Turizam u Istri
Veljko Ostojić: Treba jasno razlikovati obiteljske iznajmljivače od nekretninskih špekulanata
(Snimio Milivoj Mijošek)
Hrvatski turizam u prvih šest mjeseci 2026. godine bilježi fizičke rezultate na razini prošle godine uz blagi utjecaj slabijeg lipnja, pri čemu se ističu rast prihoda u prvom tromjesečju od 9,2 posto, već po tradiciji Istra ponovno predvodi cijelu Hrvatsku s 8,7 milijuna ostvarenih noćenja. No, iako brojke same po sebi ne bi trebale biti zabrinjavajuće jer je gotovo nemoguće da se svake godine bilježi rast noćenja i dolazaka, u javnosti se stvorila percepcija o lošoj turističkoj sezoni, a sve je kulminiralo nezadovoljstvom dijela udruga koje okupljaju privatne iznajmljivače. Nezadovoljni povećanjem paušala, neke udruge kritizirale su tu odluku te su optužile Vladu da pogoduje velikim turističkim kompanijama i hotelskim lancima.
Zahtjevnija sezona
Da doista i postoji problem s kratkoročnim najmom pokazuju i najave da će neki gradovi poput Rovinja stopirati registraciju novih apartmana u starogradskoj jezgri. S druge strane, oni koji podržavaju povećanje paušala tvrde da bi se trebala napraviti jasna razlika između onih koji iznajmljuju jedan ili dva apartmana od onih koji iznajmljuju na desetke stanova u turističkim središtima.
Boris Žgomba, predsjednik Uprave Uniline Grupe, kaže da je ova sezona možda nešto zahtjevnija, ali da to nije nešto što bi bilo koga tko se bavi turizmom trebalo iznenaditi.
- Nakon razdoblja kada je potražnja bila iznimno snažna, tržište se normalizira. Danas gosti pažljivije planiraju putovanja, uspoređuju destinacije i očekuju više za svoj novac. Upravo zato moramo gledati širu sliku, a ne donositi zaključke na temelju pojedinih tjedana ili pojedinačnih pokazatelja. Hrvatska je i dalje vrlo atraktivna destinacija, ali konkurencija nikada nije bila jača, smatra Žgomba te dodaje da turističke agencije bilježe solidne rezultate, ali je evidentno da je booking sporiji i da se velik broj rezervacija događa bliže datumu putovanja. To, kaže Žgomba, zahtijeva puno veću fleksibilnost i prilagodbu nego ranijih godina.
- Turizam se mijenja, a s njim se moraju mijenjati i svi sudionici na tržištu. Važno je naglasiti da se uspješnost godine ne mjeri samo brojem dolazaka, nego i kvalitetom usluge, prihodima i zadovoljstvom gostiju, rekao je za Glas Istre predsjednik Uprave Uniline Grupe.
Sličnog je stava i bivši ministar turizma i predsjednik Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić koji kaže da se u hrvatskom turizmu ne događa ništa što nije bilo predvidljivo.
- Svi smo znali raspored vjerskih blagdana. U takvim situacijama svibanj je odličan, lipanj nešto slabiji, ali prvo objektivno presijecanje stanja mjeri se u kumulativu za šest mjeseci, gdje smo, što se tiče noćenja i dolazaka negdje na razini lanjske godine, i to i u Istri i u ostatku Hrvatske. No uz dvije-tri važne napomene. Prvo, hoteli su 1,5 do dva posto bolji, kampovi su negdje na razini od prošle godine, možda i malo bolji, a šepa, da tako kažem, privatni smještaj i kuće za odmor, taj takozvani nekomercijalni smještaj, što je također bilo predvidljivo i najavljivano. Dakle, u situaciji kada u nizu godina na tržište stavljaš po 50 do 60 tisuća novih kreveta, a s druge strane na najznačajnijim emitivnim tržištima za takav oblik smještaja - Njemačkoj i Austriji - vlada kriza i smanjena potražnja, onda je sve ovo što se događa potpuno logično. Za mene tu nema ničeg neočekivanog, rekao je Veljko Ostojić dodavši da se o tim trendovima priča već više od pet godina te da je sada napokon jasno da je došlo do prevelike ponude, odnosno do zasićenja kod privatnih iznajmljivača.
- Kad je ponuda prevelika, tržište je ne može popuniti, cijene idu dolje i događa se sve ono što ide s tim. Pa i nezadovoljstvo. To što se u hotelima i kampovima događa da su rezultati bolji, da su pozitivni, rezultat je dugogodišnjeg ulaganja u kvalitetu i kvalitetne komunikacije s tržištem. To su u pravilu kompanije koje imaju kadar, profesionalce koji to rade. Prošla su vremena kada ćeš dobiti gosta tako da čekaš doma ili da imaš tablu na ulazu u mjesto. To je gotovo, toga više nema. Oni koji se ne promijene u razmišljanju, u mentalitetu, prvi će imati problema. S druge strane, ni u hotelima ni u kampovima nije došlo do značajnog, gotovo nikakvog povećanja broja kreveta. To što se događa je za mene racionalan odgovor tržišta na, s jedne strane, ulaganje u kvalitetu, podizanje standarda i ponude objekata koji nude svoje usluge, a s druge strane na stabilnost tržišta bez značajnog povećanja kvantitete, odnosno broja ležajeva na tržištu, smatra bivši ministar turizma.
Gotovo jednak broj kreveta
O tome govore i brojke koje nam je dostavila Turistička zajednica Istarske županije, a po kojima gotovo da i nije došlo do promjene u broju kreveta u privatnom smještaju u odnosu na prošlu godinu. Po tim brojkama ove je godine u privatnom smještaju u Istri 145.896 kreveta, dok ih je lani 145.589. To minimalno povećanje pokazuje da interes za iznajmljivanje polako pada, a je li razlog tome manjak potražnje, povećanje paušala ili nešto treće tek treba vidjeti. No, Veljko Ostojić smatra kako povećanje paušala ne treba nužno biti loša stvar.
- U Hrvatskoj imamo gotovo dva milijuna kreveta, od čega je u hotelima 183 tisuće, a u kampovima 254 tisuće. Sve ostalo je neka vrsta kreveta namijenjenih za kratkoročni turistički najam. Ti gosti, da ih ne kvalificiram, svakodnevno idu u maloprodaju, idu u ugostiteljske objekte niže kvalitete i tu se stvara gužva. Mislim da smo tu prešli svaku mjeru. Turizam je u konačnici trebao biti gospodarska aktivnost kojoj je osnovni cilj da lokalni čovjek koji se njime bavi nešto zaradi i da mu se poveća standard i ugoda života u toj destinaciji. Danas imamo sve manje lokalnih ljudi koji se bave iznajmljivanjem. Sve je uglavnom u rukama nekih drugih, pogotovo u apartmanima i kućama za odmor, gdje to jako puno rade i stranci, ali i ljudi koji nisu rezidenti Istarske županije. S druge strane imamo tu strašnu gužvu koja kvalitetu života tijekom ta dva ljetna mjeseca dovodi ozbiljno u pitanje. Zato moramo očito i pod hitno početi donositi odluke i provoditi mjere kojima ćemo se vratiti na polazišnu ideju čemu nam turizam uopće služi, kaže Ostojić, a s njim se slaže i Boris Žgomba koji kaže da je obiteljski smještaj desetljećima jedan od važnih stupova hrvatskog turizma te je značajno pridonio razvoju brojnih destinacija.
- Međutim, pritom treba razlikovati pravi obiteljski smještaj, gdje jedna obitelj iznajmljuje nekoliko soba ili apartmana kao dodatni izvor prihoda, od velikih apartmanskih kapaciteta koji se već po opsegu poslovanja mogu promatrati kao komercijalna djelatnost. Mislim da nije dobro sve stavljati u isti koš jer njihove su uloge, mogućnosti i poslovni modeli bitno različiti. Ne mislim da bi trebalo stvarati podjelu između obiteljskog smještaja i hotelijera jer hrvatskom turizmu trebaju oba segmenta. Ono što nam treba jest pravedan i predvidiv regulatorni okvir koji će poticati kvalitetu i profesionalnost. Ako se uvode nove obveze ili povećavaju davanja, važno je da to bude dio dugoročne strategije razvoja turizma, a ne kratkoročna fiskalna mjera. Cilj ne bi smio biti pogodovanje jednom obliku smještaja na račun drugoga, nego stvaranje održivog sustava u kojem će svi koji ulažu u kvalitetu imati jednake prilike na tržištu, rekao je Boris Žgomba.
S druge strane, o kritikama da se povećanjem paušala pogoduje hotelijerima i velikim turističkim lancima Veljko Ostojić ima vrlo jasno mišljenje te kaže da bi volio čuti argumente za te kritike i jasne dokaze.
Porez za špekulante
- Kakve veze ima hotel s činjenicom da je povećan paušal? Gosti koji dolaze u privatni smještaj nisu hotelski gosti. To je potpuno neargumentirana teza koja ne stoji. I u privatnom smještaju ima odličnih objekata i oni koji se ozbiljno bave tim poslom, koji redovito dižu kvalitetu i kvalitetno komuniciraju s tržištem, neće imati problema. Kad smo već kod privatnog smještaja, treba jasno razlikovati i diferencirati šjoru Mariju koja ima dva apartmana i koja tim prihodima popravlja mirovinu ili kućni budžet, od špekulativnog nekretninskog biznisa gdje ljudi imaju po nekoliko apartmana, stanova ili kuća pa se time bave pod krinkom obiteljskog smještaja. To nema veze s obiteljskim smještajem. Takve objekte, neovisno o tome jesu li registrirani kao građani, obrti ili trgovačka društva, porezno treba staviti u ravninu kompanija koje se time bave. Jer vani postoji osnovno pravilo porezne politike - svaka djelatnost treba biti oporezovana istom stopom. Znači, ako ja iznajmljujem krevete, neovisno o tome kako sam registriran, moram plaćati isti porez. Stavite sa strane šjoru Mariju, stavite sa strane socijalnu komponentu, to je posebna priča. Ali nećete mi reći da je nekome tko ima 10 ili 20 apartmana i plaća paušal od 100, 150 ili 200 eura po krevetu, sada to veliki problem u odnosu na trgovačka društva koja plaćaju 13 posto PDV-a na uslugu smještaja. To su male, lagane populističke priče. I sad, naravno, kad je netko do jučer plaćao 150, a sutra mora platiti 200, to je odjednom ogroman problem, rekao nam je Ostojić dodavši kako se i ove godine, kao i prethodnih pretjeruje s ocjenom uspješnosti sezone.
- Malo mi sve to preuveličavamo. Bi li bio toliki problem da dođe do pada od par posto u broju noćenja i dolazaka? Bi li to bio veliki problem? Došli smo do, da tako kažem, zagušenja. Kad vidite kakva je struktura smještajnih kapaciteta, onda znate tko proizvodi gužvu, zaključio je Veljko Ostojić, a sličan je stav i Borisa Žgombe.
- Ne bih rekao da je sezona loša, rekao bih da je zahtjevna. Mediji često ističu pojedinačne negativne primjere, što stvara dojam da je cijeli sustav u problemima. Istina je ipak nešto složenija. Imamo različite rezultate ovisno o destinaciji, vrsti smještaja i tržištu s kojeg dolaze gosti. Turizam nije industrija u kojoj svi imaju iste rezultate. Ono što sigurno vidimo jest da gosti više nisu spremni platiti bilo koju cijenu bez očekivanja odgovarajuće kvalitete. To je poruka koju trebamo ozbiljno shvatiti, zaključio je Boris Žgomba.
Hrvatska i dalje ima odličan imidž
Boris Žgomba rekao je nešto i o trendovima koje je primijetio ove sezone, od kojih neki idu, a neki i ne, u korist hrvatskom turizmu.
- S jedne strane, Hrvatska i dalje ima odličan imidž sigurne i kvalitetne mediteranske destinacije, a interes za našu zemlju ostaje velik. S druge strane, gosti sve više rezerviraju u posljednji trenutak, izrazito su osjetljivi na omjer cijene i kvalitete te vrlo lako uspoređuju ponudu s drugim mediteranskim zemljama. Dugoročno će pobjeđivati oni koji ulažu u kvalitetu, autentičnost i cjelogodišnju ponudu, a ne samo u povećanje cijena. Također, geopolitička nesigurnost pokazala se kao jedan od najvećih izazova jer upravo nesigurnost najviše utječe na odluke putnika, rekao je Boris Žgomba.
