru ??malo promijenilo. Sada je projekt dodao algoritam koji vodi računa o galaksijama koje se najlakše klasificiraju i spremaju one čudnije za sudionike.

Povezane vijesti

• FOTO / NAJVEĆI EUROPSKI LEPTIR SNIMLJEN U ISTRI: Raspon krila mu je 15 centimetara!
• KRIJUMČARENE INDIJSKE KORNJAČE našle spas u pulskom Aquariumu
• DANAS JE DAN MORSKIH PASA! Krave ubiju duplo više ljudi od njih, a kokosovi orasi čak 15 puta više