Ilustracija (Hina)
Nakon što svi građani polože svoje kune i lipe u banke, one će se upotrijebiti u izolacijske svrhe, pišu 24 sata.
Kako se ne bi dodatno zagađivao okoliš spaljivanjem novčanica koje sadrže boje, one se više ne spaljuju nego usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra.
Takve uništene i usitnjenje koriste se kao izolacija u javnim građevinskim radovima.
Nakon 28 godina, koliko je kuna služila u Hrvatskoj, bit će zabetonirana u povijest i to doslovce. Ostat će 5.200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Toliko na primjer teže 124 zagrebačka tramvaja.
- Kad se uvede euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura, objašnjava izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu.