Nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca upozorila da će najavljeno povećanje bruto minimalne plaće s 970 eura na 1.250 eura uzrokovati gašenja radnih mjesta u pojedinim tvrtkama jer čak 81 posto poduzeća ne može kroz cijene apsorbirati trošak rada veći od 10 posto, sada upozoravaju da bi povećanje minimalca moglo zaustaviti i investicije, te navode da četiri od deset tvrtki već sada trpe ozbiljan pritisak troška rada pri aktualnom minimalcu od 970 eura.

Tako u prerađivačkoj industriji oko 60 posto tvrtki smanjuje proizvodnju zbog razine minimalne plaće, a gotovo polovina smatra da će planirano povećanje do 1.250 eura do 2028. biti neizdrživo te da će vrlo negativno utjecati na investicije. Dio tvrtki već je smanjio broj zaposlenih, tvrtke odustaju od novih investicija i ulaganja u razvoj kroz zaduživanje, a dio tvrtki ističe i da razmatra preseljenje poslovanja izvan granica EU-a.

Smanjivanje marži

U graditeljstvu, koje se već suočava s visokim troškovima rada i manjkom kvalificirane radne snage, 27 posto tvrtki očekuje pad investicija, dok više od polovine anketiranih smatra da će jedva izdržati povećanje minimalne plaće.

Trgovina na veliko i malo, gdje su niske marže i visoki troškovi rada strukturna konstanta, pokazuje kako svaki treći trgovac navodi kako postojeća razina minimalca ugrožava ulaganja i poslovanje, a istovremeno 78 posto implementira ili planira implementirati ulaganja u automatizaciju kako bi smanjili ovisnost o radnoj snazi, upozorava se u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomiste HUP-a Hrvoja Stojića u kojoj se ističe da je u 79 posto poduzeća rast minimalca povezan s rastom svih plaća zbog čega značajno raste trošak rada.

– Dio ispitanika ističe da, iako njihovi zaposlenici ne primaju minimalnu plaću, tvrtke osjećaju snažan neizravni pritisak rasta najnižih plaća kroz lanac dobave. Dobavljači s radnicima na minimalcu povećavaju cijene usluga i sirovina, što se izravno odražava na ulazne troškove i stvara efekt "uvoznog troška rada". Istodobno, smanjenje razlike između internih plaća i minimalca prisiljava poslodavce na dodatna povećanja u cijeloj strukturi plaća. Zbroj tih vanjskih i unutarnjih učinaka vodi naglom rastu ukupnog troška rada koji postaje teško održiv, poručuju iz udruge poslodavaca i dodaju da to posebno pogađa mikro i male tvrtke koje više nemaju prostora za prijenos troška rada na cijene proizvoda ili usluga. Ni velike tvrtke nisu imune, navode u HUP-u, a njih 38 posto uopće ne može prenijeti rast troška rada na cijene pa smanjuju marže i ulaganja.

– Minimalna plaća tako prerasta svoju socijalnu ulogu i postaje multiplikator troška koji smanjuje konkurentnost ekonomije, osobito u sektorima s većim udjelom izvoza, radno intenzivnim procesima i ograničenom mogućnošću povećanja cijena, navodi Stojić i dodaje da HUP predlaže depolitizaciju usklađivanja minimalca i vezivanje uz inflaciju i produktivnost, redefiniciju stanke za odmor i bolovanja, uvođenje minimalne satnice, podizanje osobnog odbitka te porezno rasterećenje srednjih i viših plaća.

Također navode da posebno zabrinjava što nagli rast minimalne plaće briše razliku između najmanje plaćenih i onih s nešto višim primanjima, "čime se potkopava osjećaj pravednosti i motivacija radnika s više iskustva ili odgovornosti".

S obzirom na to da većina članica HUP-a ne može apsorbirati povećanje minimalca kroz cijene, zaključuju kako su nam hitno potrebne amortizirajuće mjere – oko dvije trećine tvrtki izričito traži rasterećenje rada kroz niže poreze i doprinose, dok 69 posto zagovara određivanje minimalne plaće usklađivanjem s inflacijom i produktivnosti.

Premijerove teške riječi

Tvrtke na rast troška rada reagiraju nizom prilagodbi pa ih tako čak 73 posto već ulaže ili planira ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju radi smanjenja ovisnosti o radnoj snazi. U prerađivačkoj industriji taj je udio još viši, oko 75 posto, što znači da će dio radnih mjesta u nižim platnim razredima zamijeniti tehnologijom ili vanjskim uslugama, upozoravaju u HUP-u i ističu da značajan broj tvrtki upozorava na "tihi" oblik prilagodbe ili smanjenje zapošljavanja kroz nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, što može imati negativan učinak na tržište rada u naredne dvije godine. Zbog očekivanog usporavanja gospodarskog rasta, na udaru su ulaganja i radna mjesta naročito u radno-intenzivnim te izvozno orijentiranim djelatnostima.

Zbog svega navedenog, HUP je za danas sazvao konferenciju za novinare na kojoj će upozoriti da je, kako su naveli, nužno prestati s umjetnim i naglim povećanjem troška rada, jer profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj ostaje znatno ispod prosjeka Europske unije.

HUP-ova konferencija za novinare tako će uslijediti nakon što je premijer Andrej Plenković podnoseći u Saboru izvješće o stanju nacije optužio realni sektor da "ne pokazuje društenu odgovornost", a predsjednike uprava najvećih domaćih kompanija da su, kako je rekao, "iskoristili situaciju u državi za povećanje profita".

Što se tiče inflacije, premijer je podsjetio na niz vanjskih okolnosti koje su na određeni način potakle inflaciju, međutim, današnja inflacija je, dodao je, domaći hrvatski proizvod.

Premijer je ponovo kritizirao poslodavce u razgovoru za Hrvatski radio ovoga vikenda rekavši kako inflaciju "generiraju hrvatski gospodarski subjekti i akteri" i ponovio kako je Vlada tijekom pandemije COVID-a spriječila da nije došlo do 400.000 otpuštanja.

– Svi su ostali raditi, dobili su porezne olakšice, posebne jeftine kredite, subvencionirane cijene energenata, nema što nismo napravili da gospodarstvo opstane i u COVID-u i u energetskoj krizi. Samo Vlada brine o interesu svih, svi ostali brinu o svom interesu, poručio je premijer.

– Dio gospodarskih aktera radi svog profita podiže inflaciju koja pogađa onoga koji ima najmanje i to me frustrira kao premijera, rekao je Plenković.

Povezane vijesti

• IKEA otvorila svoju prvu trgovinu u Sloveniji
• Američki zakon o inflaciji ugrožava dio europske industrijske baze - Vestager
• Sezona stala, ugostitelji na burzi, a posla nema. Evo tko zapošljava